Otvorenje izložbe "Od habsburških Brijuna do međuratnog Celja: priča obitelji Turk" i predavanje dr. Andreja Rahtena održano je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u sastavu Malog festivala baštine, a ovim dijelom programa pulska Knjižnica nastavlja uspješnu višegodišnju suradnju s Osrednjom knjižnicom Celje i Slovenskim kulturnim društvom "Istra" Pula. To je ujedno i dio programa Dana slovenske kulture u Istri.

Autori izložbe "Od habsburških Brijuna do međuratnog Celja: priča obitelji Turk" su dr. sc. Alenka Hren Medved, Odjel za zavičajnost Središnje knjižnice Celje; dr. sc. Andrej Rahten i dr. sc. Daša Ličen, ZRC SAZU.

(Snimila Vanesa Begić)

Potom je održano predavanje dr. Andreja Rahtena koji se upitao što imaju zajedničko Brijunski otoci u dijelu Istre koji je u sastavu Republike Hrvatske i slovensko Celje?

- Ta dva naizgled nepovezana područja povezuje mnogo dodirnih točaka, a jedna od njih je i priča obitelji Turk. Jurij i Julijana Turk svoj su zajednički put započeli 1902. godine na Brijunima, gdje su osnovali obitelj, a završili u Celju gdje su 1921. godine pronašli utočište pred nadirućim fašizmom. Idiličan život obitelji Turk u jednom od najmondenijih ljetovališta na jadranskoj obali prekinuo je Prvi svjetski rat, kazao je govoreći o vezama ove obitelji s prijestolonasljednikom nadvojvodom Franjom Ferdinandom i njegovom ženom. Oni su, saznajemo, bili redoviti gosti i veliki zaljubljenici u Brijune te dvije su se obitelji zbližile.

Rahten je istaknuo da su prvi put bili na Brijunima u srpnju 1908., a dvije godine kasnije boravili su tu najduže, čak devet tjedana, gdje je njegova supruga Sofija Chotek i proslavila rođendan.

(Snimila Vanesa Begić)

Zahvaljujući obitelji Ane Turk, može se saznati puno toga o tom zlatnom dobu Brijuna. Njezina kći Neža Antonija Timer, trenutna skrbnica obiteljske ostavštine, također je zaslužna za to da je Odsjek za domovinske studije Središnje knjižnice Celje u suradnji sa Znanstveno-istraživačkim centrom Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU), na osnovi materijala iz obiteljske ostavštine Turkovih, pripremio izložbu o Brijunima, nadvojvodi Franji Ferdinandu i obitelji Turk, koja se istovremeno može pogledati u Puli i Celju.

Potom je u Arheološkom muzeju Istre Anton Percan održao predavanje i predstavio brošuru "Slovenski arhitekti i kipari na otočju Brijuni".

- Za potrebe pulskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu - Odsjeka za prostorno planiranje i graditeljsko nasljeđe, 2020. godine sačinjen je popis svih spomenika, spomen-obilježja i skulptura na području Grada Pule, koji je podijeljen na 16 mjesnih odbora, a pripada mu i područje Nacionalnog parka Brijuni. Na tom popisu na području brijunskog otočja nalazi se čak devet umjetničkih djela koja su vezana uz osobe slovenske nacionalnosti. Tu je, među ostalima, predstavljena i skulptura "Kupačica" čiji je autor Boris Kalin, dok je pak parkovni spomenik "Paviljon Glorijet" s rezidencijalnog područja Bijele Vile izradio najznačajniji slovenski arhitekt Jože Plečnik. Druženje je potom nastavljeno uz glazbu.

Povezane vijesti

• Glazba dopire tamo gdje riječi ne mogu
• Privatizacija donijela nove investicije
• Brijune vole izletnici, jahtaši i domaći gosti