U subotu je u Galeriji KuC-a "Lamparna" u Labinu, u sklopu sastanka regionalne suradničke platforme "Rudnici kulture" te izložbenog ciklusa V.I.T.R.I.O.L., otvorena samostalna izložba "Tiranska prisutnost predmeta" Vladimira Kneževića iz BiH. Izložbom su obuhvaćene skulpture i objekti koje je Knežević napravio ili sakupio kako tijekom svog rada u rudniku Ljubija, tako i nakon odlaska u mirovinu.

Rudarski tehničar

Treća sezona ciklusa izložbi V.I.T.R.I.O.L. započela je s umjetnicima - autodidaktima. Nakon izložbe "Trolova pećina" Davora Dundare, uslijedila je izložba skulptura Vladimira Kneževića - po profesiji rudarskog tehničara, rođenog 1948. godine u Ljubiji, gdje i danas živi i stvara. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a radni vijek proveo kao konstruktor u Rudniku željezne rude Ljubija. Sveobuhvatni stvaralački opus autora iznikao je upravo iz njegovog dugogodišnjeg rada u rudniku Ljubija, koji je još uvijek izvor njegovog umjetničkog nadahnuća. Član je Udruženja likovnih umjetnika Republike Srpske i Udruženja likovnih umjetnika Prijedora. Do sada je u zemlji i inozemstvu samostalno izlagao 22 puta, a kolektivno više od 40 puta, te je autor pet skulptura za javne prostore.

Prema Damiru Stojniću, voditelju Galerije Lamparna koji je i otvorio izložbu, razlog za takav odabir "leži u samom prijevodu francuske riječi amateur što izvorno znači ljubitelj ili zaljubljenik, a koja se danas koristi u pejorativnom smislu, označavajući nekoga tko ne vlada najbolje materijom kojom se bavi.

Svježina pogleda

- Svježina pogleda na stvarnost, neopterećena akademskom skolastikom, često rezultira artefaktima neočekivane kvalitete, premda joj najčešće prethodi mučno probijanje kroz ropotarnicu 'već viđenog'. Ono što je simptomatično za mnoge autodidakte, upravo je njihova potreba izjednačavanja vlastite životne i umjetničke prakse i opće je poznato da su upravo zaljubljenici impostirali osobnu mitologiju i umjetnost ponašanja kao legitimnu praksu unutar korpusa suvremene vizualne umjetnosti. Sjetimo se samo koliko kubisti bili fascinirani opusom carinika Rousseaua. Poznata je činjenica da su i Picasso, Paul Klee, Wassily Kandinsky, te kasnije Joseph Beuys, redovito po buvljacima otkupljivali radove anonimnih umjetnika i iz njihovih ‘spontanih alternativa’ crpili ideje za vlastite koncepcije. Ciklus izložbi V.I.T.R.I.O.L. upravo se bavi tamnim zakutcima psihe i kreacijom kao načinom propitivanja samoga sebe i stvarnosti, te mogućnostima utjecaja na stvarnost, kao što se to može na bilo koji materijal kojemu (u)poznajemo karakteristike. U tom smislu 'slučaj' Vladimira Kneževića ničim ne odudara od navedenih premisa i prakse, rekao je Stojnić. (Branko BIOČIĆ)

Povezane vijesti

• Probušeni lovorov list
• Terry Francis 22. prosinca u KuC-u Lamparna 
• Alban Muja (Kosovo) i njegov “HOTel” u subotu na Lamparni