ZAGREB
Tehnički muzej: Izložba Davora Grünwalda “Industrijski dizajn u kontekstu tehnologije”
(Hina/EPA)
Tehnički muzej Nikola Tesla otvara u utorak izložbu Davora Grünwalda “Industrijski dizajn u kontekstu tehnologije”, koja predstavlja život i rad tog iznimnog dizajnera koji je dao značajan doprinos razvoju industrijskog dizajna u obje svoje domovine - Hrvatskoj i Kanadi.
"Beskompromisnim inzistiranjem na kvalitativnom unaprjeđenju proizvoda kroz dizajn, Grünwald je često obavljao i pionirski posao educiranja svojih klijenata o važnosti dizajna unutar industrijske proizvodnje",ističe se u najavi izložbe.
"Pripadnik generacije dizajnera koji su industriji i masovnoj proizvodnji pristupili s nadom da će donijeti blagostanje čitavoj zajednici, svaki je svoj profesionalni zadatak obavljao s podjednakim žarom, istovremeno rješavajući konstrukcijske i funkcionalne probleme proizvodnih procesa i zastupajući interese budućih korisnika", dodaje se.
Dijelom se izložba oslanja na istraživanje provedeno za malu izložbu “Retrorama industrijskog dizajna” u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva, kao i knjizi “Industrijski dizajn Davora Grunwalda”.
Dopunjena je novom dokumentacijom, nizom novih dokumentarnih videa te predmetima koji dosad nisu izlagani u Zagrebu, a u međuvremenu su postali vlasništvo Muzeja za umjetnost i obrt i Tehničkog muzeja Nikola Tesla, iz čijeg fundusa, uz fundus riječkog Muzeja računala Peek&Poke su svi izloženi predmeti.
Kako se napominje, slučaj tog dizajnera iznimno je intrigantan jer nije riječ samo o autoru koji je u svega šest godina intenzivnog rada u hrvatskoj i jugoslavenskoj sredini ostavio značajan pečat u lokalnoj dizajnerskoj povijesti, i zatim nekoliko desetljeća jednako uspješno nastavio djelovati u Kanadi, već i dizajneru iza čijeg se profesionalnog traga vrlo slikovito iscrtava okruženje za dizajn njegova vremena, njegov specifičan društveni i ekonomski kontekst, kao i čitav splet okolnosti koje su određivale samu poziciju dizajnera i njegovu ulogu.
Osim slavnih elektroničkih kalkulatora Tvornice računskih strojeva (TRS) i dijela asortimana pisača za tvrtku Delphax sredinom osamdesetih, većina drugih realiziranih proizvoda koje je Grünwald oblikovao pripadaju sferi industrijske i znanstvene primjene.
To su masivni tvornički strojevi (Prvomajska) i ergonomske sjedalice za radnike koji ih koriste (Prvomajska / Jadran), ili pak različite geofizičke naprave (Scintrex, Geonics, Sensors & Software, Gem Systems) kojima se specifično služe stručnjaci u području geofizičkih istraživanja/znanosti.
Za vrijeme rada u Kanadi dizajnirao je sve od traktora, računalnih kućišta, geofizičkih radarskih sistema, do geofizičke ptice i drugih tehnoloških naprava, a dizajnom se nastavlja baviti i nakon odlaska u mirovinu.
Davor Grünwald (1943.) diplomirao je na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Beču na Odjelu za industrijski dizajn 1968. te je devet mjeseci proveo na specijalizaciji u Institutu za industrijski dizajn, čime je postao prvi formalno obrazovani industrijski dizajner u Hrvatskoj.
Vraća se u Zagreb gdje zajedno s kolegama V. Žitkovićem i A. Karavanićem osniva Sekciju za industrijski dizajn pri ULUPUH-u te pokreće nagradu Yu-Design koja se dodjeljivala 1972. i 1973.
Dolaskom u Zagreb osniva vlastiti dizajnerski studio Prodesign, a kao samostalni dizajner dizajnirao je niz elektroničkih kalkulatora za Tvornicu računskih strojeva (1969. – 1974.), alatne strojeve za Prvomajsku (1969. – 1974.) te stolice za rad u tvornicama u suradnji s Tvornicom metalnog namještaja Jadran (1973.). Za dizajn alatnih strojeva Prvomajske 1974., kao tridesetogodišnjak i tada najmlađi laureat, dobiva i Nagradu grada Zagreba.
Ubrzo nakon toga zbog nemogućnosti nastavka djelovanja (zabrana suradnje tvornica sa samostalnim profesionalcima) 1975. napušta Hrvatsku i odlazi u Kanadu, najprije u Montreal i Winnipeg, a zatim od 1980. godine Toronto.
Tamo kratko surađuje s tvrtkama Micom (1976.), Prodesign (istog imena kao i njegov prijašnji zagrebački studio, 1977.) i Versatile (1978.). Od 1980. do 1981. zaposlen je u geofizičkoj tvrtki Scintrex u kojoj dizajnira nekoliko proizvoda iz tog područja, a kasnije kratko nastavlja surađivati s istom na honorarnoj osnovi.
Od 1981. do 1984. zapošljava se u kompaniji Delphax za koju dizajnira brze printere, korporativni identitet i sistem izlaganja na izložbenim nastupima, a od 1985., zaposlivši se u tvrtki Geonics, posvećuje se gotovo isključivo dizajnu proizvoda za geofizičku industriju, sve do 2008. kada odlazi u mirovinu.
Izložba, kojoj su kustosi Marko Golub i Koraljka Vlajo, bit će otvorena do 1. veljače.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
