Postav u Galeriji HUiU predstavlja povijesni materijal iz 1980-ih i ranih 1990-ih koji uključuje fanzine i časopise, knjige, proglase, plakate u sitotisku, omotnice ploča, audiokazete i videodokumentaciju, dok prostor Galerije Makina ugošćuje izložbu NEP-ovih grafika, s jedne strane onih nastalih eksperimentima s fotokopirnim strojem 1980-ih, a s druge sasvim novih, iz recentne grafičke serije, svojevrsnog grupnog hommagea kolektivu pod naslovom Songs for New Europe
"1 u 2" mogli bi nazvati vrlo vrijednu izložbu koja je u petak otvorena u dva najagilnija i najživlja pulska galerijska prostora - HUiU i Makini. Izložba kolektiva NEP/NOVA EVROPA: STATION TO STATION, posvećena je intermedijskom projektu i kolektivu Nova Evropa kojeg su činili Dejan Kršić, Jane Štravs i Gordana Brzović. Isti je od ranih 1980-ih do početka 1990-ih djelovao na presjeku grafičkog dizajna, medijske umjetnosti, teorije, izdavaštva, eksperimentalne glazbe i videa.
Komplementarnu izložbu, odnosno izložbu koja se iz jednog galerijskog postava nadopunjuje u drugom pred zainteresiranom publikom, nakon pandemije željnom ovakvih događaja, otvorio je kustos izložbe Marko Golub i jedan od ključnih ljudi Nove Europe Dejan Kiršić, kao i Kristina Nefat u ime HUIU-a, i Hassan Abelghani kao domaćin izložbenog prostora u Galeriji Makina.
Izložba uključuje produkte NEP-a: fanzine, xerox grafike, kolaže, plakate, fotografije, video i grafički dizajn (časopis Quorum, glazbena izdanja LET 3, Rijeka-Paris-Texas), ali i seriju novih grafika SONGS FOR NEW EUROPE.
Riječ je o proširenoj verziji izložbe kolektiva Nova Evropa Kunst ist zeitlos, Europa endlos, izvorno održane u HDD galeriji u Zagrebu prošle godine, ovog puta u dva dijela. Postav u Galeriji HUiU predstavlja povijesni materijal iz 1980-ih i ranih 1990-ih koji uključuje fanzine i časopise, knjige, proglase, plakate u sitotisku, omotnice ploča, audiokazete i videodokumentaciju, dok prostor Galerije Makina ugošćuje izložbu NEP-ovih grafika, s jedne strane onih nastalih eksperimentima s fotokopirnim strojem 1980-ih, a s druge sasvim novih, iz recentne grafičke serije, svojevrsnog grupnog hommagea kolektivu pod naslovom Songs for New Europe.
Te grafike osim Dejana Kršića (kao osnivača grupe), potpisuje još 20-ak najistaknutijih umjetnika i dizajnera različitih generacija iz Hrvatske, Srbije i Slovenije: Dejan Dragosavac Ruta, Ivan Antunović, Oleg Šuran, Maja Stojanović & Sanja Planinić, Andrej Dolinka, Borut Vild, Hrvoje Živčić, Roman Uranjek (neo standard kultur), IRWIN (Miran Mohar), Sara Renar & Barbara Delać, Radenko Milak i Roman Uranjek, Škart, Metropolie Trans (Goran Lišnjić), This Town Needs Posters (Sven Sorić i Hrvoje Spudić), Mario Aničić, Željko Badurina i Lana Grahek.
"Dejan Kišić je dizajner impresivne biografije, netko tko je bio u poslu i grafičkog dizajna i izdavaštva, izuzetno važna ličnost 90-ih godina još s Arkzinom, lijevim glasilom te istovremeno medijski zanimljivim proizvodom", rekao je na otvaranju u HUIU Marko Golub o autoru, danas sveučilišnom profesoru i stalnom suradniku WHW-a, stalne kustoske grupacije, napomenuvši da je Nova Europa nešto što je donedavno bila fusnota koju je autor skrivao.
"Nova Evropa je bio intermedijalni kolektiv, a u isto vrijeme projekt koji je iza sebe ostavio mnoštvo materijalnih artefakata. Nova Evropa je infiltrirala svoj jezik, svoju ideologiju, svoje zamisli u raznorazne medije.
Kada ovo gledate to je nešto što vam skoro pa manifestno razbija ideju o umjetnosti kao nekom nizu zatvorenih, specijaliziranih disciplina pa da se sada bavite slikarstvom, grafikom ili performansom ili medijskom umjetnošću. Zapravo to je jedna grupacija, jedan projekt koji je pokazivao zašto sve to ne raditi kroz strip, glazbu, grafički dizajn i ovom nekom čistom "umjetničkom" ali primijenjenom smislu.
I zašto sve to zapravo ne bila jedna stvar koja je povezivala sve - od direktnih referenci, citata, vizuala koji potječu iz Sovjetske avangarde, popa, njemačke elektroničke muzike, filozofije, teologije, teorije, ideologije, parola te se smiksa u nešto što se na kraju ne da raščlaniti ali zapravo frca cijelo vrijeme značenjima referencama, medijskim porukama koje sve imaju sličnu potku -a to je ta neka ideja da nas društvo u kojem živimo i način na koji zamišljamo sebe kao individue te imamo prilike da putem medija oko nas - od časopisa, preko tehnologije muzike i različitih supkultura mijenjamo način naše vlastite egzistencije na način da transformiramo vlastitu svijest. Gotovo sve unutra je neki citat, rekao je Golub o izložbi, zaključivši da je Nova Evropa stremila idejama koje su zamišljale budućnost.
"Ja to zamišljam kao kolektivni rad, kolektivnu kreativnost koja je anonimna i nešto što se pojavljuje spontano, u medijima bez imena autora, bez neke autorske osobnosti koja stoji iza toga i sada najednom 30 godina kasnije se moraš staviti u ulogu umjetnika koji to predstavlja, dakle potpuno suprotno od onoga što je bila inicijalna ideja.
Naime, ja sam bio jedan od tih autora, ali taj put prema tom tipu rada je bio moj pokušaj da izbjegnem ideju klasične umjetnosti, klasične likovnosti, grafike, ideje da je umjetnost izraz nekog autorskog genija koji nekako teškom inspiracijom, patnjom i mukom proživljavajući nešto jako duboko iskrcava svoju dušu u nekakav umjetnički medij, nego je upravo suprotno ideja montaže, kopiranja, preuzimanja ideja, kolažiranja, miksanja. Iz svega toga uvijek izađe neki element osobnog, autorskog iskustva, ideologija cijelog projekta bila je anonimno i mehaničko.
Dakle, povezano s medijima. Veliki dio proizlazi iz neke ideje koja je bila dominanta ili jako prisutna 80-ih godina a to je stvaranje novog društva putem novih medija s referencom na povijesna iskustva, prvenstveno u ovom slučaju ruske avangarde ili pop arta Andya Warhola. Sama činjenica da se bavite određenim medijima, da ga koristite u velikoj mjeri profilira što je vaša poruka. To nije individualni iskaz nego i element politike, ideologije, teorije medija, uloge medije, činjenice da sam medij na neki način predstavlja poruku i mijenja tu poruku, rekao je Dejan Kršić na otvorenju u Makini.
Izložba se u oba dva izložbena prostora može razgledati do 2. srpnja.