Okrugli stol "Zagrebačka katedrala nekoć, danas i sutra“ okupio je u Matici hrvatskoj povjesničare umjetnosti koji su upozorili na vrijednosti tog spomenika hrvatske kulturne baštine te na potrebu da se pri njegovoj obnovi brine i o mogućnostima istraživanja njegova nastanka i ranog razvoja.   

Okrugli stol u srijedu su organizirali Matica hrvatska i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. 

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran rekao je kako namjera okruglog stola nije samo memorirati događaje iz prošlosti, nego ne ponoviti pogreške u njezinoj obnovi. 

"Katedrala je svjedokom najznačajnijih trenutaka iz naše povijesti. Poput našeg naroda dodirnula je svoje uspone i padove. Poput ptice feniksa simbolizira ljepotu, ali i biće koje se nanovo uzdiže iz svoga pepela", istaknuo je.  

Ne znamo što sve skriva pretpovijest prvostolnice

Predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske Dino Milinović rekao je da je okrugli stol organiziran zato što je novi veliki potres u 2020., nakon onoga koji je 1880. doveo do novog ruha zagrebačke prvostolnice, postavio niz pitanja koja se tiču obnove same građevine i interpretacije njezine slojevite, tisućljetne povijesti.

"Za razliku od nekih, mahom starijih katedrala diljem Hrvatske, čija nam je povijest postala dostupna zahvaljujući sustavnim istraživanjima, mi ne znamo što sve skriva pretpovijest naše prvostolnice, niti imamo jasne obrise predtatarske građevine", rekao je Milinović. 

Istaknuo je kako je okrugli stol povod za organizaciju još jedne veće, sveobuhvatne konferencije s temom obnove zagrebačke katedrale, koja će uključiti sve struke i pojedince koji u njoj sudjeluju u dogovoru s mjerodavnim institucijama. 

Ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti Katarina Horvat-Levaj poručila je kako je svaka obnova neke povijesne građevine, a osobito tako slojevite kao što je zagrebačka katedrala, prilika za dodatno istraživanje, ali i za rekonstrukciju možda i nekih kvalitetnijih faza gradnje obnavljanoga spomenika, od onoga stanja u kojem ga je zatekao potres.

"Pad vrha južnog tornja zagrebačke katedrale u kataklizmično jutro 22. ožujka 2020. samo je najvidljiviji znak znatno dubljih strukturalnih oštećenja koje je potres izazvao na katedrali. Teško su oštećeni svodovi, gornji dijelovi kontrafora, vitraji, orgulje... No, unatoč prvotnim prijeporima u načinu obnove katedrale (poput ideja o rekonstrukciji vrhova zvonika u drugom materijalu), obnova katedrale razvija se u dobrom smjeru", ocijenila je.

Dodala je da tim vrhunskih eksperata statike intenzivno radi na konstrukcijskoj sanaciji, a Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti izrađuje konzervatorski elaborat.

Trebalo bi razbijati ravnodušnost; katedrala smo mi

Akademkinja Željka Čorak istaknula je kako katedrala ima svojega skrbnika i svojega vlasnika. "Njezin je skrbnik Crkva, posebno Zagrebačka nadbiskupija. Njezin je vlasnik hrvatski narod. Njegova je ona zadnja odgovornost za daljnju sudbinu ovoga vrhunskog, simboličnog spomenika. U tom smislu trebalo bi razbijati ravnodušnost, uključivati javnost, afirmirati ingerencije struke jer - katedrala smo mi", poručila je Čorak. 

Povjesničar umjetnosti Dragan Damjanović poručio je da pri poslijepotresnoj obnovi zagrebačke prvostolnice historicistička faza njezine povijesti treba biti visoko vrednovana i primjereno prezentirana, a njegova kolegica Sanja Cvetnić istaknula je kako su zagrebačka katedrala i njezino povijesno-umjetničko značenje, slojevitost i utjecaj još otvoreno istraživačko polje.

Povjesničar umjetnosti Milan Pelc istaknuo je kako je Metropolitanska knjižnica "zakopano blago, poznato i dostupno tek nekolicini stručnjaka" te se zauzeo da se za njezino suvremeno korištenje osigura prikladniji prostor.

Povjesničar umjetnosti Vladimir Peter Goss rekao je da se zagrebačka katedrala i tvorevine koje su joj prethodile nije slučajno realizirala na tom mjestu i u tom vremenu. 

"Zagreb, to jest Kaptol plus Gornji grad, ostaje do danas monumentalni svjedok takvog prastarog prostornog uređenja. Pri tom Kaptol, iako niži, dominira ključnom vizurom, južnim additusom koji veže zagrebačku naseobinsku zonu sa svijetom, upravo zbog središnje vizualne uloge najvažnijega pejzažnog čimbenika, katedrale. Taj južni pristup, iako preoblikovan tisućljećima, ostaje i danas magistralni pogled u srce Hrvatske", rekao je Goss. 

Povjesničar umjetnosti Joško Belamarić na skupu je govorio o splitskoj katedrali te je, među ostalim, objašnjavao kontinuirani niz transformacija njezine unutrašnjosti od kasnoantičkog razdoblja do novoga vijeka, uz usporedno razmatranje konzervatorskih zahvata koji su se, do naših dana, provodili, kako je rekao, mahom u znaku purističkih nazora.

Povezane vijesti

• Priča o Antoniji Cenidi je, vrlo vjerojatno, izmišljena
• Istra se po brojnosti događaja može usporediti sa Zagrebom
• Ako na crnca gledaš kao na gorilu, to govori o tvom kretenizmu, a ne o crncu!