BIJENALE INDUSTRIJSKE UMJETNOSTI
RAVNO U SUNCE - NADRASTI OSJEĆAJ GUBITKA NADE: Najznačajnija izložba suvremene umjetnosti u Istri i Hrvatskoj ove godine
Naslov "Ravno u sunce" utjelovljuje imanentnu težnju za boljim svijetom koja može završiti društvom idiličnog života ili paklenim svijetom prepunog ljudskih i prirodnih katastrofa. U aktualnom trenutku velike društvene regresije u Europi i svijetu, Bijenale otvara pozicije promišljanja novih horizonata
Zbog velikog broja izložbenih lokacija, njih čak 14 u šest gradova, otvorenje 3. Bijenale industrijske umjetnosti - manifestacije suvremenih umjetničkih praksi koju je osnovao umjetnički kolektiv Labin Art Express XXI - protegnut će se na dva dana. U petak i subotu, 9. i 10. listopada, sa svojim radovima predstavit će se 66 domaćih i međunarodnih umjetnika.
S naslovom "Ravno u sunce - Ride Into the Sun", preuzetog od pjesme Velvet Undergrounda, Bijenale će se sve do 21. studenog održavati u Labinu, Opatiji, Puli, Raši, Rijeci i Vodnjanu. Dva su prateća programa - "Dock culture" arhitektice Bojane Vuksanović, projekt očuvanja plutajućeg austrougarskog Doka 9 na Cresu, te 'Pozzo Franz' u Krapnu, prvi regrutni centar za umjetnike nazvan prema toponimu nekadašnjeg ulaza u rudarsku jamu.
Međunarodni kustoski tim
Izložbu kurira međunarodni kustoski tim - Puljanka Branka Benčić, nezavisna kustosica i umjetnička voditeljica vodnjanskog prostora za suvremenu umjetnost Apoteka, Gerald Matt, direktor Umjetničkog instituta u Beču i bivši direktor Kunsthalle Beč, te Christian Oxenius, nezavisni kustos i voditelj istraživanja u Međunarodnom udruženju bijenala (IBA).
Naslov bijenala "Ravno u Sunce", prema riječima kustosa, utjelovljuje imanentnu težnju za boljim svijetom i životom koja se može završiti ugodnim snom o suncem obasjanoj Arkadiji, miroljubivom i prosperitetnom društvu idiličnog života ili noćnom morom paklenog svijeta prepunog ljudskih i prirodnih katastrofa. U ovom trenutku velike društvene regresije koja obilježava europski i širi internacionalni kontekst, 3. Bijenale industrijske umjetnosti otvara pozicije promišljanja novih horizonata koji će nadrasti atmosferu fragmentacije i osjećaj gubitka nade.
Odnos politike i estetike
Branka Benčić, jedna od tri kustosa ovogodišnjeg Bijenala kaže nam da je ovo najznačajnija izložba suvremene umjetnosti u Istri i Hrvatskoj ove godine.
- Radi se o velikom i kompleksnom međunarodnom projektu koji nam ukazuje na transformacijski potencijal umjetnosti, dodaje.
Izložbe u Labinu (DKC Lamparna, Gradska knjižnica, Narodni muzej Labin, Teatrino, Kino Labin) i Raši (crkva sv. Barbare, bivša rudarska menza i bivša tvornica 25. Maj) bavit će se mogućnostima materijalizacije utopije Podzemnog grada kao prostora potencijala u doba snažnog utjecaja deindustrijalizacije.
Izložbe u Puli (Augustov hram, Galerija Amfiteatar, Povijesni i pomorski muzej Istre) bavit će se odnosom politike i estetike, antičkim naslijeđem grada i turizmom, položajem filmske industrije kao aparata moći, kao i deindustrijalizacijom u vidu propale brodograđevne industrije.
Vrijedi izdvojiti rad autorskog tima kojeg čine Lina Lapelyte, Vaiva Grainyte, Rugile Barzdžiukaite pod naslovom "Sun & Sea (Marina)", kojim su prošle godine osvojili Zlatnog lava na venecijanskom bijenalu.
I o Areni trikotaži
Hana Miletić, zagrebačka umjetnica koja živi u Bruxellesu, za ovaj Bijenale producirala je rad većeg formata u tehnici tekstila "Materials (Arena, Pula)", temeljen na fotografiji trenutnog popravka prozora bivše zgrade Modne trikotaže Arena u Puli, koji je autorica dokumentirala tijekom posjeta bivšoj tvornici u ljeto 2019. godine.
Rad austrijskog fotografa Paula Alberta Leitnera "I see Always Strange Things as a Stranger" u cijelosti je produciran u Istri, a bavi se utjecajem turizma na svakodnevni život ljudi i promjene njihovog životnog stila, kao i njegove društvene i političke posljedice.
Grčki umjetnik Theo Prodromidis svoje je umjetničko istraživanje temeljio na labinskom štrajku rudara 1921. godine, koji je ubrzo prerastao u prvu antifašističku pobunu na svijetu. Umjetnik je taj događaj povijesno povezao s borbama suvremenih društvenih pokreta protiv eksploatacije okoliša u područjima poput Epira i Skouriesa u Grčkoj i Canakkaleau u Turskoj.
Albanski umjetnik Helidon Gjergji u svom participativnom radu "My Letter to the Mayor" surađuje s pulskom zajednicom slabovidnih te putem pisama koje će članovi uputiti gradonačelniku Pule o svojim potrebama, zabrinutostima i osobnim iskustvima želi javnoj sferi prikazati njihove političke vizije, učiniti da se njihov glas čuje te im dati priliku da se stupi u dijalog sa širom javnošću.
Umjetnici i o propasti Uljanika
Istarski umjetnik Elvis Lenić u svom videoradu "Brod" bavi se sudbinom teške industrije u tranzicijskim uvjetima kroz temu propalog pulskog brodogradilišta Uljanik koji je poslužio kao postapokaliptični filmski set.
Uljanik je tema rada i pokojne umjetnice Marine Orlić. Njeni tekstilni kolaži "Untitled/Uljanik" nastali su od odbačenih dijelova odjeće, krojačkih ostataka i drugih tekstilnih fragmenata, a nadahnuti su narodnom tradicijom, srednjovjekovnim tapiserijama, indijskim i japanskim tehnikama veza, kao i minulim ili postojećim vantekstilnim estetikama, poput minojskih freski, rimskih mozaika i kuhinjskih zidnjaka iz 19. stoljeća.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
