Objavljena monografija "Kaptol 1221.-2021."

(Hina/EPA)

Monumentalna monografija o općini Kaptol na području Požeško-slavonske županije "Kaptol 1221.-2021.", koju je uredio Krunoslav Matešić, objavljena je u prigodi 800. obljetnice prvoga pisanog dokumenta Kaptola u nakladi Općine Kaptol.

Općinski načelnik Mile Pavičić u predgovoru ističe da je monografija nastala ne samo zbog velike obljetnice nego i zbog nepostojanja sjedinjenoga gradiva o ovom znakovitom povijesnom mjestu.

Monografija, napominje, sadrži raznolike tekstove o događajima i ljudima koji su pratili Kaptol i okolna pripadajuića naselja od prapovijesti do današnjih dana.

Statistički podatci, povijesni zapisi, neobjavljeni rukopisi, vlastita istraživanja neke su od tema kojima su autori pokušali prikazati bogatu povijest Općine Kaptol, piše Pavičić i dodaje kako su fotografijama u monografiji pokušali bar približno dočarati sva ta polja, voćnjake i vinograde, potoke, šume i planine te ljude, običaje i radove kako su se mijenjali tijekom vremena.

Urednik monografije Krunoslav Matešić ocijenio je kako je Kaptol izuzetno mjesto u kontinentalnoj Hrvatskoj jer ne postoji slično njemu s tako bogatom poviješću. Kada smo radili prvu monografiju Kaptola, pojavilo se pitanje postoji li u kontinentalnoj Hrvatskoj mjesto slične veličine tako bogato poviješću kao Kaptol, napomenuo je i dodao kako, ma koliko god se trudili, odgovor nisu mogli pronaći.

Monografija je, smatra, prilog kulturnoj infrastrukturi Kaptola, čija je povijest toliko bogata da se ne iscrpljuje ni ovom monografijom, koja je tek poticaj i izazov novim naraštajima za daljnje istraživanje.

Na području Kaptola najvažniji je nalaz otkriće jednobrodne romaničke crkve oko koje je formirano groblje s nakitom bjelobrdske kulture pa se izgradnja crkve smješta u kraj 11. ili početak 12. stoljeća, napominju autori teksta o sakralnim ostatcima unutar Starog grada i dodaju kako je na ostatcima jednobrodne crkve djelomično podignuta monumentalna trobrodna romanička crkva, čija se izgradnja veže s osnutkom Požeškog zbornog kaptola.

Starosjedilačko stanovništvo na području Kaptola govorilo je ikavskim govorom, piše Anita Katić i dodaje kako su nakon povlačenja Turaka požeški kraj napustile tri četvrtine stanovništva te da na njihova mjesta dolazi stanovništvo s područja Bosne koje donosi drukčija govorna obilježja.

Demograf Stjepan Šterc piše kako od sredine 18. do polovice 20. stoljeća raste broj stanovništva. Noviji procesi izumiranja prirodnim putem i iseljavanjem najveći su destrukcijski čimbenici u povijesti općinskog kaptolskog prostora, napominje Šterc.

O doseljavanju Čeha u drugoj polovici 19. stoljeća u Hrvatsku piše Goran Hruška te navodi kako su u Požeštini najbrojniji kolonisti bili na području Kaptola i okolice.

U monografiji "Kaptol 1221.-2021." (571 str.) piše 27 autora, među kojima su i Stjepan Ćosić, Lelja Dobronić, Bernardina Petrović, mons. Marin Srakić i Stjepan Šterc. U njoj je objavljeno više od 500 fotografija, a podijeljena je na sedam poglavlja - Općina kaptol, Prirodna obolježja, Prapovijest, povijesni, crkveni i demografski razvoj, Poljoprivreda, vinogradarstvo i gospodarstvo, Život jezik i kultura te opisna bibliografija.