Brojna je publika prisustvovala jučer ujutro u Arheološkom muzeju Istre predstavljanju knjige »Benediktinke u Puli, arheološko istraživanje grobnica crkve sv. Teodora« autorice Tatjane Bradare i suradnika.

Jeftinija varijanta

- Knjiga objavljena u seriji »Monografije i katalozi« rezultat je arheoloških istraživanja između 2005. i 2009. u starogradskoj jezgri Pule. Tom je prilikom uz nekadašnja sjeveroistočna kopnena vrata sv. Ivana u blizini Gradske knjižnice i čitaonice otkrivena crkva sv. Teodora iz 15. stoljeća s pripadajućim benediktinskim samostanom. Istražena dužina crkve iznosi 20 metara, a širina 11,6 metara. Otkriveno je tada nešto novo, a vezano za ta saznanja i istraživanja nastala je ova knjiga, koja nije samo plod moga rada, već i brojnih suradnika, gdje je svatko analizirao svoje polje rada. Ispod razine poda crkve dokumentirano je 11 zidanih pravokutnih grobnica koje su bile pokrivene kamenim pločama, a sveukupno su sahranjena najmanje 163 pokojnika.

(Snimila Vanesa Begić)

Osim predstojnica, opatica, časnih sestara, sestara dvorkinja i bogatijih građanki, u crkvi i samostanu pokapalo se i pomoćno osoblje. Unutar grobnica pronađeni su u najvećem broju nabožni predmeti, a manji dio odnosi se na dijelove odjeće ili ukrasa. Najvrjedniji i najzanimljiviji nalazi u grobnicama crkve sv. Teodora su pogrebne i zavjetne krune te cvjetni stručci. Te krune nisu bile, kako bi se moglo pretpostaviti, izraz moći. Izrađivane su od prirodnih i umjetnih materijala, metalnih dijelova ili njihovom kombinacijom. Naime, sam pojam pogrebne krune zajednički je naziv za poseban oblik oglavlja tj. vijenca, dijademe, konstrukcije s uzdignutim lukovima, a mogla je biti oblikovana tako da prekriva tjeme i podsjeća na kapu. Takvi su predmeti bili namijenjeni osobama uzorna ponašanja, odnosno uzorna života, te bili su darivani najčešće djeci, ali i odraslim nevjenčanim ženskim i muškim osobama ili su se ostavljale u crkvi kao spomen na umrlog, kazala je Bradara.

Istaknula je i da kao jeftinija varijanta i zamjena za pogrebnu krunu ili pravo cvijeće upotrebljavao se i pogrebni cvjetni stručak.

- Tekst monografije donosi interdisciplinarni pristup, ali riječ je o arheološkoj monografiji, a arheološki je i sam pristup. Kolege i suradnici koji su zajedno sa mnom kreirali ovo djelo te uložili tu svoj trud i znanje su Ondina Krnjak, Petra Rajić Šikanjić, Zrinka Premužić, Mario Cario, Mario Novak, Tea Zubin Ferri, Monika Petrović i Gordan Grzunov, navela je autorica.

Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo kazao je da je ta knjiga odlična baza i za daljnja istraživanja.

- Drago mi je da o našoj ediciji imamo tako vrijedno djelo. Od kada je dr. Alka Starac, djelatnica našeg Muzeja predvodila istraživanja u toj četvrti, otkrili smo puno slojeva povijesti i kulture, bilo je to jedno od najvećih arheoloških istraživanja u Puli zadnjih desetljeća, kazao je Komšo.

Mnoštvo informacija

Recenzentica knjige, dr. sc. Ana Azinović Bebek rekla je da je bila velika čast za nju recenzirati ovu knjigu, a i da nije bilo teško jer je djelo savršeno urađeno.

- Radi se o iznimno kvalitetnoj monografiji koja donosi mnoštvo informacija, a bit će prilika i za druge znanstvenike da zagrebu u neke od tih tema. Monografija je dvojezična, hrvatsko-engleska, tako da i znanstvenici iz drugih krajeva mogu to proučavati i analizirati, kazala je, između ostalog, recenzentica.

Krune i stručci

U pulskom je nalazu pronađeno najmanje pet kruna ili stručaka, iako je vjerojatnije da se po sačuvanim elementima može govoriti i o većem broju. Potječu iz nekog centra s njemačkog govornog područja, a datiraju se u 17.-18. st. iako nije isključeno da pojedini primjerci potječu i iz 16. stoljeća. Pogrebne krune predstavljaju nepoznatu i skromno istraženu građu u Hrvatskoj te sam običaj prilaganja u grob, navedeno je tijekom predstavljanja.

Povezane vijesti

• Revizija: Arheološkom muzeju packe zbog besplatnih ulaznica
• Dovršetak obnove moguć za 2 godine, ali s 11 mil. eura
• Dvije nagrade i dva priznanja za prošlogodišnje projekte