Ivona Verbanac (Snimio Branko Biočić)
Labinska umjetnica Ivona Verbanac dobitnica je prve nagrade na 26. izdanju Labinskog uzleta likovnosti koja se sastoji od otkupne nagrade rada u visini od tisuću eura. Alison Ivašić iz Kršana osvojila je drugu nagradu u vidu organizacije samostalne izložbe u Gradskoj galeriji 2025 godine.
Proglašenje pobjednika i otvaranje izložbe svih radova održano je u petak navečer ispred labinskog Narodnog muzeja. Umjesto Alison, koja je na putovanju, nagradu je preuzela njezina mlađa sestra Leonarda. Najbolje je odabrao stručni žiri u kojem su bile povjesničarke umjetnosti Branka Arh, Gorka Ostojić Cvajner i Stephanie Peršić. Organizatorica i koordinatorica izložbe bila je Loredana Ružić Modrušan. U kulturnom djelu programa nastupila je glazbenica Karla Levak.
Ove godine na izložbi je sudjelovao 21 umjetnik i umjetnica a tema je bila labinski zaštitnik i mučenik Sv. Just labinski, ali i zvonik, koji bez svoje crkve, bez svoga trga i bez ulice koja k njemu vodi ove godine bilježi 400 godina postojanja. Svoje su radove ove godine prijavili i na izložbi u Gradskoj galeriji izložili Anessa Alagić, Ljiljana Barković, Alida Blašković Vale, Emil Bobanović Ćolić, Peruško Bogdanić, Katja Ćus, Danko Friščić, Silvia Golja, Alison Ivašić, Mia Knežević, Eugen Kokot, Vera Kos Paliska, Ester Kranjac, Zdravko Milić, Branko Mohorović -Ticić, Nicol Načinović, Sunčana Simichen, Marijana Smolić, Vinko Šaina, Ivona Verbanac i Ljiljana Vlačić. Nagrađene među njima proglasila je zamjenica labinskog gradonačelnika Federika Mohorović Čekada koja je čestitala svim sudionicima Labinskog uzleta likovnosti a posebno nagrađenima
-Ovo je poseban, autentični događaj koji nam je prirastao srcu i kojeg svake godine nestrpljivo iščekujemo. Hvala 21 autoru na sudjelovanju čestitam vam svima Dan grada Labina, rekla je Mohorović Čekada.
O ovogodišnjoj temi i radovima govorile su povjesničarke umjetnosti Branka Arh iz Rijeke i Gorka Ostojić Cvajner iz Pule. Prvonagrađena labinska umjetnica Ivona Verbanac koristila je u svome radu nazvanom Arecaceae starinski medij vezanja iglom i koncem, ne na platnu već kompliciranije na papiru, matematičkom egzaktnošću reda palme u nizu, horizontalno i vertikalno. Izabran motiv pripada od davnine pobjednicima a u kršćanskoj simbolici znači pobjedu mučenika nad patnjom i stradanjem.
-Uopće nisam jako uzbuđena nego sam jako umorna pa sam zato iznenađena. Ja sam redoviti sudionik Labinskog uzleta likovnosti gdje su prisutni svi labinski autori. Motiv ove slike je palma u nekom dizajnerskom obliku, ona je jedan od atributa Svetog Justa. Prošle godine sam odradila jedan novi ciklus vezanja na papiru koncem i tako je ova slika napravljena tom tehnikom dizajnerskog uzorka palme. Svaku temu svatko interpretira na svoj način pa tako i ja. Tema može biti i točka pa predstavljati veliki izazov, može biti i nešto kompleksno pa predstavljati nekome jednostavno. Tako je svatko na svoj način doživio taj dio priče o Svetom Justu i zvoniku, rekla je Ivona Verbanac a dobitnica druge nagrade Alison Ivašić dodala:
-Iznimna mi je čast i posebno drago što sam dobila nagradu u Gradskog galeriji Labin. Jako je lijep osjećaj kada si priznat kod kuće od strane struke te ovim putem želim zahvaliti svima na pozivu i organizaciji. Nažalost nisam bila u mogućnosti prisustvovati otvorenju izložbe, ali se vidimo nekom drugom prilikom i na predstavljanju novih radova u sklopu nadolazeće izložbe. Još jednom, puno hvala, rekla nam je iz Kopenhagena Alison Ivašić mlada umjetnica iz Kršana, rođena u Rijeci 1997.
Diplomirala je tekstilni i modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu gdje trenutno živi i radi. Rekla nam je i kako u svome radu uvijek teži spajanju minimalističke estetike, čistih linija i konceptualnog dizajna gdje istražuje pretvaranje tkanine u zanimljive vizualne narative koji isprepliću umjetnost i modu. Njezin rad nazvan Blanc koji je osvojio drugu nagradu na Labinskom uzletu likovnosti koji joj je donio samostalnu izložbu u Gradskoj galeriji za dvije godine prikazuje triptih izvezenih simbola na podstavljenoj tkanini, palmu, more i konop, koji prenose tekstove povezane s postojanjem Sv. Justa. Palmina grana simbolizira žrtvu, poniznost, pobjedu i slavlje. Uže evocira bol i teret koji je podnio Sveti Just kada su ga svezanog bacili u more.
Prikaz mora predstavlja slojevitost, zagonetnu silu, posljednji udah Sv. Justa, dok istovremeno utjelovljuje bit oslobođenja. Dominantna uporaba bijele boje spaja jednostavnost, sakralnost i čistoću. Konac kao medij karakterizira krhkost, ranjivost i prolaznu prirodu samog života, poput niti koje jednostavno mogu puknuti ili zamrsiti se. Budi osjećaj prolaznosti i potiče na razmišljanje o zamršenoj međuigri između snage i krhkosti.