INŽENJERI LIVIO NEFAT I IVAN SKOL

TRAMVAJ NA PULSKOJ RIVI: Korištenjem pruge rješavaju se prometne ljetne gužve

Vizualizacija tramvaja pulskoj Rivi

Vizualizacija tramvaja pulskoj Rivi


Izračun pokazuje da gotovo milijun ljudi godišnje prođe rivom, a najveća je koncentracija u ljetnim mjesecima. Svi su oni potencijalni korisnici budućeg tramvaja. Umjesto da automobilima ulaze u grad i preuske prometnice, mogli bi se na velikim parkiralištima ukrcati na tramvaj. U konačnici korist bi bila višestruka. Grad bi iskoristio svoje napuštene resurse - željezničku prugu i rješavao na ekološki prihvatljiv način dio prometnih gužvi

Može li uvođenje električnog tramvaja uzduž rive znatno smanjiti prometne ljetne gužve i eliminirati kolaps na pulskim ulicama. Može - tvrde inženjeri Livio Nefat i Ivan Skol koji upravo dovršavaju projekt o uvođenju električnog tramvaja u Puli reaktiviranjem napuštenih željezničkih kolosijeka u gradu. Umjesto putovanja u prošlost ovaj nas projekt uvodi u budućnost, kao u filmu. Zamišljamo kako bi to bilo sjesti u niskopodni tramvaj i odvesti se duž cijelog pulskog zaljeva, tamo gdje već sada postoji pruga iz nekih davnih vremena. Otići tramvajem na plivanje na Punta Krišto, Štinjan i Hidro bazu s jedne strane ili u šoping u Max Stoja s druge. A kako bi tek bilo ljeti sjesti u tramvaj koji bi nas proveo tunelima ispod Monte Zara sve do izlaza nedaleko Elektroistre? Djeluje nestvarno, a zapravo nije neizvedivo. Vizija je to Puležana koji se zadnjih četiri godina uporno i s puno entuzijazma ozbiljno bavi ovom idejom.

- Tisuće turista dnevno iz prigradskih turističkih zona, iz naselja, kampova, hotela iz raznih mjesta Istre dolaze ljeti u centar Pule automobilima i autobusima da bi razgledali njene znamenitosti, da bi se ukrcali na brodice za turističke ture ili otišli na večernje predstave u Areni. Oni parkiraju gdje god stignu u centru grada, a sve više na ponuđenim velikim parkiralištima na ulazu u grad - na Mandraču, nasutom dijelu Rive na sjevernom, a na Marsovom polju i bivšem Industrokemu na južnom dijelu grada. Adekvatnih ciljanih prijevoznih sredstava sada nema. Hodanje ljeti na 35 stupnjeva svima predstavlja problem. Uostalom žele biti komotni, naprosto im se ne da hodati, već bi se rado vozili, započinje Livio Nefat svoju priču.

Sjever - jug simetrala

Prema njegovoj zamisli ekološki bi tramvaj za početak prometovao po tzv. sjevernom dijelu trase tramvajske simetrale od parkirališta na Mandraču nedaleko željezničke postaje pa zatim uzduž rive sve do Foruma. Ukoliko bi se pruga produžila kako je zamišljeno i realizirao i južni dio te simetrale, tramvaj bi vozio turiste i ostale putnike od Foruma do buduće garažne kuće na Marsovom polju gdje su i druga veća parkirališta. Turisti bi dakle na spomenutim parkiralištima, Mandraču i Marsovom polju ostavili svoja vozila kako bi u grad krenuli javnim prijevozom - električnim tramvajem. Ovim smart rješenjem znatno bi se rasteretile gradske prometnice u vrijeme velikih ljetnih gužvi, tvrde autori projekta.

Prema poslovnom planu kojeg su izradili, prva faza investicije vrijedna je oko pet milijuna kuna, a mogla bi se isplatiti u roku od tri godine. Izračun pokazuje da gotovo milijun ljudi godišnje prođe rivom kako bi razgledali grad i kulturne znamenitosti grada , ukrcali se na brodove, izletničke brodice, autobuse na rivi ili otišli na koncert i druga događanja u Arenu. Svi su oni potencijalni korisnici budućeg tramvaja.

Druga faza cijelim zaljevom

U konačnici korist bi bila višestruka. Grad bi iskoristio svoje neiskorištene i napuštene resurse - željezničku prugu i rješavao na ekološki prihvatljiv način dio prometnih gužvi, pojašnjava Ivan Skol brigadir OS RH u miru.

U drugoj fazi projekta predlaže se korištenje pruge koja ide duž cijelog pulskog zaljeva, pokazuje Livio Nefat na karti. S jedne strane kolosijek već postoji sve do Tvornice cementa (alternativno bi se mogla obnoviti stara trasa iz 1904.) dakle nedaleko Muzila, Max Stoje, Mornaričkog groblja i crkve, a s druge do Punte Guc na Valellungi, gdje je predviđena izgradnja terminala za kruzere. Dakle očekuje se još veći priliv turista koji trebaju prijevoz do Arene, Foruma, tržnice… Produženjem pruge od Tvornice cementa do Muzila moglo bi se dohvatiti i to važno buduće turističko središte kao i novi šoping centar.

Projekt je usmjeren i dalje. Na suprotnom kraku pruge prema sjeveru, od željezničke postaje prema vojnom aerodromu pruga već postoji. Uz dogradnju dionice do civilnog aerodroma Pula bi dobila elegantan transfer za tisuće putnika iz zračne luke prema gradu i budućem terminalu za kruzere.

- Na ovom projektu tramvajske gradske simetrale sjever - jug radim već četiri godine. Do sada je već puno toga dogovoreno. Nakon dugotrajnih pregovora potvrdili su nam iz HŽ-a (pri čemu naročito izdvajamo i zahvaljujemo stručno osoblju prometne sekcije Pule i Istre) da je tehnički moguće da se na pulskom željezničkom kolodvoru ustupe dva kolosijeka koja se ne koriste, kažu autori i nastavljaju. Licencirana tvrtka iz Zagreba ovlaštena za projektiranje željezničke infrastrukture ovih dana dovršava cjelokupno projektiranje. Od Grada Pule dobili smo CD sa svim potrebnim geodetskim podlogama trase Mandrač – Forum za projektiranje, za što smo posebno zahvalni Upravnom odjelu za prostorno uređenje grada Pule, priča Livio Nefat.

Želja autora je Projekt "Tw" po dovršetku predočiti gradu Puli. Upravo Grad odlučuje želi li se uključiti i oživotvoriti ga ili ne želi. Bez njih nije moguća realizacija između ostalog i zbog dostupnosti kanala financiranja putem europskog novca. Na taj bi se način cjelokupni projekt lakše započeo, a kasnije i razradio.

Njihov doprinos zajednici

Koji je interes predlagača projekta, pitamo Livia Nefata i Ivana Skola koji mu se pridružio u dosadašnjim naporima.

- Mi želimo dati svoj doprinos zajednici kao građani Pule za građane Pule i u suradnji s gradom, uz pomoć fondova EU, ITU-mehanizama i drugih vidova financiranja ostvariti samoodrživi poduzetnički pothvat. Korist bi imali svi mi, kaže Nefat, umirovljeni inženjer elektrotehnike i Master in International Business koji je niz godina bio direktor poznatog poduzeća iz sektora trgovine. (Jasna ORLIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter