Mladi pjevači premijerno donose rijetko izvođenu operu Mozart i Salieri

(Hina/EPA)

Studenti Odsjeka za pjevanje zagrebačke Muzičke akademije okupljeni u novi operni projekt pod umjetničkim vodstvom profesora Alexeia Tanovitskog u srijedu će, u koncertnoj dvorani Blagoje Bersa, premijerno prikazati rijetko izvođenu operu N. Rimski-Korsakova, Mozart i Salieri.

Opera govori o kompleksnom odnosu dvaju velikana koji zabavlja i intrigira ljubitelje glazbe već stoljećima. Priča je to o genijalnosti i ljubomori, i kako opasna može biti zavist na putu prema visinama umjetnosti, navodi se u najavi.

Što se dogodi u srazu dvaju suprotnih tipova umjetnika – iskrenog, rođenog genija s jedne i sumornog racionalista, dogmatičara s druge strane – ispričao je Puškin u drami Mozart i Salieri. U srcu njegova djela legenda je o Mozartovu trovanju, koje je navodno počinio zavidnik Salieri. Ova je legenda široko rasprostranjena, ali je njena istinitost vrlo upitna jer je Salieri za života uživao golemu slavu, ništa manju od Mozartove.

No, 5. travnja pitanje stvarnoga razvoja događaja ostavljamo po strani, jer ono nije važno za umjetničku vrijednost opere koju ćemo gledati, poručuju u najavi izvođači te napominju da je premijera u dva termina - u 16. i u 19 sati.

U operi, koju je Rimski-Korsakov skladao prema Puškinovoj drami, upravo je Salieri u središtu. On nije sitni kriminalac, već apokaliptični idealist, lik velike unutarnje snage i moćne strasti u mračnoj, tvrdoj duši. U izvedbi u 16 sati Salierija će utjeloviti bas Luka Čevizović, a njegova rivala Mozarta tenor Vid Begić. U 19 sati Salieri će postati bas Lobel Barun, a Mozart tenor Josip Švagelj. U obje izvedbe u ulozi slijepog violinista nastupit će Lovro Bratonja, u ulozi skladatelja Rimski-Korsakova za klavirom će se naći Davor Ljubić, a zbor će okupiti studente pjevanja uz goste, mušku klapu Sagena. Dionice Mozartove glazbe u operi izvoditi će uz klavir Lana Bradić.

Umjetnički voditelj i redatelj je profesor Alexei Tanovitski. U ostvarenju scenografije sudjelovala je Alexandra Vukićević, a oblikovatelj svjetla je Robert Pavelić. Libreto je, za potrebe razumijevanja, prevela pjesnikinja Iva Čuvalo.