Ova je izložba nadahnuta likom Vladimira Nazora, koji je dio svog radnog vijeka proveo u Pazinu, u Hrvatskoj državnoj gimnaziji koja je djelovala u prostorima u kojima danas djeluje Arhiv, rekla je Mirela Mrak, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu

U povodu 70. obljetnice smrti Vladimira Nazora u Državnom arhivu u Pazinu otvorena je izložba "Život i djelo Vladimira Nazora". Izložba je posveta Mladenki Hammer, dugogodišnjoj djelatnici ove ustanove, koju je smrt prekinula u radu na ovom projektu kojeg je do kraja realizirala njena kolegica Anamarija Kurelović.

- Ova je izložba nadahnuta likom Vladimira Nazora, koji je dio svog radnog vijeka proveo u Pazinu, u Hrvatskoj državnoj gimnaziji koja je djelovala u prostorima u kojima danas djeluje Arhiv, rekla je Mirela Mrak, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu, uputivši zahvale svima koji su pomogli pri skupljanju građe i realizaciji ove izložbe.

Studiozno istraživanje

Tekst izložbe i kataloga koji predstavlja brošuru s vrijednim podacima o Nazoru započela je Hammer 2017., a nakon njene smrti nastavila Kurelović istražujući u HAZU i Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Pazinu, Sveučilišnoj knjižnici u Puli i Gradskoj knjižnici u Pazinu.

Predstavljajući izložbu Kurelović je rekla da su joj podaci koje je prikupila Hammer u mnogome pomogli u radu, jer je u institucijama u kojima je istraživala ostavila oznake dokumenata što joj je olakšalo istraživanje.

Izložba započinje podacima o Nazorovom djetinjstvu i njegovoj obitelji u Postirama na Braču, zatim slijedi dio posvećen njegovom obrazovanju u Bobovišću i Ložišću, splitskoj Gimnaziji i na Filozofskom fakultetu u Grazu. Radni vijek započeo je splitskoj Gimnaziji, a nastavio u Zadru, Pazinu, Kopru i Kastvu. Nakon prvog svjetskog rata seli u Zagreb gdje je radio u muškoj Učiteljskoj školi, zatim zbog posla seli u Crikvenicu, na Sušak i u Zagreb iz kojeg 1942. odlazi u partizane. U lipnju 1943. izabran je za predsjednika ZAVNOH-a, a nakon rata, 1945. izabran je za predsjednika Prezidija Sabora Narodne Republike Hrvatske.

- Aktivan u dnevnoj politici, već ostario i nemoćan, ipak je književnost do kraja držao svojim poslanjem. I tada je pisao pjesme, održavao prikladne i za to vrijeme značajne govore. Pjesnikov se život, obilježen upornošću i neprestanom borbom, ugasio u Zagrebu 19. lipnja 1949., napisala je Kurelović.

Istra kao vrelo pjesničkog nadahnuća

Unatoč relativno kratkom boravku u Istri, istarski književni opus najznačajniji je u Nazorovom književnom stvaralaštvu. Upravo su na njega svoje obraćanje na otvaranju izložbe usmjerili recenzenti Boris Domagoj Biletić i Josip Bratulić, koji je u katalogu objavio opširniji tekst "Istra u životu i djelu Vladimira Nazora". U kojem je ustvrdio kako je Nazor bio obuzet istarskim temama, čakavskim izrazom i poniranjem u dubine istarske povijesti. Istra je za njega bila vrelo pjesničkog nadahnuća kao nijedna druga hrvatska pokrajina. Nazor je mnoga svoj djela posvetio upravo Istri, a među njima su i njegova najpoznatija djela poput "Velog Jože", "Boškarine", "Istarskih bolova", "Krvave košulje", "Krvavih dana" i drugih.

Izložbu je otvorila Mirjana Galant, zamjenica pazinskog gradonačelnika, zadovoljna što se realizacijom ovog značajnog projekta Državni arhiv u Pazinu i Grad Pazin sjećaju Vladmira Nazora velikana hrvatske književnosti i Mladenke Hammer vrijedne i zaslužne knjižničarke koja je ostavila dubok trag u ovoj ustanovu. O Mladenki Hammer svojoj višegodišnjoj suradnici, vrsnoj lektorici i knjižničarski govorio je i Boris Domagoj Biletić, zahvalan što je na mnogim projektima s njom imao prilike surađivati.

Povezane vijesti

• DRŽAVNI ARHIV U PAZINU PROSLAVIO 60. GODIŠNJICU POSTOJANJA: Cijenjeni i nezaobilazni čimbenik kulturnog života Istre
• Belašićev zbornik isprava - povlastice, konstitucije, rezolucije, sporazumi, odluke i pravilnici važni za Pazinsku grofoviju i Grad Pazin: DJELO BEZ KOJEG SE VIŠE NEĆE MOĆI PISATI POVIJEST SREDIŠNJE ISTRE I LIBURNIJE
• Primopredaja mandata ravnatelja u DRŽAVNOM ARHIVU