PREŠERNOV DAN u umagu
Predstavljen hrvatski prijevod romana Veronike Simoniti "Ivana pred morem"
Irena Urbič, Veronika Simoniti i Neven Ušumović (Snimio Zvonimir Guzić)
Praznično raspoloženje u duhu Prešernovog dana vladalo je u Gradskoj knjižnici Umag, gdje je Slovensko kulturno društvo »Ajda« iz Umaga, predstavljanjem hrvatskog prijevoda romana nagrađivane slovenske spisateljice i prevoditeljice Veronike Simoniti »Ivana pred morem«, obilježilo slovenski državni praznik.
Počast književniku
Samu manifestaciju svojim dolaskom uveličao je i Miha Fatur zamjenik Gašpera Dovžana, slovenskog veleposlanika u Zagrebu, dok su dogradonačelnica Floriana Bassanese Radin i pročelnik Slaviša Šmalc bili predstavnici gradske vlasti.
Svečani program počeo je nastupom ženskog pjevačkog zbora »Ajda« koji je otpjevao nekoliko slovenskih domoljubnih pjesama, nakon čega su članovi SKD-a »Ajda« recitacijom Prešernovih pjesmama »Lepa Vida«, »Turjaška Rozamunda« i »Povodni mož«, odali počast slovenskom književniku.
Uslijedio je i glavni dio večeri, predstavljanje hrvatskog prijevoda romana »Ivana pred morem«.
Prije samog razgovora između kulturne aktivistice iz Kopra Irene Urbič kao moderatora i same spisateljice Veronike Simoniti, mnogobrojna publika ukratko je upoznata sa sadržajem romana.
Priča prati povratak neimenovane junjakinje iz Pariza u domovinu, gdje slučajno, dok razmišlja što će sa starim namještajem nakon prodaje obiteljske nekretnine, pronalazi fotografiju svoje pokojne bake Ivane iz 1943. godine.
Baka na fotografiji za ruku drži njezinu majku, odnosno svoju tada petogodišnju kćer, ali je uz to očito i da je trudna, iako majka nikad nije spomenula da je imala brata ili sestru. Tu je i cijela hrpa pisama kroz koja se prate obiteljski odnosi u jednom cijelom povijesnom razdoblju.
Uranjanjem kroz sačuvana pisma u prošlost i intimu mlade žene u vrijeme Drugoga svjetskog rata, postupno se raspliće obiteljska priča koju je skrivalo vrijeme.
Putovanje u prošlost
- Roman je zamišljen da kroz emociju i uspomene prikaže taj odnos između generacija kroz tri ženska naraštaja; bake, majke i unuke. Svi životi se sastoje od uspomena, bilo vlastitih kroz razne priče naših starih ili onih kolektivnih koje nam je nametnulo društvo.
Mene zanimaju ova intimna pojedinačna sjećanja koja su specifična od slučaja do slučaja. Postoje duhovne i materijalne uspomene koje su u romanu povezane kroz stari namještaj kojeg se glavni lik treba riješiti, ali svaki taj materijalni komad ima neku duhovnu simboliku i teško ga se odričemo. Svaki takav predmet postaje naš intimni muzej, rekla je Veronika Simoniti.
Uz pročitan jedan odlomak iz knjige, autorica je naglasila da postoji poveznica prošlosti i sadašnjosti kroz ratove i migracije koji su sudbina gotovo svih generacija.
Moderatorica razgovora Urbič istaknula je da je Veronika predstavnica mlađe garde slovenskih književnika koja je zadnjih deset godina zasjala na slovenskoj književnoj sceni. Primjetila je i vezu autorice i mora koje se provlači kroz cijeli njezin književni opus.
- Kad pričam o moru tu prvenstveno mislim na Jadransko more, ono je za mene puno simbola, mitova, asocijacija koje jednostavno primaš kad si blizu njega. Iako živim u Ljubljani more mi je uvijek pri srcu. Za sebe volim reći da se osjećam »otočankom« jer nekad na svijet gledam sa distance i ta distanca je moj duhovni otok na koji znam pobjeći dok pišem knjige, rekla je Simoniti.
U uvodnom dijelu detaljnu recenziju same spisateljice i njezina djela dao je i Neven Ušumović, ravnatelj Gradske knjižnice Umag.
- Postala je već tradicija da predstavljamo hrvatski prijevod nekog slovenskog autora koji je trenutno aktualan na našem području, tako da hrvatska publika sada može čitati prijevod Veronike Simoniti »Ivana pred morem« u izdanju Fakture iz 2021. godine. Veronika se afirmirala 2000.-tih kao spisateljica kratkih priča da bi 2005. napisala prvu zbirku »Zasukane štorije«, slijedila je »Hudičev jezik«, a neposredno prije izlaska romana »Ivana pred morjem« 2019. godine izlazi i treća zbirka priča »Fugato«, u međuvremenu je izašao i roman »Kameno seme«.
»Ivana pred morem« izgleda kratak roman, ali jako je jezgrovit s puno obrata i činjenica. Razvija se u dvije pripovjedne linije koje se susreću i isprepliću. Postoji suvremena linija koja prati razdoblje iz 2016. godine i ona glavna linija koja prati obiteljsku povijest i rasteže se kroz duži period.
Književni efekt
Dobio se zanimljiv književni efekt jer je ta povijesna, obiteljska linija pisana u sadašnjem, dok je suvremeni dio pisan u prošlom vremenu. Roman je pun migracija i prati migrantske sudbine, tako da možemo usporediti te migrantske tokove sa današnjim vremenom, kazao je Ušumović.
U znak zahvalnosti, predsjednica udruge »Ajda«, Danica Bojković na kraju je uručila bukete cvijeća gošćama Veroniki Simoniti i Ireni Urbić, a mnogobrojni posjetitelji pozvani su da probaju slovenske delicije koje su pripremile članice udruge.
Veronika Simoniti dobitnica je brojnih slovenskih književnih nagrada. Između ostalih, za »Ivanu pred morjem« dobila je Nagradu Kresnik za roman godine, kao i nagradu Kritiško sito Udruge slovenskih književnih kritičara. Hrvatski prijevod romana »Ivana pred morem« objavila je Fraktura 2021. godine, a milanski izdavač Morellini editore upravo je objavio talijanski prijevod pod nazivom »Ivana davanti al mare«. Veronika Simoniti uređuje dvojezični blog posvećen slovensko-talijanskoj književnoj suradnji La casa di carta – Papirnata hiša.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
