Sve naše tradicije
Izložba nematerijalne kulture Istre na nacionalnoj i UNESCO listama
Trka na prstenac (Arhiva Glasa Istre)
"Tradicijska znanja i umijeća: Nematerijalna kultura Istre na nacionalnoj i UNESCO listama" naziv je izložbe otvorene sinoć u Multimedijalnom centru Rovinj.
Riječ je o izložbi Etnografskog muzeja Istre čije su autorice Tamara Nikolić Đerić i Ivona Orlić, koja je prvi put otvorena 2019. godine u Centru za nematerijalnu kulturu Istre, potom je gostovala po Istri, a gostovala je čak i u Bugarskoj. Rovinjsko je gostovanje ostvareno u povodu 30. obljetnice Istarske županije.
- Etnografski muzej Istre, kao što i sam naziv institucije govori, muzej je koji ima kao zadatak da bude prisutan svojim radom na cijelom poluotoku. Veliko mi je zadovoljstvo da u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Rovinj organiziramo posjet naše izložbe u MMC-u Rovinj. Drago mi je da je izložba ovdje gostuje i zbog njezine autorice, Tamare Nikolić Đerić koja je iz Rovinja. Izložba je poticajna i obvezuje nas da se i dalje bavimo nematerijalnom kulturnom baštinom Istre te da pratimo i surađujemo u nominiranju kulturnih fenomena za nacionalnu listu, kazala je autorica izložbe i ravnateljica Etnografskog muzeja Istre Ivona Orlić.
Odgovor na svoje okruženje
Slijedeći "Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine« iz 1972. godine, na Generalnoj skupštini UNESCO-a 2003. usvojena je "Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine" koju je Hrvatska ratificirala 2005. godine omogućavajući svim zajednicama, grupama i pojedincima na teritoriju Republike Hrvatske identifikaciju, valorizaciju i prijenos znanja, vještina, vjerovanja i svjetonazora na nove generacije.
Uz ovu izložbu, 2019. tiskan je i popratni katalog. "Nematerijalna kulturna baština obuhvaća vještine, izvedbe, izričaje, znanja i umijeća te s njima povezane instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore. Njih zajednice prenose iz naraštaja u naraštaj i stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje, međusobno djelovanje s prirodom i poviješću koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta. Nematerijalna kulturna baština, odnosno nematerijalna kultura pomalo je nezgrapan naziv na pojave koje imaju iznimnu emotivnu pa i intimnu vrijednost, kako za pojedince tako i za zajednice koje je posjeduju i dijele. Radi se o praksama (običajima, vjerovanjima, sklopovima mentaliteta, znanjima) koje sve nas određuju, bez obzira izražavamo li se žminjskom govorom, pjevamo li bitinade ili pripremamo li ili konzumiramo neko mediteransko jelo", zapisala je Lidija Nikočević, tadašnje ravnateljica Etnografskog muzeja Istre u popratnom katalogu o ovoj izložbi.
Tako se na izložbi može saznati o dvoglasnom pjevanju tijesnih intervala u Istri i hrvatskom primorju. Dvoglasno pjevanje tijesnih intervala, u Istri poznatije kao pjevanje na tanko i debelo, zasniva se na netemperiranim tonskim odnosima i karakterističnoj boji tona koji se postiže pjevanjem djelomice kroz nos.
Govor, pjesma i igre starih
Tu je i glazbena praksa violine i bajsa. Osim netemperirane glazbe u Istri paralelno egzistira i tonalitetna glazba s karakterističnim žičanim instrumentima, prvenstveno na području sjeverne i sjeverozapadne Istre. Ovakvu glazbu izvode gunjci, skupina glazbenika koji u počecima (u 19. stoljeću migracijama iz alpskih krajeva) sviraju na violini i bajsu (mali i veli vijulin), a s vremenom u sastav uključuju i triještinu (harmonika), klarinet, trombetu i druga glazbala.
Bitinada predstavlja polifoni vokalni glazbeni izričaj karakterističan za Rovinj i ribarsku zajednicu. Naime, provodeći sate u ribarenju i krpanju mreža, ribari su se zabavljali pjevajući, odnosno, imitirajući zvukove instrumenata koji su služili kao pratnja solistu ili duetu.
I istrorumunjski govori (vlaški i žejanski) su dio te baštine. U znanstvenom diskursu poznat kao istrorumunjski, vlaški (šušnjevski, novošanski, žejanski...) jezik je u Istri prisutan od 16. stoljeća, kada, bježeći pred Osmanlijama, šire istarsko područje naseljavaju Balkanski Vlasi.
Konjička igra Trka na prstenac isto je tako važan dio baštine. Revitalizirana Trka na prstenac održava se od 1976. godine u Barbanu, a prema uzoru na onu iz 1696. kada je Barban bio pod Mletačkom upravom i kada su ovakva natjecanja bila uobičajeni prateći sadržaj lokalnih sajmova u vrijeme blagdana diljem Europe.
Pljočkanje je tradicijska igra povezana s pastirskim igrama bacanja kamena u ili što bliže meti. Naziv je dobila prema "pljočki", odnosno ravnoj kamenoj ploči, rekvizitu koji se koristi u igri.
Vještine ribolova i kuhanja
Umijeće izgradnje rovinjske batane također je dio baštine za očuvanje. Rovinjska batana pripada mnogobrojnoj obitelji barki ravnog dna. Ove su se brodice najvjerojatnije razvile iz jednostavnijih monoksila, splavi izdubljenih iz drvenog trupca. Ravno dno bilo je pogodno za plovidbu plitkim vodama zbog čega su svoju najširu primjenu našle upravo u obalnom ribolovu.
Tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranu od 2016. godine imaju status nematerijalnog kulturnog dobra. Ovakav, generalni upis, omogućava svim zajednicama primorske Hrvatske i otoka da na sebi svojstven način vrednuju i očuvaju bogatstvo tradicijskog života uz more. Nositelji nominacije su mahom Županije koje se teritorijalno vežu uz more, a time i ribarstvo te maritimnu kulturu.
Cukerančići su tradicijska slastica koja svjedoči važnost prehrane kao simbola identiteta i kontinuiteta kulturnih obrazaca pojedinih zajednica. Iako ga nalazimo na širem području središnje Istre, na Pazinštini ga karakterizira dosljednost u načinu pripreme, recepturi, izgledu i kontekstu pripreme.
Mediteranska prehrana na Hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa uvjetovana je ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. I Istra je, ne zanemarujući njezine specifičnosti, dio mediteranskog podneblja, a s ostalim mediteranskim zemljama dijeli zajedničku nit s kroz prehranu. Ova je prehrana jedna od primarnih obilježja identiteta ljudi koji žive na ovom prostoru - tekovina raznih kultura.
Suhozidna gradnja (gradnje "u suho") umijeće je izrade konstrukcija od kamena bez vezivnog materijala. U užem smislu odnosi se na zidanje lomljenim kamenom uz minimalnu obradu, a kao širi pojam može obuhvatiti i polaganje kamenih opločenja i pokrova, te gradnju građevina klesanim kamenom bez upotrebe veziva.
Žminjski govor također je tu bitan, jer spada u najstariji sloj slavenskih govora u Istri. Govornike centralno-čakavskih i jugoistočno-čakavskih govora dovele su u Istru migracije vezane uz turska osvajanja između 16. i 18. stoljeća.
Ekomuzej Batana označava projekt očuvanja nematerijalne kulturne baštine Rovinja. Osnovan 2004. godine na inicijativu lokalnih entuzijasta i uz potporu Grada Rovinja, Ekomuzej Batana od samih početaka svoj rad temelji na valorizaciji, prezentaciji i interpretaciji lokalne kulturne baštine s fokusom na nematerijalnoj kulturi.
Etnografski muzej Istre uz Centar za nematerijalnu kulturu Istre u skorije vrijeme planira i nadopuniti izložbu s novim fenomenima koji su ušli na nacionalne liste nematerijalne kulturne baštine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
