Pinocchio na pulski način u Circolu

Benignijev "Pinocchio" (Foto PRESS)

U 140. obljetnici rođenja, odnosno nastanka najpoznatijeg drvenog lutka, Pinokija, upriličeno je mnoštvo inicijativa, radionica, filmskih projekcija, predstava, i to diljem svijeta. Povodom ovogodišnjeg Pinokijevog rođendana, u pulskoj Zajednici Talijana, od danas pa do 17. studenog, održat će se raznovrstan program za sve uzraste posvećen ovom poznatom lutku nastalom iz pera Carla Collodija.

Program se odvija u suradnji Zajednice Talijana Pula, Gradske knjižnice i čitaonice, Predškolske ustanove Rin Tin Tin, Talijanske osnovne škole "Giuseppina Martinuzzi" i Talijanske srednje škole "Dante Alighieri", uz potporu Talijanske unije.

Pinocchio u Puli

Danas, s početkom u 10 sati bit će upriličeno otvorenje projekta te izlaganja "Godinu dana s Pinocchiom u vrtiću", o čemu će govoriti ravnateljica Rin Tin Tina Serena Sirotić, potom predavanje "Pinocchio alla Polesana" (Pinocchio na pulski način), a tu će temu obraditi Barbara Markulinčić iz Talijanske osnovne škole "Giuseppina Martinuzzi". Igru o Pinocchiu predstavit će Luana Pozder, iz Područne škole Galižana, a umjetničko izražavanje kod učenika predstavit će Mauro Bortoletto iz Talijanske srednje škole "Dante Alighieri". Glumica Petra B. Blašković, pak, pokazat će kako bi bilo da Pinocchio govori dijalektom.

Sutra će se, od 11 sati, stručnim temama predstaviti prof. dr. sc. Elis Deghenghi Olujić i prof. dr. sc. Rita Scotti Jurić, umirovljene docentice s pulskog Filozofskog fakulteta - Odjela za talijanistiku, a uslijedit će razne radionice.

Trećeg dana bit će na programu predstave, kao i izložba.

Carlo Collodi ovo je djelo počeo pisati 1881. godine. U početku je Pinocchio izlazio u nastavcima, u Il Corriere dei bambini, a kroz godine rođene su i nastale razne inačice priča o ovom najpoznatijem lutku, uvijek uz jasno evidentiranu didaktičku po(r)uku o poštenju, istini i svim općeljudskim vrijednostima.

Prevođenje bajki

Autor, Carlo Collodi rođen je kao Carlo Lorenzini (Firenca, 24. studenog 1826. - Firenca, 26. listopada 1890.) te odrastao je u obitelji kuhara Domenica i Angele (rođ. Orzali), kao prvo od desetoro djece. Djetinjstvo je proveo u toskanskom selu Collodi.

Krenuo je učiti za svećenika, no potom prekida školovanje, počinje raditi kao prodavač knjiga, a zatim i kao novinar te promijenio je prezime iz Lorenzini u Collodi, prema mjestu odrastanja. U spisateljskom radu posebno ga je zanimala komponenta važna za dječju književnost, bavio se i prevođenjem bajki, prije svega onih koje je zabilježio i prikupio francuski pisac Charles Perrault.

Poznati talijanski kritičar i filozof Benedetto Croce napisao je da je drvo u kojem je Pinokio izrezan u biti čovječanstvo, i knjigu je smatrao jednim od velikih djela talijanske književnosti.

Pinokio je metafora jednoga društva, jedne zbilje, gdje su neki trenutci iz knjige postali dio svjetske popularne kulture, to je sinonim, metafora, simbolika dugog nosa što predstavlja laž. "Nemoj biti Pinokio", "Nemoj biti kao Pinokio", koliko smo puta čuli te riječi, te misli o ovome djelu koje je dobilo tolike adaptacije. Vrlo je gledana bila i talijanska verzija, televizijska serija prema scenariju Luigija Comencinija iz 1972. godine, zatim i Comencinijev film, a i prije nekoliko godina snimljen je i Benignijev film.

Što se tiče književne inačice, prvo izdanje objavljeno je 1883. godine u izdanju Libreria Editrice Felice Paggi s ilustracijama Enrica Mazzantija. Prije 11 godina Teatar Naranča je u režiji argentinske redateljice Renate Carole Gatica upriličio »Pinocchija« u dvorani narančastih stolica Dječjeg kreativnog centra, a u istim je prostorima te ustanove koje se tada zvala Pionirski dom, odnosno Dom Slavka Grubiše predstava izvedena 12. travnja 1957. Redateljica je tada bila Zlata Berović, a glumili su Tomislav Jurinjak kao Pinocchio te Stevo Meandžija, Vladimir Obleščuk, Roman Safundžić i Vlado Sušić.

Moralna priča

Kritička analiza Pinokija identificira ga kao moralnu priču koja jednostavno uči djecu prednostima napornog rada i vrijednostima srednje klase. Najpoznatija animirana verzija zasigurno je ona Walta Disneya iz 1940. godine.

- Iako je dobio pohvale kritičara i postao prvi animirani film koji je osvojio dva Oscara, najbolju originalnu glazbu i za najbolju originalnu pjesmu "When You Wish Upon a Star", u početku je to bio fijasko na kino-blagajnama, uglavnom zbog Drugog svjetskog rata koji je poremetio kino-tržišta. Na kraju je ostvario profit na svom reizdanju 1945. godine, a unatoč tome što je narativno i grafički vrlo mračan, smatra se jednim od najvećih animiranih filmova ikada snimljenih, s rijetkom stopostotnom ocjenom na web-mjestu Rotten Tomatoes, navedeno je u jednoj od kritika toga filma.

Bajka, odnosno fantastična priča o Pinokiju ima i vrlo značajnu pedagošku ulogu: čitavo je vrijeme Pinokio rastrgan između dobrog i lošeg; ali nijedna laž ne ostaje nekažnjena jer Pinokiju raste nos i tako ga razotkriva. Jedino ga poslušnost i marljivost mogu pretvoriti u živog dječaka.

Priča o Pinocchiu je atemporalna, a unatoč svojih 140 godina, taj je lutak i dalje mlad i zanimljiv te stalno se pišu i nove studije o njemu, koje korespondiraju s aktualnim trenutkom.