Uz Branku Benčić, povjesničarku umjetnosti iz Pule sa zagrebačkom adresom, istarska umjetnička scena na ovoj je uglednoj manifestaciji bila zastupljena i kroz istodobno otvorenu izložbu u galeriji Proširenih medija nagrađenih autora 51. Zagrebačkog salona, gdje se pod naslovom "S druge strane" uz Vlastu Žanić predstavio i Goran Škofić, umjetnik iz Poreča koji stvara u Zagrebu
"Bez anestezije" bilo je naslovljeno ovogodišnje, 54. izdanje Zagrebačkog salona otvoreno do prošle nedjelje u Domu HDLU-a, a osmišljeno je prema kustoskom konceptu Branke Benčić, kustosice hrvatskog paviljona na 57. venecijanskom bijenalu i Tevža Logara, kustosa slovenskog paviljona na 55. Bijenalu u Veneciji (2013.).
Ugledna manifestacija
Uz Branku Benčić, povjesničarku umjetnosti iz Pule sa zagrebačkom adresom, istarska umjetnička scena na ovoj je uglednoj manifestaciji bila zastupljena i kroz istodobno otvorenu izložbu u galeriji Proširenih medija nagrađenih autora 51. Zagrebačkog salona, gdje se pod naslovom "S druge strane" uz Vlastu Žanić predstavio i Goran Škofić, umjetnik iz Poreča koji stvara u Zagrebu.
Zagrebački salon je renomirana nacionalna izložba i jedna od najstarijih kolektivnih domaćih izložaba recentnih umjetničkih ostvarenja – smotra suvremenog umjetničkog stvaralaštva posvećena naizmjence vizualnim umjetnostima, arhitekturi i urbanizmu te primijenjenim umjetnostima i dizajnu. Održava se od 1966. godine u organizaciji HDLU-a, ULUPUHA-a, UHA-e. Ovogodišnji 54. zagrebački salon bio je posvećen vizualnim umjetnostima, a odabrani su radovi sljedećih umjetnika: Marije Ančić, Željke Blakšić AKA Gite Blak, Bena Caina, Jasmine Cibic, Nemanje Cvijanovića, Karle Čurčinski, Matije Debeljuha iz Vodnjana, Igora Eškinje, Fokus Grupe, Martine Grlić, Igora Grubića, Tine Gverović, Siniše Ilić, Pauline Jazvić, Jelene Jureša, Petra Katavića, Kristine Marić, Ines Matijević, Damira Očka, Petre Orbanić, Jelene Petric, Renate Poljak, Viktora Popovića, Jasenka Rasola, Lale Raščić, Davora Sanvincentija, Marka Tadića, Nore Turato i Katarine Zdjelar.
Iznutra-izvana
- Koncept izložbe strukturiran je kao dijalog - s jedne strane između kustosa, kojeg možemo shvatiti kao da kombinira dva pogleda (iznutra - izvana), a s druge kao i dijalog izložbe i popratnog programa. U povijesnom kontekstu format salona podrazumijeva refleksiju na prošle manifestacije umjetnosti, dok u ovom slučaju namjera kustosa implicira detektiranje elemenata šire umjetničke panorame, obuhvaćajući pitanja formalnog i neformalnog obrazovanja, kritike, teorije, uvjeta produkcije, tržišta - kao fragmenata sustava kojeg je moguće unaprijediti. U tom smislu Salon može služiti kao platforma koja će ucrtati/ponuditi mogući prijedlog kroz izložbu i popratni program, ističe se u kustoskom konceptu.