IZLOŽBA U ZEROSTRASSE
PULSKI TRAMVAJ VOZIO JE 30 GODINA: Zamijenio konje, izgurali ga autobusi
Sat vremena hoda od povijesne jezgre udaljeno je tada omiljeno pulsko izletište Šijanska šuma, a isto toliko i ljeti iznimno posjećeno Mornaričko kupalište sa školom plivanja koje se nalazilo na Barakama. Spajanje gusto naseljene jezgre s udaljenim rubnim dijelovima grada dobilo je na prijelazu 19. i 20. stoljeća prioritetnu važnost
Pula je krajem 19. stoljeća glavna ratna luka Austro-Ugarske Monarhije i moderno europsko vojno-industrijsko središte. Doživljava intenzivnu socijalno-urbanu i demografsku ekspanziju. Na sjeveru nastaju nove prigradske četvrti Kolodvor i Šijana, na jugu Veruda i već dobro razvijena četvrt sv. Polikarpa, do čije je zapadne strane izgrađeno naselje Barake na Stoji.
Sat vremena hoda od povijesne jezgre udaljeno je omiljeno pulsko izletište Šijanska šuma, a isto toliko i, ljeti iznimno posjećeno, Mornaričko kupalište sa školom plivanja koje se nalazilo na Barakama. Spajanje gusto naseljene povijesne jezgre s udaljenim rubnim dijelovima grada dobiva prioritetnu važnost.
Na konju smo
U Puli je već od 1895. godine postojao spor i tehnološki neučinkovit javni prijevoz putnika koji su obavljali omnibusi, vrste većih kočija s konjskom zapregom. Odlučeno je da pulski tramvaj bude na električni pogon jer se istovremeno planirala izgradnja prve javne elektrane.
Povijesno 30-godišnje iskustvo pulskog električnog tramvaja od 1904. do 1934." tematizira aktualna istoimena izložba u pulskim tunelima Zerostrasse, čija su četiri podzemna kraka poslužila za čim vjernije prikazivanje tadašnje tramvajske trase. Izložba je postavljena u povodu 115. obljetnice od inauguracije tramvaja i 85. obljetnice od posljednje tramvajske vožnje. Autori ove vrijedne izložbe su Gordana Milaković, Katarina Pocedić, Gracijano Kešac. Grafičko oblikovanje i postav potpisuju Na konju smo - Oleg Morović i Oleg Šuran.
Inauguracija 23. ožujka 1904.
Inauguracija tramvaja svečano je započela 23. ožujka 1904. godine u 9 sati ujutro ispred Mornaričkoga kasina, na raskrižju Arsenalske i Flaciusove ulice, pred mnoštvom okupljenih građana. Linija 1 prometovala je od Mornaričkog kupališta preko bulevara i rivom do željezničkog kolodvora, a vrijeme vožnje trajalo je 19 minuta. Linija 2 vozila je od Mornaričkog kasina do Arene i natrag, dok je 16. kolovoza 1909. uvedena i Linija 3 koja je vozila do Šijanske šume, a dvije godine kasnije i do Crkve Gospe od Milosti. Ukupna dužina pulske tramvajske pruge bila je nešto dulja od sedam kilometara, a remiza (garaža za smještaj tramvajskih kola) dovršena je krajem 1904. na kraju današnje Revelanteove ulice, kod današnje cementare.
Tramvajska motorna kola proizvedena su u tvrtki Johanna Weitzera u Grazu. Svaka su kola imala deset žarulja opskrbljivanih iz električne instalacije koju je postavljala tvrtka Ganz & C. iz Leobersdorfa. Motorna kola su duga 7,60 metara, teška 7440 kg, a otvorene su prikolice teške 2800 kg. Istarsko društvo za električne instalacije i ekonomske željeznice imalo je 1904. godine osam motornih kola i četiri otvorene prikolice; 1909. godine dobiva još pet motornih kola i osam otvorenih prikolica i 1914. godine još jedna motorna kola i dvije zatvorene prikolice. Svaka prikolica imala je 40 sjedećih i 16 stajaćih mjesta. Pulski električni tramvaj bio je obojen u kombinaciji crvene i krem boje.
Tramvajske čekaonice
Tramvajske čekaonice izgledale su kao veći kiosci u kombinaciji željezne i drvene konstrukcije sa značajkama secesijske arhitekture. U njih je moglo stati dvadesetak osoba. Na cjelokupnoj trasi najvjerojatnije je bilo postavljeno oko četrnaest tramvajskih čekaonica. Otprije su na uličnim križanjima ili na dugim ulicama postojali kiosci za prodaju novina i duhana koji, nakon 1904. godine i uvođenja tramvaja, služe i kao čekaonice.
Tehnološkim napretkom nakon Prvog svjetskog rata tramvaj postupno gubi na značaju. Putnika je bilo sve manje, a počinju prometovati i autobusi. Stanovnici Pule voze se i tramvajem i općinskim autobusom od 1931. godine. Pulski električni tramvaj vozio je posljednji put 15. lipnja 1934. godine. Već sljedeći dan umjesto tramvaja vozi osam autobusa, a još ih je osam u pripremi. Gradski promet preuzimaju autobusi prijevoznoga društva Grattoni.
IZ TADAŠNJIH NOVINA 'IL GIORNALETTO'
Papaline na asfaltu
- veljače 1905: Prvi tramvajski vagon jučer se ujutro u blizini kavane Miramar sudario sa zaprežnim kolima ostavljenim na tračnicama. Na kolima su se nalazile kašete pune papalina koje je zaboravio Giuseppe Sbona, prodavač ribe koji živi u Kandlerovoj ulici broj 12. Od snažnoga udarca kašete su odskočile i sva se riba našla na asfaltu gdje su je, zbog polumraka koji vlada u to doba dana, pregazili slučajni prolaznici pa je smetlar sve morao počistiti.
Uplašeni konj
- veljače 1905. - Jučer se u Amfiteatarskoj ulici konj u vlasništvu Giovannija Turka uplašio tramvaja u prolazu i pobjegao niz Ulicu Circonvallazione sve do Trga Carli gdje je zaustavljen.
Zbog tramvaja tri vola u moru
- lipnja 1906. - Jučer navečer oko 21 sat od kolodvora preko Rive na putu za klaonicu prolazilo je krdo volova. Kada su životinje bile kraj zgrade Sanità, prošao je tramvaj. Volovi su se prepali i dali u trk, a tri su vola pala u more. Životinje bi se bile utopile da im u pomoć nisu pristigli lučki piloti Quarantotto, Sandri i Floria koji su, uz pomoć drugih ljudi, na Rivu postavili rampu za iskrcavanje s Lloydovog parobroda te izvukli tri uznemirena vola na kopno.
Udar groma u tramvajsku mrežu
- rujna 1907. - Jučer ujutro oko 11 sati jako je nevrijeme dovelo do električnoga pražnjenja u ormariću s prekidačima sekcija na željeznom stupu tramvajske mreže kod ulazne kapije na otok Uljanik. Masa za izolaciju izgorjela je nakon udara groma. Prodavačica voća koja ondje ima štand gotovo je oglušila od buke prouzročene udarom pri kojem se dogodio i veliki bljesak. Mnogi su dotrčali da bi vidjeli kako izgleda izgorjela kutija. Tom je dionicom bilo potrebno zaustaviti vožnju tramvajskih kola na dvadesetak minuta. Tehničko osoblje tramvaja odmah je popravilo kvar, a danas će se otkloniti sve preostale posljedice.
SUSTAVNO RASTEREĆENJE PROMETNIH TURISTIČKIH GUŽVI U PULI - Livio Nefat: Tramvaj može ponovno voziti Pulom!
- Mogu vam reći novost da nam je upravo HŽ Infrastruktura odobrio korištenje na željezničkoj stanici dva kolosijeka najbliža moru! Cilj našeg projekta nije nekakva igračka koja bi imitirala tramvaj iz 1904., već sustavno rasterećenje prometnih turističkih gužvi u Puli, kaže nam inženjer Livio Nefat, koautor projekta (s ing. Ivanom Skolom) uvođenja električnog tramvaja uzduž rive, ali i u drugim pravcima, i to planskim reaktiviranjem napuštenih željezničkih kolosijeka u gradu. Zarazan Nefatov entuzijazam s jedne, ali i stručnost s druge strane zaslužuju punu pozornost i angažman gradskih vlasti, a pulski gradonačelnik Boris Miletić je svojedobno rekao da je ovo - odlična ideja.
Prema njihovoj zamisli ekološki bi tramvaj za početak prometovao po tzv. sjevernom dijelu trase tramvajske simetrale od parkirališta na Mandraču nedaleko željezničke postaje pa uzduž rive, do Foruma, a zatim uz poštu i kazalište do Pragrandea i do parkinga bivšeg Industrokema na južnom dijelu grada. U idućim fazama projekt planira trasu bulevarom do tvornice cementa i Muzila. Planirana je i linija do Punte Guc na Valellungi, gdje je predviđena izgradnja terminala za kruzere, dok prema sjeveru, od željezničke postaje prema vojnom aerodromu pruga već postoji, pa bi uz dogradnju dionice do civilnog aerodroma Pula dobila elegantan transfer za tisuće putnika iz zračne luke prema gradu i budućem terminalu za kruzere.
Prva faza investicije vrijedna je oko pet milijuna kuna, a mogla bi se isplatiti u roku od tri godine. Izračun pokazuje da gotovo milijun ljudi godišnje prođe rivom kako bi razgledali grad i kulturne znamenitosti grada, a svi su oni potencijalni korisnici budućeg tramvaja.
- Mi želimo dati svoj doprinos zajednici kao građani Pule. U suradnji s gradom, uz pomoć fondova EU, ITU-mehanizama i drugih vidova financiranja može se ostvariti ovaj samoodrživi poduzetnički pothvat. Korist bi imali svi mi, ističe ing. Nefat.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
