Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prošle je godine raspisala natječaj Hrvatska lijepa knjiga za 2020. godinu, a na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World te za izložbu Book Art International. Na natječaj je pristiglo rekordnih 210 izdanja, od kojih je ocjenjivački sud, izabrao njih 18.

Među njima je i "Predi predi hći moja", vodič za djecu autorice Mirjane Margetić, uz ilustracije Marka Cerovca i grafičko oblikovanje Tine Erman Popović - Lastik studija, u izdanju Etnografskog muzeja Istre u Pazinu. Budući da je taj vodič imao uspješan put, porazgovarali smo s autoricom Mirjanom Margetić o toj publikaciji, ali i o drugim aktivnostima koje provodi te s njezinom kolegicom Nikolinom Rusac iz Etnografskog muzeja Istre.

Tradicijsko odijevanje

- Nakon kataloga muzejske zbirke o odijevanju nastale prije nekoliko godina, odlučili ste se objaviti i publikaciju o odijevanju posvećenu najmlađima. Kako je krenula cijela ta priča?

- Margetić: U radu s mlađim posjetiteljima, prvenstveno kroz vodstva po postavu muzeja, sve više sam primjećivala kako djeca imaju slaba ili jako mala predznanja o tradicijskom odijevanju. Posebno je to vidljivo i u nazivima za pojedine dijelove odjeće. Stoga sam nakon rada na katalogu zbirke dala prijedlog da se izradi jedna takva publikacija koja bi na jednostavan i zabavan način djeci približila tradicijsko odijevanje u Istri.

- Riječ je o zanimljivoj i bogatoj zbirci, pogodnoj za višestruka istraživanja. Zasigurno nije bilo lako sažeti cjelokupnu građu i prilagoditi je najmlađima?

- Margetić: Tako je, Zbirka Proizvodnja tekstila, odjeće i obuće, odijevanje i osobni predmeti sadrži predmete vezane za proizvodnju tekstila, kulturu odijevanja i kulturni identitet te osobnu higijenu i ukrašavanje i jedna je od većih zbirki Etnografskog muzeja Istre. Za razliku od Kataloga zbirke, vodič za djecu "Predi predi hći moja", koncipiran je tako da kroz primjere odjeće djeca nauče osnove o tome kako nastaje i kako izgleda tradicijska odjeća (ili kako je popularnije reći narodna nošnja). Ono što mi je bio najveći izazov u radu ovog Vodiča je bilo to kako tekstualno i slikovito ovu temu učiniti zanimljivom djeci. Iz tog razloga u tekstu im se obraćam u prvom licu, kratkim rečenicama i jednostavnim stilom pisanja. U Vodiču se ističe Ššisko (maskota u liku šišmiša inspiriran lokacijom muzeja iznad pazinske jame) koji čitatelje na zabavan i poučan način šaljivim upadicama i pitalicama djecu potiče na čitanje i razmišljanje o tradicijskoj odjeći Istre koja je prikazana u Vodiču. Na kraju poglavlja nalaze mali rječnici lokalnog govora za pojedine dijelove odjeće. Dobra prihvaćenost kod djece, nastavnika u školama, kao i nagrada Hrvatskog muzejskog društva 2021. u kategoriji realizirani izdavački projekt za publikaciju, potvrda je da smo uspjeli napraviti dobru i korisnu publikaciju za djecu i mlade, što je dalji poticaj za nove projekte.

- "U pokretu - o putujućim trgovcima kroz, i u Istri" izložba je koju ste realizirale kao hommage trgovini u Istri kroz prošlost. Izložba je naišla na izvrstan odjek, a imala je i gostovanja.

- Rusac: Istina, izložba "U pokretu - o putujućim trgovcima kroz, i u Istri" tematizira trgovinu 20. stoljeća na području Istre i bliže okolice, stavljajući naglasak na ruralne sredine. Trgovina tog vremena uglavnom se odvijala u pokretu, a trgovci i obrtnici bili su često i putujući prodavači. Njihovi su proizvodi tako nalazili put i do najmanjih sredina koje su nerijetko bile loše prometno povezane i bez trgovina. Sama je izložba podijeljena u četiri tematske cjeline. Prva obuhvaća trgovinu u pokretu prikazujući kako su se i gdje kretali putujući trgovci te što su prodavali. Potom slijede sajmovi kao popularan oblik trgovine, kako nekoć, tako i danas. Posebnu cjelinu posvetili smo ženama u trgovini, obzirom na nemali broj putujućih trgovkinja koje su nerijetko balansirale obiteljski i poslovni život na putu. Posljednja tema odnosi se na trgovinu s druge strane zakona - ilegalna trgovina, razbojništva i krijumčarenja redovito su se odvijala paralelno s uobičajenim trgovanjem.

Opsežan istraživački rad

Izložba je u Etnografskom muzeju Istre otvorena u rujnu 2020. godine kao uvod u manifestaciju Dani rukotvorina koju organiziramo od 2017. godine. Tijekom 2021. godine gostovala je u Pučkom otvorenom učilištu Poreč i u Rokodelskom centru Ribnica u Sloveniji. Posebno nas veseli ostvarena suradnja s Muzejom Ribnice i njihovim Rokodelskim centrom obzirom da su krošnjari (u našim krajevima poznati i kao sitari) iz Ribnice nekoć svoje proizvode prodavali i u ovim krajevima, a jedna je obitelj u Pazinu imala i svoju trgovinu rukotvorina. Za potrebe izložbe Muzej Ribnice ustupio nam je krošnju tj. naprtnjaču s robom s kojom su krošnjari kao putujući trgovci obilazili brojna mjesta i sajmove.

Izložbu je trenutno moguće "razgledati" i online putem web- stranice https://upokretu.net/.

- Što je sve uključivao rad na izložbi?

- Rusac: Samoj izložbi prethodio je opsežan istraživački rad. Započele smo s pretraživanjem arhivskog gradiva i literature pa potom prešle na terensko istraživanje. Obišle smo i danas aktualne sajmove u Istri, razgovarale s kazivačima koji su se bavili trgovinom u pokretu i onima koji se sjećaju kako je trgovina nekada izgledala. Posjetile smo Ribnički sajam i Muzej Ribnice koji je rado prihvatio suradnju. Isto tako, surađivali smo s Ekomuzejem Vlaški puti iz Šušnjevice čija su se dva video-uratka prikazivala na izložbi na temu kontrabanda i ilegalne trgovine. Izložbu je, kao i pripadajući katalog, oblikovala dizajnerica Tina Erman Popović.

- Pripremanje izložbi, izdavačka djelatnost, pedagoški rad. Kako uspijevate sve to uskladiti?

- Margetić: Vrlo često se jedno isprepliće s drugim. Naime, kako sam po zvanju muzejska pedagoginja i kustosica nije mi teško sadržaje prilagoditi svim dobnim skupinama. Izložbe nekad budu nešto zahtjevnije, traže više vremena i resursa. No, kada se radi tema koja nam je zanimljiva i o kojoj možda tek treba otkrivati nove stvari, onda nije teško jer svaki izazov je motivirajući. Samim time se sve može na jedan ili drugačiji način prilagoditi i uskladiti.

- Muzeji danas, u doba korone. Koliko sadržaji i izložbe korespondiraju s aktualnim trenutkom?

- Rusac: Etnografski muzej Istre nastajao se prilagoditi novim prilikama pa je u proteklo vrijeme realizirao planirane programe, ali se oni odvijaju sukladno epidemiološkoj situaciji i preporukama. Nažalost, to često znači i smanjen obim programa i posjetitelja.

- Margetić: Mnogi muzeji aktivnosti, programe i otvorenja izložbi preselili su na digitalne platforme. Naš muzej također se pridružio tome kako korisnici muzeja ne bi bili uskraćeni za neke sadržaje. Poseban naglasak stavljen je na društvene mreže gdje je vidljivo značajno povećanje posjećenosti u odnosu 2020. Tako u 2021. imamo oko 80.000 pregleda na Facebooku i 6.050 pregleda on line izložbi.

Međutim, u razgovoru s posjetiteljima i njihovim reakcijama vidljivo je da je ipak sam doživljaj muzeja uživo nezamjenjiv. Početak godine započeli s Noći muzeja gdje nas je iznenadio broj posjetitelja obzirom na cijelu ovu situaciju u koje se nalazimo. Nadamo se da je ovo naznaka polaganog povratka posjetitelja kako u naš, tako i u druge muzeje.

- Izložbeni i izdavački projekti za ovu godinu?

- Margetić: Situaciji usprkos mi u muzeju, kao i kolege u drugim segmentima kulture pokušavamo nastaviti s radom koliko nam uvjeti dozvole. Tako i za ovu godinu pripremamo programe i projekte za koje se nadamo da će posjetitelji moći uživo doživjeti.

Ono što nam prvo slijedi je program Četvrtkom u muzej! gdje ćemo kroz desetak termina, počevši od 3. ožujka, posjetiteljima ponuditi različite sadržaje. Bit će tu projekcije filmova, predavanja, radionice, igraonice i promocije. U programu će sudjelovati i Muzej grada Pazina. Kao i prošlo ljeto i ove godine ćemo održati program Ljetna Ššiškaonica Etnografskog muzeja Istre, svojevrsni muzejski kamp namijenjen za školsku djecu koja tijekom ljetnih praznika imaju prilike na nov i zabavan način naučiti nešto o kulturnoj baštini Istre. Nakon toga u prvoj polovici rujna slijedi sada već tradicionalna manifestacija Dani rukotvorina.

Djelatnici muzeja će tijekom ove godine provesti i veći broj istraživanja na terenu. Krovna tema ovog projekta je Nostalgija, a različite podteme obradit će se putem terenskih istraživanja u razgovorima s kazivačima. Ideja je da se rezultati istraživanja i prikupljena građa objedine kroz publikaciju ili izložbu. Također, cilj je obogatiti fondove terenskih istraživanja na temu materijalne i nematerijalne kulture Istre te foto i video-dokumentacije.

Povezane vijesti

• PUTUJUĆI TRGOVCI: Izložba kao rezultat istraživanja u arhivima i na terenu
• Izložba u Etnografskom muzeju: Fragmenti obiteljskog gospodarstva Istre
• O ISTARSKOJ OBITELJI KAO NOSITELJICI GOSPODARSTVA: "Fragmenti obiteljskog gospodarstva Istre" u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu