IVA CICERAN

Razgovor s dobitnicom nagrade Društva bibliotekara Istre za 2024.

| Autor: Vanesa Begić
(Snimila Elena Legović)

(Snimila Elena Legović)


Nagradu Društva bibliotekara Istre za 2024. godinu za iznimne zasluge u promicanju knjižničarske struke dobila je Iva Ciceran iz Gradske knjižnice Pazin, a to značajno priznanje bio je povod za razgovor s njom.

Nagrada dolazi od struke

Dobitnica ste godišnje nagrade Društva bibliotekara Istre za Vaš dugogodišnji predani rad. Kako je krenula Vaša ljubav prema bibliotekarstvu?

- Nagrada se dodjeljuje od 2012. godine i čast mi je biti u društvu već nagrađenih kolegica i kolega. Zato na početku ovog razgovora zahvaljujem Društvu bibliotekara Istre na nagradi i svim kolegicama i kolegama jer oni čine Društvo. Nagrada dolazi od struke i zato sam iznimno sretna i počašćena što sam ovogodišnja dobitnica. Iako glasi na moje ime, Nagrada je koliko moja, toliko od mojih kolegica i kolega jer sam od njih učila, uz njih rasla, jer su mi bili podrška i pomoć, dijelili smo ideje, razmjenjivali iskustva, surađivali tijekom godina na brojnim programima i projektima.

(Osobna arhiva)(Osobna arhiva)

U knjižničarskoj struci sam više od 23 godine i moji knjižničarski počeci vezani su uz Gradsku knjižnicu i čitaonicu Pula gdje sam radila tri godine kao pomoćna knjižničarka. Bilo je to dok je još knjižnica bila na Giardinima. Tada sam odlučila upisati Izvanredni studij bibliotekarstva u Zagrebu i tu je nekako krenula moja ljubav prema knjižničarstvu. Kao učiteljica razredne nastave kratko sam radila na zamjenama u školama, a rad u pulskoj knjižnici omogućio mi je uvid u novu struku i potaknuo me na dodatno obrazovanje. Nakon rada u pulskoj knjižnici kratko sam radila u jednoj osnovnoškolskoj knjižnici, a potom se zapošljavam u Gradskoj knjižnici Pazin gdje radim već više od 20 godina. Upravo rad u pazinskoj gradskoj knjižnici pružio mi je najviše mogućnosti za profesionalni razvoj, osmišljavanje programa, stručna usavršavanja... I kao što sam prije rekla, tada sam najviše učila od svojih kolegica i kolega iz drugih narodnih knjižnica u Istri, iz Sveučilišne knjižnice Pula, ali i kroz suradnju i edukacije na nacionalnoj razini.

Velika je Vaša usluga za pokretanje projekte FKK - film, književnost, kazalište u Gradskoj knjižnici Pazin.

- Inovativni projekt FKK FilmKnjigaKazalište, čija sam autorica, spaja tri medija – knjigu, kazalište i film. Tijekom rada primjećuje se opadanje interesa za čitanjem, kako među mladima, koji su sve podložniji utjecaju društvenih mreža i posljedicama koje konzumacija tih i ostalih digitalnih sadržaja ima na njihov neurološki, intelektualni i emocionalni razvoj, ali i među odraslima. Ponekad se čini da publika »skrola« kroz programe bez da programi budu gledani, ali i viđeni te slušani, ali i shvaćeni. Programima unutar projekta razvijala se razina opće kulture, razvoj empatije i razumijevanja stajališta i iskustava drugačijih od vlastitih. Sinteza tri različita medija (film, književnost, kazalište – FKK) privukla je veliki interes publike, otvorila nove vidike različitim uzrastima te doprinijela razvoju analitičkog i kreativnog mišljenja kod mladih te njihovom aktivnom sudjelovanju u stvaranju programskih sadržaja.

Prošle godine u aktivnostima je sudjelovalo 1.080 učenika pazinskih srednjih škola te mali broj vanjske publike. Pri provođenju aktivnosti vodilo se računa o konceptu da ista publika ima prilike poslušati predavanje, pogledati kazališnu predstavu i/ili film te prisustvovati susretu s autoricom. Isti koncept zadržan je i u 2024. godini kada je u programskim aktivnostima sudjelovalo 579 učenika pazinskih srednjoškolaca i posjetitelja. U sklopu projekta održano je nekoliko filmskih projekcija (Ljeto kad sam naučila letjeti, Kazneni udarac), gostovanja Kunst teatra iz Zagreba i pulskog Teatra Naranča, a održani su književni susreti, razgovori i predavanja na kojima su gostovali Maša Kolanović, Jasminka Petrović, Dubravka Zima, Anda Bukvić Pažin, Danijel Pak i Kristian Novak. Važno je spomenuti da su ove aktivnosti rezultat vidljiv javnosti kroz sudjelovanje na programima.

Provedbi svake aktivnosti prethodile su pripreme koje smo sa srednjoškolcima vodile kontinuirano Roberta Špoljarić (Centar za mlade Alarm) i ja. Tijekom provedbe projekta devetero srednjoškolaca aktivno je uključeno u dogovaranje i provedbu programskih aktivnosti. Učenici su bili upoznati s planiranom aktivnosti te su imali pripreme u trajanju od dva do tri tjedna za vođenje programa. Istraživali su dostupne sadržaje i materijale o predavačicama, autoricama, knjigama i filmovima. Uz mentorstvo slagali su koncept razgovora, sažimali i objedinjavali pitanja i teme kako bi razgovor bio tečan, dinamičan i zanimljiv te kako bi se oni u svakom trenutku mogli međusobno nadopunjavati. Osim što su pročitali knjige, također su istraživali što su mediji pisali o knjigama, književnu kritiku te kao krajnji rezultat samostalno vodili razgovor s gostima u trajanju od 45 do 60 minuta. Nemjerljivi pokazatelj u brojkama, satima ili nekoj drugoj jedinici su vještine i znanja koje su usvojili učenice i učenici koji su najintenzivnije sudjelovali u projektu, pripremali se i vodili programe ili pak izveli dramsku produkciju pred 250 svojih vršnjaka te scensko čitanje na Interliberu.

(Snimila Elena Legović) (Snimila Elena Legović)

Treba napomenuti da su unutar projekta sve aktivnosti bile besplatne i, iako prvenstveno namijenjene srednjoškolcima, otvorene za svu zainteresiranu javnost. Gradska knjižnica Pazin bila je nositelj projekta, ali u njemu su ravnopravno sudjelovali i partneri Pazinski kolegij – Klasična gimnazija, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin, Centar za mlade Alarm Pazin i Centar za kulturu Pazin (ranije Pučko otvoreno učilište). Iznimno sam zahvala na divnoj suradnji knjižničarkama Kristini Varda i Magdi Rimanić iz pazinskih srednjih škola. Projekt se u 2023. godini provodio uz potporu Ministarstva kulture i medija, a u 2024. dobivena je i potpora od Istarske županije.

Pokrenuli ste tijekom godina u toj knjižnici brojne projekte za približavanje knjige široj publici.

- Pazinska knjižnica tijekom godina provodila je brojne programe i projekte, bilo jednogodišnje bilo višegodišnje. Neke, poput Bajkomanije i Pusti me u knjižnici osmislila je i vodila kolegica Marina, PUT (digitalizacija građe) smo osmislili smo kolega Zoran koji je voditelj projekta i ja. Spomenula bih projekt Knjiga u ruke, put pod noge koji se provodi od 2016. godine uz podršku Ministarstva kulture i medija a čije smo autorice kolegica Marina Marušić i ja. Projekt je zamišljen kao svojevrsno otkrivanje Pazina kroz svijet književnih djela, mitova i legendi. Osmišljena je književna šetnja Pazinom započinje u Gradskoj knjižnici Pazin i nastavlja se dalje po pazinskim trgovima, ulicama, parkovima... U njegovoj realizaciji su pomogli volonteri i vanjski suradnici, a uključile su se i udruge i ustanove poput Društva Naša djeca Pazin, Društva likovnih stvaratelja Pazin, Muzeja grada Pazina. Za potrebe projekta izrađen je animirani film Maglen Pazinska (autorica Višnja Levak).

Osmišljene su rute književne šetnje, a sadržaji na književnim stanicama ispričani su i čitani na standardnom hrvatskom jeziku i dijalektu. Pripovijedanje i jezik podložni su brzim promjenama i zaboravu. Njegovanjem vještine pripovijedanja čuva se jezik, čuva se dijalekt od zaborava. Upravo očuvanje jezika od zaborava misao je vodilja koja svoje uporište ima u zavičajnoj nastavi. Više o projektu može se saznati na poveznici http://gk-pazin.hr/knjiga-u-ruku-put-pod-noge/. U 2024. godini tiskali smo i novine s informacijama o projektu i početcima priča vezanih uz Pazin i općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan.

Bio je tu i niz manjih projekata, gostovanja autora, književnih druženja. Programi su za cilj imali približavanje priče, ilustracije, knjige kako najmlađoj tako i publici svih dobnih skupina.

Važan je i Vaš rad kroz godine u Kući za pisce.

- Od osnivanja Kuće za pisce – Hiže od besid aktivna sam u njezinu radu, dogovaranju stipendijskih boravaka o kojima je odlučilo Programsko vijeće, aktivnostima vezanim uz predstavljanja stipendistica i stipendista. Koordinirala sam rad Komisije za dodjelu Nagrade Edo Budiša, sudjelovala u izdavačkoj djelatnosti Hiže od besid. Od otvaranja Kuće za pisce 16. studenoga 2009. skupilo se tu puno gostovanja (više od 100 autorica i autora), dvije publikacije, jedna Književna karavana, nekoliko stručnih članaka i izlaganja. Ali isto tako puno čitanja i novih tekstova u kojima su Pazin i Istra pronašli svoje mjesto.

Uredili ste i brojna izdanja.

- Izdavačka djelatnost također je jedna od aktivnosti koju sam pokrenula u pazinskoj knjižnici i do sada je, samostalno ili u sunakladništvu, objavljeno 19 publikacija. Prva objavljena publikacija bila je ona naslova »Pazin između jutarnje mrzline i podnevne vrućine: crtice o vremenu i klimi Pazina i Pazinštine« autora Milana Sijerkovića objavljena 2011. godine. Urednica sam nekoliko slikovnica kao npr. slikovnice »San i Mora« autorice Marine Marušić, ilustratorice Gee Rajić, dok notne zapise u knjizi potpisuje Paula Jurman. Tu je i serijal od četiri slikovnice o avanturama Jagodice Dore čija je autorica teksta Nina Ladavac, a ilustracija Marko Cerovac.

U sklopu programa rada Kuće za pisce objavljene su dvije publikacije posvećene rovinjskom književniku Edi Budiši i tu sam dio uredničkog tima s kolegom Nevenom Ušumovićem.

Koji Vam je projekt bio posebno drag?

- Ponosna sam na sve projekte, a posebno mi je drag FKK FilmKnjigaKazalište jer je usmjeren na mlade.

Treba biti i čitatelj

Uloga knjižničara nekada i danas, u doba moderne tehnologije? Kojim se vještinama mora služiti knjižničar da bi udovolji svim zahtjevima struke i pomogao čitateljima?

- Knjižničari nisu samo osobe koje posuđuju i vraćaju knjige, bez obzira rade li u školskoj, narodnoj ili nekoj drugoj knjižnici. Oni su informatori i edukatori. Informiraju o građi, novitetima, pomažu u traženju informacija, educiraju o vrednovanju, analizi i kritičkom promišljanju dobivenih informacija. Treba se kontinuirano educirati, a nove tehnologije i kanale komuniciranja koristiti kao alat u radu. Treba biti i čitatelj, promicatelj pisane riječi, aktivan kreator i sudionik kulturnih doganja u sredini u kojoj radi.

Planovi za buduće projekte?

- Planova i ideja je mnogo, ali bi ih još malo zadržala za sebe. Doći će i njihovo vrijeme, uskoro.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter