Otvorenje izložbe "Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu" održano je u pulskoj Galeriji Amfiteatar.

Na izložbi je predstavljeno 65 primjeraka rimskog zlatnog prstenja, a koje čini dio Zbirke rimskog srebrnog i zlatnog nakita iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu. Većina prstenja dospjela je u Muzej otkupom ili kao dar, s raznih antičkih lokaliteta (Siscia, Asseria, Viminacium, Sirmium, Burgenae i drugi).

- Najviše primjeraka potječe s područja nekadašnje rimske provincije Panonije, od kojih je gotovo polovica iz Siska. Većinom se radi o slučajnim nalazima, nije to bio plod 'namjernih' istraživanja, a dospjeli su u Muzej zahvaljujući muzejskim povjerenicima. Dio nalaza pronađen je prilikom jaružanja korita rijeke Kupe, koje se provodilo u nekoliko navrata od 1900. do 1913. godine, a tek nekoliko primjeraka prstenja pronađeno je u arheološkim istraživanjima. Cijeli taj projekt krenuo je prije nekoliko godina, preciznije 2013., započeli smo s naušnicama, sada je na redu prstenje, a završit ćemo s ogrlicama i posebno mi je drago da smo obradili sve vrste nakita, kazala je autorica izložbe Nikolina Perok.

Navela je da oblici prstenja variraju od vrlo jednostavnih do onih bogato ukrašenih gemama, filigranom i granulacijom, a odražavaju tendencije u oblikovanju i postupne promjene u modi prisutne diljem Carstva u razdoblju od 1. do 4. stoljeća.

- Prsten je Rimljanima bio više od običnog nakita, a osim svoje dekorativne namjene, kao ukras na ruci, imao je simboličko i magijsko značenje. U antičkim izvorima spominje se pod različitim nazivima (condalium, ungulus), a najčešće kao anulus. Ovisno o materijalu od kojeg je bio izrađen, prsten je imao i važnu ulogu u određivanju statusa u vojnoj i civilnoj hijerarhiji. Rimljani su najčešće nosili prsten na četvrtom prstu (prstenjaku), zatim na kažiprstu i naposljetku na malom prstu, navela je.

No, ova je izložba specifična za Pulu i zbog priče o jednom pulskom prstenu.

- Da se predstavimo i našim nalazima, a pošto se izložba održava u Galeriji Amfiteatar gdje prolazi u ljetnim mjesecima veliki broj posjetitelja i turista, Arheološki muzej Istre priredio je tim povodom prigodan suvenir - repliku zlatnog prstena sa stiliziranim prikazom ribe s kraja 1. stoljeća pronađenog na Marsovom polju u Puli. To je pronađeno tijekom gradnje zgrade Policijske uprave istarske osamdesetih godina prošloga stoljeća. Budući da je tema izložbe prstenje, pomislili smo da bi bilo zgodno spojiti povijesno-arheološku komponentu s onom turističkom te da je zanimljivo da što više ljudi može vidjeti taj prsten. Replika je izrađena od pozlaćenog srebra, a od originala se razlikuje utoliko što je obruč prstena otvoren, tako da se može prilagoditi svakom prstu.

Prstenje je u Rimu osim ukrasne imalo simbolično i magijsko značenje, a riba je u rimsko doba bila simbol obilja, mudrosti, plodnosti i vječnog života. Suvenir je izradila pulska zlatarnica David, a moguće ga je kupiti u suvenirnici Arene. To je dakle zlatni rimski prsten sa stiliziranim prikazom ribe s kraja 1. stoljeća, a pronađen je u žarnom grobu na antičkoj nekropoli. Staklena urna u kojoj se zajedno sa spaljenim kostima nalazio prsten bila je položena u kamenu urnu s poklopcem. Materijal od kojeg je izrađena je srebro 925 pozlata, kazao je Komšo.

Inače, što se postava tiče, publika može saznati da su neki oblici prstena bili iznimno veliki i masivni, sa širokim ramenima i teški za nošenje, pa postoji mišljenje da je ovakvo prstenje nošeno na palcu. Prstenje su nosili i muškarci i žene, a prikazivani su na antičkim statuama, freskama i nadgrobnim spomenicima.

Autorica izložbe je Nikolina Perok, a autorice postava Nikolina Perok i Dora Kušan Špalj. Za grafičko oblikovanje zadužen je Srećko Škrinjarić. Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba.

Povezane vijesti

• Alija i Medina Rešić izlažu u studiju Poola na Verudeli
• "Umjetnik na odmoru 2015." i "Gorgona" u Zagrebu
• Tea Bičić izlaže u galeriji "Poola Gallery"