Netom je iz tiska izišao zbornik s 1. Labinskih kulturno-povijesnih susreta, odnosno znanstveno-stručnog skupa koji je u labinskoj knjižnici održan 11. svibnja prošle godine.

Na više od 600 stranica, zbornik donosi brojne kulturno-povijesne teme sa šireg labinskog područja čiji su autori povjesničari, književnici i drugi eksperti iz Labinštine i šire.

Zavičajne teme

- Radujem se što u rukama držimo zbornik radova 1. Znanstvenostručnog skupa "Labinski kulturno povijesni susreti". Iako je duže vrijeme sazrijevala ideja o neophodnosti održavanja jednog ovakvog simpozija, od trenutka iskazane potrebe da Labin i Labinština trebaju skup koji će obrađivati, prikupljati i razmatrati zavičajne teme, pa do njegove realizacije i objave zbornika radova prošlo je svega godinu dana. Labinština je prostor vrlo bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa, tako da postoji velik neistražen prostor u kojem znanstvenici i stručnjaci svih profila imaju puno razloga da na to područje usmjere svoj istraživački

zanos, zapisao je labinski gradonačelnik Valter Glavičić u uvodu u ovaj zbornik.

- Cilj je skupa svakako i ojačati proučavanje svih onih pitanja o kojima ima manje poznatih podataka, primjerice, određenih arheoloških lokaliteta, matičnih knjiga, seoskih lokava i starih putova (uz mogućnost njihova uvrštavanja u turističko-edukativne staze), tema iz pomorske prošlosti i gospodarstva (s posebnim osvrtom na sadašnje stanje razvoja stočarstva, industrije, turizma…). Prvi dio zbornika čini petnaest priloga koji su, prema temi koju obrađuju, poredani kronološkim redoslijedom. Vedran Kos opisuje nekoliko novih antičkih nalaza s područja Labinštine, a Dean Blažina i Mladen Bastijanić okolnosti doseljenja dijela posade krčke velike fuste na područje Labinštine u travnju 1512. Ondina Krnjak piše o Labinu i Labinštini u vizitaciji veronskog biskupa Agostina Valiera iz 1580., a Milena Joksimović i Darko Komšo o postupku protiv Ivana Librića koji je iste godine po Labinu širio protestantske ideje. Tatjana Bradara osvrnula se na novovjekovne nalaze s Labinštine, a Jasenka Gudelj na ranonovovjekovnu

arhitekturu grada Labina, naveo je glavni urednik zbornika prof. dr. Slaven Bertoša predstavivši ukratko dio tema.

Arheologija i književnost

Tu je i čitav niz drugih tema o osobama važnim za Labin i Labinštinu, arheološka istraživanja i nalaze u ovome kraju, a predstavljeni su i književnici iz ovih krajeva, poput primjerice Daniela Načinovića, rodom iz Vineža.

Ne nedostaju niti primjerice društvene teme, one o sakralnoj baštini, biskupijama, simbolici određenih običaja i fenomena u ovom vrlo zanimljivom arealu.

Teme su obrađene na raznolik način, s raznolikih stajališta, stoga je taj zbornik tim opširniji i bogatiji.

Izdavač je Grad Labin, za izdavača je potpisan Valter Glavičić, glavni urednik je prof. dr. Slaven Bertoša, a urednički odbor čine i Loredana Ružić Modrušan, Vedran Kos, Tullio Vorano, Vladimir Šverko i Mladen Bastijanić, a recenzenti su doc. dr. Mihovil Dabo i doc. dr. sc. Iva Milovan Delić.

Zbornik će biti svečano predstavljen posljednjeg dana veljače u Labinu. (V. BEGIĆ)

Povezane vijesti

• Sedam filmova na prvom Shpeena DOX-u
• Mozaik kao slikarstvo za vječnost
• Obitelj Diminić - Štifanić pomaže svome zavičaju