Dr. sc. Kristina Džin s Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« održala je u vodnjanskoj Sali za vjenčanja predavanje »Istarski mikrokozmos: sakralna baština Vodnjanštine«.

Dionik kozmosa

- Ovaj vodnjanski svijet u minijaturi razvijao se u minimalističkim zajednicama, a danas se iščitava kao što su ga promatrali mističari srednjeg vijeka i renesanse (Giordano Bruno), jer se upravo čovjek Vodnjanštine nekad kao i danas nalazi u opreci prema cijelom svijetu. Upravo i oblikovanje životnog prostora, ako krenemo iz centra Vodnjana i pogled sa zvonika sv. Blaža možemo pratiti već kod Platona (peripatetičara i stoika) u analogijama čovjeka i svemira.

Preskočivši više stoljeća i uronivši u vodnjansko novovjekovlje po Schellingu, određujemo umjetnost kao mikrokozmos. I danas čovjeka možemo shvatiti kao dionika kozmosa, beskrajnog svemirskog prostranstva. Taj isti čovjek da bi razumio svemir mora imati svoj mali minijaturni kozmos organiziran u sebi. Počeci kršćanstva na tlu Vodnjanštine podudaraju se sa sutonom antike i antičkog poganstva, te oblikovanjem novih društvenih odnosa, navela je u svome predavanju Džin.

Tijekom cijele kasne antike i u doba srednjeg vijeka, oko današnjeg Vodnjana postojala su seoska imanja, danas zvana kontrade, koje se spominju već 990. godine u darovnici obitelji Sergijevaca iz Pule.

- Sam Vodnjan je zadržao obilježja antičkog vikusa sve do 1150. godine, jer se u jednoj ispravi spominje kao vicus Attinianus. Početak urbanog života Vodnjana započinje pod Akvilejskim patrijarsima. U 13. stoljeću donijet je Vodnjanski statut, a kao gradsko središte obilježava ga osnivanje župe 1212. godine.

Najstarije svjedočanstvo sakralne baštine u ageru očituje se u građevinskim ostacima prve faze monumentalnog samostanskog kompleksa sv. Andrije kod Barbarige, datiran oko 400. godine. Srednjovjekovna i današnja Barbariga u većem dijelu poklapa se s antičkom Betikom, posjedom bogatih patricija Settidija, konzula i prefekta Nezakcija, koji su pripadali među najbogatije veleposjednike rimskog agera. Nije čudo da se na njihovim imanjima javilo rano i kršćanstvo, te da su upravo na tom prostoru izgrađene trihore i kasnije bazilika u 4. i 5. stoljeću, istaknula je.

Sakralni građevinski ostaci iskopani su krajem 20. stoljeća, a predstavljaju trolisnu kapelu s oltarnim grobom, višebojnim mozaičkim podom i lezenama na vanjskim površinama zidova. Sakralnoj građevini je još u prvoj polovici 5. stoljeća bila dozidana velebna trobrodna bazilika s mozaičkim podom u srednjem crkvenom brodu, a kasnije i benediktinska opatija.

U vrijeme slavensko-avarskih napada na Istru, razaranja i pljačke su poštedjele Vodnjan i okolicu. U narednom razdoblju, istaknula je, podignute su dvoranske crkve sv. Šimuna u Guranu i crkva sv. Stjepana u Peroju. Obje sakralne građevine pokazuju značajke i pučke arhitekture.

Masline i suhozidne ograde

- U sastavu graditeljske crkvene baštine posebnu pozornost zavrjeđuju romanički zvonik crkve sv. Ivana nedaleko Gajane i mnogobrojne romaničke kapele s polukružnom izbočenom apsidom, smještene uz poljske putove, između maslina i suhozidnih ograda pitomog krajolika Vodnjanštine. Nakon raskošnog karolinškog doba i povijesnog Franačkog carstva, razdoblje drugih stilova i arhitektonskih struktura od 15. do 19. stoljeća dalo je oko 44 novih sakralnih objekata na Vodnjanštini.

Glavna crkva župe sv. Blaža izgrađena je na starijim temeljima ranoromaničke crkve posvećene sv. Kvirinu i Blažu, koja je porušena 1760. godine. Današnja velebna crkva građena je gotovo 90 godina od 1761. do 1850. i pokazuje očitu arhitektonsku i stilsku modu druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća. Ostale manje urbane crkve u Vodnjanu kao što je renesansna crkva od Karmela iz 1620. godine, posvećena 1664., jedan je od rijetkih bisera starije renesansne gradnje, rekla je Džin.

Predavanje je održano u sastavu programa »Upoznajmo Vodnjan – Conosciamo Dignano«, s ciljem predstavljanja i popularizacije rezultata znanstvenih i stručnih istraživanja iz arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, lingvistike, biologije te drugih znanstvenih i umjetničkih polja s područja Grada Vodnjana. Organizatori su Grad Vodnjan, Istarsko povijesno društvo i Knjižnica Vodnjan.

Povezane vijesti

• Otkuda Vodnjancima nadimak Bumbari?
• Oduševljeni Bumbari opet dočekali Franju Josipa i Sissi
• Oduševljeni Bumbari opet dočekali Franju Josipa i Sissi