Otkriveni malo poznati podaci o Sv. Justu i sakralnoj ostavštini

(Snimio Branko Biočić)

U organizaciji Narodnog muzeja Labin pri Pučkom otvorenom učilištu Labin i Zajednica Talijana Giuseppina Martinuzzi Labin pri Talijanskoj uniji u narodnom je muzeju održan okrugli stol s temom "Kult sv. Justa – od simbolike do zaštitnika grada". Okrugli stol je organiziran u sklopu 400. obljetnice početka gradnje labinskog zvonika tituliranog gradskom zaštitniku sv. Justu te je organiziran kao popratni program izložbe istog naziva otvorene u prosincu 2023. godine u izložbenim prostorijama Narodnog muzeja Labin.

Cilj je bio okupiti istraživače, znanstvenike i stručnjake koji su se u svom djelovanju bavili različitim aspektima spomenute teme, arheologijom, povijesti, povijest umjetnosti. Ovim skupom nastojalo se interdisciplinarnim pristupom osvijetliti postojeće i nove spoznaje o prisustvu kulta sv. Justa u kontekstu labinskog i šireg istarskog podneblja, sagledavanjem vezanih primjera iz srodnih i primjenjivih područja.

Sudionici okruglog stola bili su viši konzervator-restaurator Toni Šaina, novinar i publicist Franco Stener iz talijanske Muggie, mag. povijesti umjetnosti Stephanie Peršić, i prof. povijesti i dipl. arhivistica Olja Višković, kustosice Gradske galerije i Narodnog muzeja Labin. Stephanie Peršić govorila je o primjerima pokretne baštine s prikazom Sv. Justa iz nekadašnjih labinskih sakralnih objekata.

- Na tavanu župnog dvora pronađene su umjetnine, nekoliko oltarnih pala, prikaz oltarne pale Bogorodice s djetetom, Sv. Justa i Sv. Sergeja te ostalim svecima koja se nalaze na glavnom oltaru sadašnje župne crkve, imamo i oltarnu palu za koju se pretpostavlja da je nekada bila izložena u crkvi Gospe Karmelske koja je danas galerija Alvona te oltarna pala s nekoliko prikaza obrezanja Isusova, ukazanja u hramu i Bogorodica s djetetom i svecima za koju mislimo da je vjerojatno bila u crkvici Sv. Stjepana koja je i danas sakralizirana.

Cilj je prikazati pokretnu baštinu koja je sadržavala lik Svetog Justa u Labinu od kojih su mnoga djela nestala a neka su sačuvana, rekla je Peršić. Franco Stener iz Muggie, koji je veliki poznavatelj i istraživač zvona u Istri, govorio je o Labinu i njegovim zvonima što je objavljeno i u Centru za povijesna istraživanja u Rovinju. Stener je okrivao povijest zvona u Istri a s obzirom da se malo ljudi time bavi tema je vrlo zanimljiva pa tako i povijest labinskih zvona.

- U Labinu su u glavnom zvoniku postojala tri zvona, međutim jedno je nestalo. U vrijeme prvog Svjetskog rata bila je rekvizija zvona pa je svaka općina trebala dati određeni broj zvona. Iz Labina ih je preuzeto šest, po jednoj talijanskoj statistici ispada sedam.

U svakom slučaju kasnije je, nakon završetka rata, vojska davala topove iz kojih se lijevala nova zvona pa je tako i Labin 1921. dobio jedno novo zvono, rekao je između ostaloga Stener opisujući i što se prikazivalo na tim zvonima.

- Ta je bratovšina koja je osnovana 1673.godine a djelovala je do početka 19. stoljeća bila zadužena za brigu oko oltara u našoj župnoj crkvi Blažene Djevice Marije koja čuva relikvije Svetog Justa, istaknula je Višković, a Toni Šaina govorio je o tragovima zidnog oslika koji otkrivaju izvorno oblikovanje crkve Sv. Justa u Labinu što malo ljudi poznaje.

- Prvi istraživači koji su se bavili zidnim oslikama su Ljubo Karaman, Branko Fučić i Perčićka i to u prvoj polovici 20.stoljeća. Od tada se ništa nije radilo na tome. To je najznačajnija crkva u Labinu o kojoj imamo vrlo oskudne podatke, nakon obnove zvonika mi pokušavamo dobiti podatke o toj najranijoj fazi grada Labina, konstatirao je Šaina.

Župa Rođenja Blažene Djevice Marije u Labinu baštini brojne umjetnine pokretne bapštine. Na Sv. Justa zaštinika grada i tršćanskog mučenika još iz 6. stoljeća podsjeća i crkveni zvonik Sv. Justa smješten na najvišoj točki labinske starogradske jezgre star je 400 godina i na njega se penju mnogi turisti jer sa vrha zvonikaa puca prekrasan panoramski pogled na labinštinu i Kvarnerski zaljev.