Maćeha se prikazuje kao zla žena, nije ta riječ obilježena samo društveno, već i antropološki. To je samo jedan od primjera kako se neke riječi percipiraju, kako se koriste, ali i kako se mijenjaju.

Primjerice, prije dvadesetak godina riječ bilježnica, kao ženska inačica od riječi bilježnik nije postojala, ali sada to postoji, okolnosti se mijenjaju. Pomislimo samo na riječi neženja i usidjelica, ili pak ljubavnik i ljubavnica, jesu li jednako neutralne, postoje li različite konotacije, percepcija. Promijenili su se i neki načini percepcije da se žene više razumiju u modu, kreme, a muškarci više znaju o autima.

Sjetimo se rečenice "manje pričaj da ti juha ne zagori", ili pak "Muškarac stari mudro, ženu gazi vrijeme", ili na "mišljenje" da je muškarac sijede kose šarmantan, a žena sijede kose stara i oronula.

O tome, ali i o drugim temama govorila je u svome predavanju prof. dr. sc. Blaženka Martinović "Jezik i ženino mjesto danas - Odjeci feminističke lingvistike u hrvatskome jeziku" u sastavu Tjedna istarskih knjižnica u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula učenicima nekoliko pulskih srednjih škola.

Stanje danas

- Kako žene govore i kako se o ženama govori tema je koja je okupirala feminističku lingvistiku u samim začetcima te grane lingvistike prije pola stoljeća. Uporaba leksema kao što su žena i muškarac, majka i otac, maćeha i očuh, gospođa/gospođica i gospodin i slično često je stereotipizirana ("Voziš kao baba.", "Što ti je, ženska glavo?", "Podnesi to muški!") te je takva diskriminirajuća i društveno nepoželjna.

Primjerima iz medija te iz rječnika hrvatskoga jezika prikazujemo kakvo je stanje danas, kakav je položaj žena u hrvatskome jeziku i do kakvih je pomaka došlo u leksikografskim djelima, tj. jesu li postali rodno simetrični, kazala je predavačica.

Bilo je govora i o tome da se za ženu aždaju veže konotacija zle žene, a za ženu zmaja superžene, premda, kako ističe Martinović, te riječi znače jedno te isto. Također, spomenula je i neke stereotipe, poput "ponaša se kao plavuša", "nemoj biti Ciganin", "ružan kao pas", te kako se neka značenja mijenjaju kroz povijest, na što se ukazuje, primjerice naslovom knjige Kristiana Novaka "Ciganin ali najljepši".

Također, osvrnula se na definicije muškarca u sintagmama "podnijeti muški", a žene kao "krhke, blage". Tu je, dakako i "žena, majka, kraljica". "Biti komu majka, a komu maćeha".

Gospođa i gospođica

- Iako mnogi imaju kući rječnike, uglavnom za njima posežu kada trebaju nešto provjeriti, a ne gledaju toliko, ili gotovo nikada, obične, svakodnevne riječi. Primjerice riječ život. U nekim rječnicima je "život stanje od rođenja", a u drugima "stanje od začetka", negdje je, kroz godine, muškarac bio definiran kao hrabar, a žena kao jadna, laka, u nekim sintagmama.

Riječ nastavnik definirana je i kao "osoba koja vodi nastavu", ali i kao "muškarac koji vodi nastavu". A gdje su tu gospođa, gospođica? Prema novome bontonu, svaka ženska osoba starija od 18 godina je gospođa, kazala je u svome iznimno zanimljivom predavanju.

Blaženka Martinović redovita je profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli. Rođena je 1977. u Novoj Gradiški te nakon gimnazijskoga obrazovanja dolazi na studij u Pulu. Studirala je i diplomirala hrvatski jezik i književnost i povijest. Doktorirala je iz područja normativne akcentologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Od 2003. predaje na Filozofskome fakultetu u Puli standardnojezične kolegije. Bila je i lektorica hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Indiani u SAD-u. Objavila je knjige "Na putu do naglasne norme (oprimjereno imenicama)" 2014. i "Naglasak na naglasku" 2021. (u suautorstvu s E. Pletikos Olof i J. Vlašić Duić). Glavna su područja njezina interesa normativna akcentologija, ortografija, akademski diskurs i feministička lingvistika.

Povezane vijesti

• U zemljama EU žene rade za plaću do 3. studenoga, a poslije besplatno
• Gostuju na pulskom Kaštelu: SVE O ŽENAMA (I MUŠKARCIMA)
• Muškarci i žene oraspoložili publiku