U povodu 100. obljetnice rođenja umjetnika Alberta Kinerta u četvrtak se u zagrebačkoj Galeriji Kaj otvara izložba sa 26 njegovih grafika manjih formata  iz ciklusa "Bezimeni ožiljci".

Akademski slikar Jagor Bučan ustvrdio je u predgovoru izložbe kako maleni Kinertovi listovi u sebi nose veliku izražajnu moć. "Oni kao da su u se usisali svu esenciju njegovih dotadašnjih radova: žitkih ulja, lazurnih tuševa u boji, bojom obogaćenih linoreza, grumenastih skulptura. Usisavši ih, komprimirali su ih u koncentrirane grafičke zametke", istaknuo je.

Po njegovim riječima, mali format najčešće se susreće tamo gdje slikari začinju određenu likovnu ideju i riječ je o skicama koje će autoru poslužiti kao smjernica za studioznije i odvažnije realizacije što će biti ostvarene u zahtjevnijem mediju složenijim tehničkim postupkom.

"Grafičke minijature Alberta Kinerta nastale su obrnutim principom tvorbe. One su zaključci koji studiozne uratke što su im prethodili svode na svojevrsnu šifru, na doživljajnu i oblikovnu esenciju koja komprimira i zaprema sve bogatstvo njegovog slikarskog i grafičkog izraza", ocijenio je.

Filmski životopis: Od frizerskog šegrta i boksača do uglednog umjetnika

Albert Kinert je bio svestrani likovni umjetnik – grafičar, crtač,  slikar, kipar, ilustrator i dugogodišnji profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Rodio se u Vinkovcima 6. travnja 1919. godine, a 1928. seli u Zagreb. Kao četrnaestogodišnjak prekida školovanje i postaje frizerskim šegrtom, amaterski se bavi gimnastikom i hrvanjem, te osobito uspješno boksom.

Upisuje se 1939. na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje mu predaje niz velikih umjetnika: Omer Mujadžić, Krsto Hegedušić, Marino Tartaglia, Ljubo Babić i Tomislav Krizman.

Godine 1943. objavljuje mapu 40 litografija, za koju predgovor piše Ljubo Babić, a godinu dana kasnije ženi se kolegicom iz klase Smiljom Božić i iste godine dobiva blizanke.

Tada preuzima crtanje dvaju stripova koja je započeo Andrija Maurović u časopisu Zabavnik te samostalno crta niz stripova u časopisima Zabavnik (Propali grad, Istraživači zapada), Kerempuh (Priča o kalifu tiraninu, Radista komsomolac, Zlatni ključić, Nasredin Hodža) i Pokret (Čuvaj se senjske ruke). Stripove potpisuje pseudonimom Toma Božić.

Studij završava 1945. te živi od crtanja ilustracija i opreme knjiga, a od 1947. je asistent na ALU u Zagrebu. Nakon tri mjeseca podnosi ostavku, zbog neslaganja s mentorom, prof. Tomislavom Krizmanom.

Kasnije je djelovao kao samostalni umjetnik, iznimno plodan ilustrator. Izlaže na prvoj izložbi grupe Mart 1957., a zatim s Pricom, Murtićem, Reiserom, Piceljem, Bakićem, Radovanijem i Džamonjom osniva grupu Zagreb 58.

Od 1954. do 1956. radi na Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, a 1961. se vraća na ALU u Zagrebu, gdje dočekuje mirovinu 1984. godine.

Njegovi su studenti bili istaknuti grafičari, Renato Percan, Frane Paro, Hrvoje Ljubić, Dubravka Babić, Nevenka Arbanas, Zdenka Pozaić, Branko Vujanović, Nada Žiljak, Dora Kovačević, Stanislav Marijanović i Jure Kokeza.

Umro je 1987. godine u Zagrebu, a 1988. posthumno mu izlazi zbirka pjesama Psovka od ljubavi te 2016. zbirka zapisa Monolog. Izlagao je na trideset i sedam samostalnih i više od 200 skupnih izložbi. Objavio je sedam grafičkih mapa. Dobitnik je devet nagrada.

Njegova grafička, slikarska i kiparska djela nalaze se u svim važnijim hrvatskim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama, uključujući Modernu galeriju u Zagrebu, koja mu je priredila monografske izložbe, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Grafički kabinet HAZU, Grafičke zbirku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Galeriju umjetnina u Splitu, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Umjetničku galeriju u Dubrovniku, Galeriju likovnih umjetnosti u Osijeku, Narodni muzej u Zadru, Zbirku Ružić u Slavonskome Brodu, Gradski muzej u Vinkovcima, Zbirku Filip Trade i mnoge druge te Muzej moderne umjetnosti u Antwerpenu.

Izložba u Galeriji KAJ ostaje otvorena do 20. svibnja.

Povezane vijesti

• Hoće li se mijenjati tekst "Lijepe naše"? Stigao prijedlog da se u tekst himne uvrsti još jedna rijeka
• Ministrica Divjak o češćem izvođenju himne: Djecu domoljublju treba učiti prije svega djelima
• INTONIRANJE HIMNE U ISTARSKIM ŠKOLAMA: Ravnatelj pulske Gimnazije Zoričić: Kod mladih bi to izazvalo revolt i ruganje / Potpredsjednik Hrvatskog sabora Radin: Ako mora, neka svira europska himna! / Predsjednika županijskog HDZ-a Šiljeg: Malo domovinskog odgoja ne može štetiti