Knjigu Tomislava Dokmana "Otvoreni obavještajni izvori i protuterorizam", koja se bavi ulogom obavještajnih informacija iz otvorenih izvora, objavio je zagrebački izdavač Hrvatska sveučilišna naklada (HSN).

Knjiga je u hrvatskoj sredini, napominje nakladnik, prvi znanstveno-stručni prikaz koji u središte pozornosti stavlja ulogu i važnost obavještajnih informacija iz otvorenih izvora (Open Source Intelligence – OSINT) te ukazuje na njihovu primjenjivost i korisnost u znanju o protuterorizmu.
 Ističe i njezinu  korisnost za obavještajni proizvod, koji je, smatra, ujedno i temelj protuterorističkih strategija te podloga za protuterorističku politiku.
  Danas otvoreni izvori nude velik broj korisnih informacija, kojima se, osobito s pomoću novih tehnologija poput mogućnosti geolociranja događaja, lako koristi i time dodatno etablira ta obavještajna disciplina, naglašava nakladnik i dodaje kako su u aktualnome internetskom okružju društvene mreže preplavljene stotinama stručnjaka raznih profila koji su na njima aktivni te od kojih i disciplina OSINT može dobiti važne uvide. 

Stručnjaci postaju prave medijske zvijezde
 Ti stručnjaci, kao što se nedavno moglo vidjeti povezano s ratnim događajima u Ukrajini, postaju prave medijske zvijezde na društvenim platformama poput Twittera, a njihovim se uvidima i komentarima služe brojni uključeni u sukob, od novinara do državnika, navodi HSN.
 U knjizi je, ističe, inovativno predstavljena obradba i analiza velike količine podataka iz otvorenih izvora, ali i niz opisnih statističkih nalaza, vremenskih analiza, viševarijantnih i brojnih drugih analitičkih prikaza koji pokazuju primjenjivost javno dostupnih podataka u protuterorizmu i protuteroru.
 Prostor javno dostupnih materijala je i simetričan, tj. svima daje jednake mogućnosti kad je riječ o prikupljanju podataka i informacija, naglašava HSN i dodaje kako ta dostupnost omogućuje uvid u više podataka, ali u isto vrijeme dovodi i do situacija u kojima se od šume ne vidi drvo, odnosno korisna informacija.
 Knjiga je, ocjenjuje, metodološki prikaz kako se na sistematičan i analitički usredotočen način, postavljanjem istraživačkih pitanja, ali i rudarenjem podataka, može doći do korisnih znanja ne samo u protuterorizmu, odnosno oblikovanju protuterorističkih politika i strategija, nego i u protuteroru, odnosno u sprječavanju izvođenja konkretnih terorističkih činova.

Povezane vijesti

• Objavljena monografija Damira Demonje "Arhitektura franjevačkih crkava u Istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva do kraja 16. stoljeća"
• Objavljena zbirka pjesama Vande Babić "Crta na dlanu"
• Objavljena "Međimurska kvatrologija" Dominika Kolarića