Projekt Besplatne elektroničke knjige [BEK] Društva za promicanje književnosti na novim medijima slavi 20 godina kontinuiranog rada, i tim povodom u čitateljima daruje 20 besplatnih pjesničkih naslova suvremenih hrvatskih pjesnikinja i pjesnika.

"Temeljna hipoteza pokretača projekta od prije 20 godina – da recepcijski život knjige može biti puno dulji od komercijalnog života knjige, kao i to da komercijalno nakladništvo treba nadopuniti komplementarnim nekomercijalnim nakladničko-distribucijskim platformama kako bi se ostvario puni potencijal recepcijskog života knjige – pokazala se točnom", izvijestili su iz Društva.

Kažu da su se sve prednosti besplatne online distribucije književnih naslova neočekivano istaknule tijekom pandemijskog zaključavanja kada je pristup tiskanim knjigama postao otežan ili čak nemoguć, zbog ograničenja u radu knjižara i knjižnica.

"Čitanje i preuzimanje BEK-ovih naslova zabilježilo je nagli četverostruki porast te tijekom ta dva mjeseca zabilježio isti broj korisnika kao i tijekom 2016. i 2017. zajedno", dodaje se.

Među odabranima čak osam nagrađivanih djela

Slavljenički pjesnički blok donosi djela suvremenih hrvatskih pjesnikinja i pjesnika,  od kojih ih je čak osam nagrađivano.

Kako se napominje, zbirka "U polutami predgrađa" nosi temeljne kodove prepoznatljive poetike Krešimira Bagića: izrazita jezičnost i povjerenje u Riječ, zdrava sumnja, doticaj stvarnosnosti, slamnigovsku igrivost i eruditivnost, dosluh i sa suvremenošću i s tradicijom.

"Metakmorfoze", prvijenac Alena Brleka, zbirka su kraćih, jezgrovitih lirskih pjesama, koje unatoč tome zapanjuju svojom slojevitošću i bogatstvom tematsko-motivskih rukavaca koje otvaraju iz stranice u stranicu. 

Pjesme iz zbirke "Uzbrdo" još jednom pokazuju snagu pjesničke imaginacije Ane Brnardić – zadržavaju sada već prepoznatljive značajke njezina stila, ali istovremeno pronalaze nove pozicije promatranja, govorenja i zamišljanja, ocijenjeno je.

Za Čolakhodžićevu zbirku "Pred gradom su kosci", rečeno je, može se čitati kao intimnu studiju vremena i prostora koja, prizivajući posljedice militantne politike i ekološke katastrofe, funkcionira kao fantazmagorično upozorenje, u čijem je tonu i sam naslov. 

Domovićeva poezija u zbirci "Heretik na 10 načina" obilježena je "osebujnim idiomom i ispovjednošću govora iz prvoga lica otpočetka čvrsto u dijalogu sa zbiljom i prema njoj uspostavlja zaigran afirmativan, vitalistički odnos", dok Dunđerović u svom prvijencu  "Psiho, ptice" otvara cijeli niz tada, a i danas aktualnih tematika i pjesničkih preokupacija, od zavičajnog i pejzažnog kolorita, ratne i poratne stvarnosti i socijalnog konteksta, pa do intimističkih zapisa.

Imaginarij "Doba bršljana" Davora Ivankovca" usidren je u ravnici, preciznije onoj slavonskoj i baranjskoj, onakvoj kakva se ukazuje nakon više od četvrt stoljeća ratnog i poratnog pustošenja", a kod knjige pjesama Dorte Jagić "Kafkin nož", može se primijetiti tendencija približavanja prozi, ne samo ritmom nego i narativnošću.

Iz Društva napominju, da se u pjesmama Zvjezdane Jembrih u zbirci "Sve jedno" osjeća snažna autorska kontrola izrečenoga, redukcija poetskoga govora na pročišćena iskustva i minimalistički izraz, a u zbirci Kristine Kegljen "Ne poklanjaj srce divljim stvorovima" riječ je o ljubavnoj poeziji "koja vidno uživa u jeziku i slobodi koju on nudi, a koja često bolje tješi i pruža jednako važnu katarzu kao i bolni padovi u suživot(u) s drugim."

Smatraju kako je izvrstan način da se čitatelj upozna s novijim pismom hvaljenoga pisca i prije svega pjesnika Miroslava Kirina njegova je "Čitanka", izbor tekstova koji je sastavio sam autor,nastalilh od 2004. do danas.

Ljuba Lozančić uvrštena je sa zbirkom pjesama "Slavlje na pučini" kao "dobrim primjerom stila hrvatske poezije s početka tisućljeća."

"Disco inferno" Romea Mihaljevića zbirka je kratkih proznolirskih zapisa naglašenog intimističkog pisma, a "Sjene sjemenki" Neve Lukić "konceptualno promišljena i dorađena knjiga" koja propituje komunikacijsku i umjetničku ulogu jezika, njegove ontološke temelje, ali i sasvim zemaljsku jezičnu kakofoniju planetarne civilizacije.

Periševa poezija u zbirki "X" bitničkih je korijena i tendencija i kao takva pozicionirala se u domaćoj neorealističkoj tradiciji pjesničkog angažmana, poetike dosjetke, erotizma i provokacije, dok se "Bolest je sve uljepšala" opisuje kao "kultna zbirka poezije" Marijane Radmilović, koja ju je stavila u sam vrh hrvatskoga pjesništva početka dvadeset i prvog stoljeća.

"Projekt Poljska" Ivana Šamije ocijenjena je kao fascinantan poetski svijet koji će svojom atmosferom i mnogoznačnošću zatraviti čitatelja i trajno ga uvući u svoju bogatu simboliku.

Za Andrianu Škunca kaže se da je jedna od rijetkih pjesnikinja našeg jezika s mogućnostima dostojnog i dostojanstvenog korištenja konkretne evokacije, a za Dariju Žilić da se u njezinoj zbirci "Svanuće", bez obzira piše li o odlasku na 'plac', padu s bicikla, šest junećih šnicli ili završetku rata, doživljava se ono što poezija u svojoj srži jest, među ostalim, suptilna osjećajnost, oko za sitnice i priče skrivene u njima.

Fragmentarnost, slikovitost, začudna metaforičnost, odmak od dominantnih stvarnosnih tendencija izdvojene su karakteristike "Vodostaja vrtoglavice" Ivane Žužul. 

Do kraja godine očekuje se četiri milijunti korisnik

Početkom svibnja 2020. projekt je premašio brojku od tri milijuna 850 tisuća korisnika, što u prosjeku iznosi više od 190 tisuća godišnje, a do kraja godine očekuju i četiri milijunti korisnik.

Knjige su čitane i/ili preuzete 2,208.894 puta, odnosno u prosjeku je po svakom naslovu zabilježeno više od 8.200 čitatelja. Dosad je objavljeno 267 naslova, od kojih čak 91 posto potpisuju suvremene hrvatske autorice i autori.

Projekt BEK financijski podržavaju Grad Zagreb, Grad Rijeka, Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada „Kultura nova“. 
 

Povezane vijesti

• Erotski klasici: "Pustolovine mladog Don Juana"
• Kuda idu otpisane knjige?
• Vrijedno djelo o nedovoljno poznatim publikacijama