Dan Misericordije

Đeni Gobić-Bravar o Malom rimskom kazalištu: Dugo se o kazalištu nije puno znalo

| Autor: Vanesa Begić
(Foto GKIČ)

(Foto GKIČ)


U povodu obilježavanja Dana Misericordije pulskog Mjesnog odbora Stari Grad, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Đeni Gobić-Bravar održala je predavanje "Malo rimsko kazalište: od izgradnje do danas". Malo rimsko kazalište posljednjih je godina medijski prilično eksponirano zbog velikih zahvata konzervacije i rekonstrukcije, kao i zbog zanimljivih manifestacija koje se u njemu održavaju. I prije su ga građani poznavali kao prostor za kulturno-glazbena događanja te kao otvoreni prostor za druženje i šetnju, iako informacije o samom kazalištu možda nisu toliko poznate.

Putovi

Upravo se na sve to osvrnula Gobić-Bravar u svome zanimljivom predavanju gdje je govorila o raznim fazama ovoga kazališta. Krenuvši od toga da se zove Malo jer je Pula imala i Veliko rimsko kazalište na lokaciji Monte Zaro, gdje više nema tragova o tome, istaknula je da je Pula bogata takvim spomenicima kulture, od Arene do rimskih kazališta, a kasnije, u razgovoru s publikom, spomenut je i svojevrsni "amfiteatar" na Muzilu. Stoga je rečeno kako je Pula po tom pitanju iznimno bogat grad vrijednom kulturno-povijesnom baštinom.

Ovo je kazalište izgrađeno krajem I. stoljeća na istočnim i sjeveroistočnim padinama gradskoga kapitolija i dolazilo se do njega dvjema glavnim ulicama: jedan je put vodio od Herkulovih vrata, a drugi od Dvojnih vrata izravno do glavnog sjevernog ulaza u kazalište.

Navela je da za razliku od ostalih danas poznatih pulskih spomenika kulture, Malo rimsko kazalište od prestanka korištenja bilo u tolikoj mjeri zatrpano da se o njemu nije ništa znalo do početka XX. stoljeća.

Gobić-Bravar se osvrnula na studije-istraživanja Giovannija Carrare sredinom 19., a kasnije i Antona Gnirsa početkom dvadesetoga stoljeća. Nije se uvijek sa sigurnošću znalo da pronađeni ostaci, u raznim fazama istraživanja, pripadaju upravo Malom rimskom kazalištu, gdje su kasnije i brojni drugi arheolozi i eksperti odrađivali istraživanja kroz godine, od Brune Tamaro Forlati do Maria Mirabelle Robertija, pa sve do šezdesetih godina prošloga stoljeća pod vodstvom Štefana Mlakara.

Predavačica je prikazom starih fotografija te komparativnim pristupom iznijela brojne zanimljive podatke o ovome kazalištu.

Život u antici

Osvrnula se i na mramor te na činjenicu da je Plinije stariji kazao da mu su "gade malograđani koji su htjeli sve od mramora, čak i nužnike te da gdje su završili običan kamen i cigle". Gobić-Bravar je navela da je ovo kazalište živjelo u antici, imalo je razne faze te da su danas poznata četiri ulaza koja su vodila u gledalište.

Đeni Gobić-Bravar je diplomirana povjesničarka i konzervatorica arhitektonske i prirodne baštine, radi u Arheološkom muzeju Istre kao restaurator arheoloških predmeta te je zadužena za brigu o monumentalnoj baštini o kojoj Muzej skrbi.

Organizatori predavanja su Grad Pula – Mjesni odbor Stari Grad, Istarsko povijesno društvo, Društvo Smaregliana i Gradska knjižnica i čitaonica Pula. Nazočne su pozdravili koordinatorica za programe u knjižnici Iva Lanča Joldić i Mauricio Levak iz Istarskog povijesnog društva.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter