Istarska županija odlučila je financijski pogurati poslovanje tvrtke Kaštijun koje upravlja istoimenim Županijskom centrom za gospodarenje otpadom. Po odluci župana, Kaštijunu je krajem veljače odobrena kratkoročna pozajmica od 2 milijuna kuna s kamatom od 3 posto godišnje, koja će se obračunavati u slučaju da na vrijeme ne vrate novac. Pozajmica se odobrava na šest mjeseci, a tvrtka Kaštijun će odobreni novac koristiti "za premošćivanje likvidnosti do trenutka početka ostvarivanja vlastitih prihoda". Za što će konkretno iskoristiti županijski novac, pitali smo Upravu Kaštijuna, no do zaključenja teksta odgovor nismo dobili. Dodajmo i to da su u tvrtci Kaštijun trenutno zaposlena 22 djelatnika.

Ovih dana Kaštijunu definitivno ne cvjetaju ruže. Tako je odnedavno poznato da ŽCGO nema alternativnu lokaciju za spaljivanje i preuzimanje gorivog otpada (SRF) koji će nastajati u MBO postrojenju. Nakon odustajanja Holcima, s kojim je de facto suradnja bila dogovorena još prije 11 godina, otvorilo se pitanje daljnjeg plasmana, a samim time i mogućeg dodatnog rasta troškova u slučaju da se taj otpad, umjesto u Koromačno, odvozi van granica Hrvatske. Nakon poništenja javnog natječaja za preuzimanje gorivog otpada, na koji je stigla tek jedna ponuda, i to ona zagrebačke tvrtke Kemis Termoclean, u Kaštijunu su najavili novi natječaj.

Od ukupne količine otpada koja će se godišnje obraditi u Kaštijunu, procjena je da će u pogonu nastajati oko 35 posto SRF-a, odnosno između 30 i 35 tisuća tona. Taj otpad negdje treba zbrinuti, no gdje će to biti, zasad ostaje visjeti u zraku.

Nema cijene

S druge strane, građane najviše muči konačna cijena odvoza smeća, o čemu nadležni i dalje šute te o konkretnim ciframa još nitko ne govori. Komentirajući novonastalu situaciju oko županijskog odlagališta i činjenicu da se još uvijek ne znaju krajnje cijene, župan Valter Flego veli da će računi biti manji ako građani budu više odvajali i reciklirali. Smatra da će uvođenjem novog sustava odlaganja otpada stanovnici Istre kroz svoje navike konačno moći sami utjecati na visinu računa za prikupljanje otpada.

- Prijašnjim načinom plaćali smo po kvadratnom metru, ili po broju članova domaćinstva, a sada ćemo plaćati po stvarnoj količini stvorenog otpada, što je mnogo pravednije. Osim toga, naša je obaveza da do 2020. godine 50 posto otpada recikliramo. Stoga

se može reći da je novi sustav gospodarenja otpadom pravedniji, zdraviji i ekološki održiv, kaže Flego, naglašavajući da će do korekcija cijena sigurno doći jer je dosadašnji sustav počivao na tome da se smeće bacalo na livadu, zatrpavalo i zakopavalo u zemlju.

- Činjenica je da je to najjeftiniji sustav prikupljanja otpada, a jeftinije od toga bi bilo samo da svatko baca smeće u svoje dvorište. Međutim, svi znamo što to znači, koliko je to štetno i za okoliš i za građane. Dovoljno je pitati ljude koji žive blizu Karepovca u Splitu ili Jakuševca u Zagrebu. Sigurno je da zaštita okoliša košta, bilo da govorimo o odlaganju otpada u vrhunskom postrojenju kao što je Kaštijun, ili o pročišćavanju otpadnih voda. Pa ne možemo stalno govoriti o zaštiti zdravlja, ekologiji, zaštiti okoliša i organskoj proizvodnji, a s druge strane smeće i dalje bacati na livadu, kaže Flego. (Danijela BAŠIĆ PALKOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti

• U Kaštijunu bez revizije, Centar se otvara 21. ožujka
• Dukić: Kaštijun se otvara za tjedan, dva, tri
• U kojoj je fazi nadogradnja Kaštijuna koja je trebala biti gotova do početka sezone, odgovorni iz tvrtke ne pojašnjavaju. No, Županija je Centar za gospodarenje otpadom pogurala s još jednom milijunskom pozajmicom. A VEĆ JE UPUCANO VIŠE OD 30 MILIJUNA EURA!