Martin Bizjak je odlučio upravo Puli podariti svoj cijeli radni vijek, postavši praocem mnogih kulturnih manifestacija koje se i danas odvijaju. Svojim je radom zacrtao smjernice razvoja kulturne scene našeg grada. Njegovo je djelovanje za života bilo svojevrstan kulturološki fenomen

Prva velika posthumna izložba radova Martina Bizjaka, njegova retrospektiva, otvorena je u Gradskoj galeriji Pula te u Galeriji Vincent iz Kastva u Istarskom narodnom kazalištu.

U Gradskoj galeriji Pula postav se može pogledati cijelo vrijeme do 7. rujna, a u Vincent iz Kastva tijekom kolovoza postav je zatvoren zbog korištenja kolektivnog godišnjeg odmora u pulskoj kazališnoj kući i moći će se pogledati od 3. do 14. rujna.

Izniman umjetnik

Svi kritičari, likovnjaci i drugi složni su da je Martin Bizjak puno dao Puli, i ovaj grad mu se neće moći tako lako odužiti. Ovaj izniman umjetnik djelovao je u brojnim kulturnim poljima, a njegov slikarski rad bio je iznimno bogat.

- Martin Bizjak je odlučio upravo Puli podariti svoj cijeli radni vijek, postavši praocem mnogih kulturnih manifestacija koje se i danas odvijaju. Svojim je radom zacrtao smjernice razvoja kulturne scene našeg grada. Njegovo je djelovanje za života bilo svojevrstan kulturološki fenomen. Predvodio je idejama, elanom i neizmjernom dozom diplomacije. Bio je voditelj i utemeljitelj niza organizacija i društava, savjetnik, mentor i učitelj u najširem smislu riječi, kazala je kustosica izložbe Tina Širec Džodan.

Ovaj je umjetnik ostavio impozantan opus. "Zbog njegovog zaraznog životnog elana djelovao je besmrtno. Vjerujem da su mnogi ostali pomalo zatečeni njegovim odlaskom. Kada ode čovjek koji je svojim radom i širokim spektrom društvenog angažmana predstavljao jedan od stupova društva u kojem je živio, koji je bio uvijek spreman inicirati, involvirati se, savjetovati ili samo poslušati, jasno je da će mnogošto unutar našeg mikrokozmosa od tada biti drugačije", kazala je Tina Širec Džodan.

Ovom su prilikom radovi podijeljeni, odnosno posloženi prema motivima, a ne kronološki. U ova dva galerijska prostora, izloženo je više od 120 manjih radova na papiru (gvaš, kombinirana tehnika, crtež i grafika) te tridesetak akrila na platnu većeg i manjeg formata, kroz nekoliko skupina: Mitologija, Erotika, Gradići na brežuljcima, Mozartiana, Saksofoni, Figure, Ptice, Portreti (glave), Pejsaži, Apstrakcija i apstrahirana figurativa.

Od rijetkih grafika, nekoliko ih je na izložbi, a izložen je i manji broj njegovih crteža. Naime, njegov je opus toliko obiman da ga je čak u dvije galerije nemoguće kompletno prikazati, koliko je sadržajan, velik i važan.

- Bez obzira na dinamiku, motivi su uvijek uhvaćeni u izrazito uravnoteženu kompoziciju. Koloristički snažni, a ponekad samo obavijeni koprenom nježnijeg kolorita, isprepletani su autorovom osebujnom i samo njemu svojstvenom simbolikom koja se lako prepoznaje i štiti da od neprepoznatljivosti. Pri tom, ovisno o osobnom afinitetu, gledatelj u motivima može pronaći elemente klasične europske mitologije, tradicionalne sakralne ili svjetovne narodne predaje, kao i elemente suvremenih tema i simbola. Bizjakov beskonačni imaginarij motiva koji nas ponekad nasmijava, a ponekad budi strahova i tjera na razmišljanje, arhetipski nam je blizak i u mnogočemu prepoznatljiv, te stoga lako uvlači promatrača u slikarsko polje i njegovo događanje. Bez obzira jesu li motivi izrazito figurativni, na granici s apstrakcijom ili potpuno apstraktni, uvijek su u skladnom suodnosu s likovnom kompozicijom koju prati ritam boja, kazala je Širec Džodan.

Bogat životopis

Martin Bizjak (Hrastnik, 1929. - Pula, 2017.), osnovnu školu je završio u rodnom kraju nakon čega školovanje nastavlja u Ljubljani u Školi primijenjenih umjetnosti, a diplomirao je na ljubljanskoj Akademiji likovnih umjetnosti 1958. godine. U Puli je živio od 1957. godine pa sve do smrti.

Najprije je djelovao kao likovni pedagog, zatim je obnašao funkciju referenta za kulturu Općine Pula, slijedilo je vodstvo kulturno - estetskog obrazovanja pri Radničkom sveučilištu, a po tom je bio dugogodišnji direktor Festivala jugoslavenskog igranog filma u Puli, da bi radni vijek završio u Nacionalnom parku otočja Brijuni.

Osnivač je Društva likovnih umjetnika Pule (predsjedavao je dva mandata), Filmskog kluba Jelen i MAFAF-a (Međuklupskog i autorskog festivala amaterskog filma) te mnogih kulturnih manifestacija na području Istre.

Samostalno je izlagao u Puli, Ljubljani, Mariboru, Labinu, Umagu, Pazinu, Vodnjanu, Rovinju, Zagrebu, Hrastniku, Kopru, Izoli, Strunjanu, Kumrovcu, Postojni, Zagorju ob Savi, Divači, Bledu, Ptuju i Pagu, a skupno na mnogim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Prije deset godina, 2008. godine objavljena je monografija Martina Bizjaka u izdanju Slovenskog kulturnog društva Istra iz Pule i Arsenaldesignea.

Martin Bizjak živio je i radio u Puli, gdje je preminuo 9. siječnja 2017. (Vanesa BEGIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)

Povezane vijesti

• Nižu se uspjesi Matije Ferlina
• Uređena pozornica INK-a
• Suptilna nutrina Bizjakove duše