OTVORENO DO 3. LISTOPADA
LUNA DI PIOMBO Izložba pulskog akademskog slikara na Kaštelu. Ambijentalnu instalaciju Roberta Paulette vidjelo više od 66 tisuća ljudi!
(Snimio Danilo Memedović)
Impresivan broj posjetitelja i odlične reakcije publike prate izložbu "Luna di piombo" pulskog akademskog slikara Roberta Paulette, koja je od prve polovice lipnja postavljena u galerijskom prostoru bivše vodospreme Povijesnog i pomorskog muzeja Istre na pulskom Kaštelu. Naime, izložbu u kojoj Pauletta, inspiriran stvarnim događajem iz 1915., spaja umjetnost i povijesnu memoriju, osobno i općeljudsko iskustvo - vidjelo je više od 66 tisuća posjetitelja!
Uz završnicu izložbe, jer postav "Luna di piombo" se zatvara 3. listopada, Paulettu pitamo kakvi su odjeci njegovog jedinstvenog izložbenog projekta. Izložbu je zaista vidjela iznimno brojna publika, posjetitelji iz cijelog svijeta.
- Pulski Kaštel, Povijesni i pomorski muzej Istre kao i galerijski prostor bivše vodospreme prikladno nazvan "Herman Potočnik Noordung" zaista su frekventna odredišta, kulturni reperi našeg grada, pa u tom smislu za ovu izložbu i nije bila potrebna nikakva posebna promidžba kako bi se dodatno privuklo posjetitelje.
Izložba je naprosto tamo postavljena kao iznenađenje koje dočekuje svoju publiku. Istina posjetitelji su većinom turisti iz drugih zemalja, dvadesetak od njih kontaktiralo me, komentirajući izložene radove i prateći tekst. Ta me je neočekivana činjenica obradovala, nisu baš svi slijepi i gluhi pred umjetnošću, pomislio sam, kaže Pauletta.
Zanimljivo je da je postav, zapravo ambijentalna instalacija -koja sadrži pisani tekst, potom tabulu nigru, video-projekciju, prikaz zalaska sunca, fotografiju cepelina iznad Premanture te instalaciju: čovjeka koji visi - igrom raznih slučajeva bila i scenografija nekoliko kulturnih programa, koji su se tijekom ljeta događali u prostoru bivše vodospreme. Pauletta o tome kaže: "Moglo bi se reći da je riječ o jednom jedinstvenom radu razlomljenom na različite medije koji su i u formalnom i u sadržajnom smislu komorni i hermetični, no ne vidim u tome razlog koji bi priječio mogućnost susreta s drugim, pretežno performativnim, umjetničkim programima. Oni se nisu odvijali slučajno, o svakom smo programu zajednički odlučivali ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac i ja. Ok, nije tu bilo svadbi ili cajki, ali ozbiljna glazba, dobra predstava zašto ne?
Štoviše, a na obostranu radost, postav je doista poslužio kao neočekivana scenografija za nekoliko glazbenih i video produkcija. Ponekad simbioza dobro dođe."
Budući da je na otvaranju u lipnju autor kazao da mu je rad na izložbi donio niz nevolja, pitamo ga i kako sada nakon skoro četiri mjeseca gleda na projekt koji je potaknut stvarnim događajem kada je 5. kolovoza 1915. nešto prije ponoći kraj Porera, austrijska artiljerija srušila talijanski cepelin Citta' di Jesi. Ubojiti teret cepelin je prije nego što se srušio "posijao obalom i morem" a srećom nitko nije poginuo i svi su akteri spašeni?
- Urušavanje cepelina na premanturskoj Punti, a time i kastracija neprijateljske avijacije, bio je stvarni, povijesni, trenutak kojim započinjem svoju priču. O toj saturnskoj noći, kasnije je u svojim dnevnicima svjedočio i Guido Scelsi, preživjeli kapetan te leteće nemani, navodeći veliki, zlokobni, olovni mjesec koji obasjava, nama sad već mitski prizor. Naslov izložbe "Luna di piombo" smislio sam prije no što sam za te dnevnike čuo.
Naravno, riječ je o mnoštvu koincidencija koje isprepliću javno i intimno, povijesno i mitsko, opće i osobno. Ova izložba "Luna di piombo", kao gotovo i sav moj opus, bavi baš tim motivima, napominje Pauletta.
Robert Pauletta rođen je 2. veljače 1961. u Premanturi. Srednju umjetničku školu pod voditeljstvom Ivana Obrovca pohađa u Puli, a diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1985. godine u klasi prof. Ferdinanda Kulmera. Od 1983. do 1985. surađuje u atelijeru Ede Murtića. Potom je 1987. godine jedan od osnivača HDLU-a Pule, kasnije HDLU-a Istre. Od 1991. do 2003. radi kao profesor u Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli i jedan je od osnivača te škole, a od 2003. do 2009. voditelj je u novoosnovanom MMC LUKA gdje priređuje niz izložbi, predavanja i drugih kulturnih zbivanja. Monografija o mjetnikovom radu u izdanju HDLU-Istre objavljena je 2007. godine. U razdoblju od 2013. do 2017., nakon što je osnovao Umjetničku organizaciju Robot, s kolegama Bojanom Šumonjom i Teom Bičić pokreće rad galerije Poola, a od 2017. posvećuje se isključivo profesionalnom umjetničkom radu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
