program "predikat"

Mate Kapović: Treba govoriti slobodno i bez straha

| Autor: Vanesa Begić
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


"Jezik, ideologija i nadriznanost: zašto je tako teško govoriti znanstveno o jeziku?" bio je naziv kazališnog programa "Predikat" koji je pred punom Malom scenom Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula u ponedjeljak navečer upriličio Mate Kapović.

- O jeziku se u javnosti relativno često raspravlja, no to ne znači da se u takvim raspravama uvijek mogu čuti i suvisli znanstveni argumenti. Dapače, kad je riječ o jeziku, neargumentirani, neznanstveni i štetni stavovi dominiraju u javnim raspravama, a glavnu ulogu u širenju mitova i pogrešnih informacija o jeziku šire najčešće upravo oni koji bi trebali biti stručnjaci za jezik. Posljedica svega toga je da ljudi ne razumiju što jezik jest i kako funkcionira te da ga često koriste usiljeno i sa strahom, bojeći se da ne "pogriješe". Tako je sažeto opisano ovo predavanje, a upravo je o svemu tome govorio Kapović, nakon čega su uslijedila brojna pitanja publike.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Krenulo je s definicijom lingvistike koja se bavi opisom, analizom i objašnjenjem jezika na svim razinama. Kapović je naglasio da se lingvistika ne bavi recimo jezikom Krleže ili Marulića nego općenito jezikom te da ga opisuje i analizira, ali ne propisuje, kao što astrofizika proučava svemir i planete, ali ne govori kako bi se trebali ponašati zvijezde i planeti.

Naglasio je i da vrlo često nema smisla govoriti o pravilnosti u jeziku, te da je u jeziku pravilno sve što se u njemu redovno upotrebljava, a svaki jezik ima svoja pravila, da nema pravila, ne bi se moglo govoriti.

Uz primjer s talijanskog jezika "L'uomo guida la bicicletta" što bi u prijevodu bilo čovjek vozi bicikl, vozi se biciklom, ili u Osijeku čovjek vozi bicikli, u Puli čovjek vozi biciklu, u Pazinu čovjek pelje bičikletu, sve je to, kako je naveo, u svakom kraju razumljivo i tako se govori i ne može se ovdje govoriti o greškama, ali primjerice "čovjekom voziš bicikala", to je pogrešno i toga nema.

- Neke su varijante jezika standardizirane, a neke nisu, no to ne znači da ono što nije standardizirano je nepravilno, kazao je Kapović govoreći i o mistifikaciji standarda te navodeći neke njegove osobine. Bilo je govora i o mitu da je standard jasniji i precizniji, od primjera "rekla bih, rekla bi", što bi u Puli bilo "rekla bim, biš, bi", a naglašeno je i da jezik bez metafora ne funkcionira, iako ga neki eksperti žele "ukalupiti", odnosno navode kao pogrešnim neke metaforičke izraze, primjerice položiti ispit, proći ispit. Naveo je i primjere kada neki lingvisti ispravljaju, poput njegovog oca u njegova oca, ili kada naglašavaju da se ne može reći oba dva, te da je standard dobar sluga, ali loš gospodar.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Osvrnuo se i na pitanje u čemu je problem s preskriptivizmom, na štetnosti straha od jezika, na njegovo kljaštrenje, kao i na razne izraze. Primjerice spomenuo je tako Gundulićev "iza zore", na što bi neki lingvisti rekli da se ne može riječ iza koristiti u tom kontekstu, nego da je netko ili nešto primjerice iza zgrade. No, kako je naveo ljudi isprepliću metaforama mjesto i vrijeme. Spomenuo je i primjer zahvaliti i zahvaliti se, što znači i izraziti zahvalnost ali i odbiti. Na kraju predavanja naveo je da treba govoriti slobodno i bez straha. Dakako, spomenuo je da se lingvistika silno promijenila jer ima puno znanosti i pristupa, kao i činjenicu da se nedovoljno pazi na jezik u filmovima i serijama.

Mate Kapović (1981.) je lingvist i kroatist, redoviti profesor na Odsjeku za lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se, među ostalim, sociolingvistikom, jezičnom politikom, povijesnom lingvistikom, dijalektologijom i akcentologijom. O problemu jezika, ideologije, standardizacije, "pravilnoga" govorenja i preskriptivizma napisao je tri knjige – "Čiji je jezik" (2011.), "Jeziku je svejedno" (2019. – u koautorstvu) i "Jezični savjetnik za 21. stoljeće" (2024.). Redovito sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i kritizira zastarjele i neznanstvene pogleda na jezik, jezičnu politiku i jezičnu standardizaciju.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter