Deveti listopad proglašen je Svjetskim danom pošte na Svjetskom poštanskom kongresu u Tokiju 1969. godine. Svrha Svjetskog dana pošte jeste osvijestiti ulogu pošte u svakodnevnom životu, kao i njen doprinos globalnom društvenom i ekonomskom razvoju.

Antičke postaje, stationes positae

U antičko doba prijenos vijesti i poruka dosegnuo je visok stupanj organizacije, koja je, među ostalim, bila uvjetovana i izgradnjom cestovne mreže na području cijelog Rimskog Carstva. Za cara Oktavijana stvorena je državna prometna organizacija cursus publicus, kojoj je zadatak bio prijenos službene korespondencije i prijevoz službenih osoba. Kao i u prapovijesno doba, transport su obavljali pješaci, kuriri na konjima ili su se rabila zaprežna kola. Utvrđene su jednolike udaljenosti među postajama, stationes positae, od kojih je nastao pojam – pošta.; U najpovoljnijem je slučaju pješak prevaljivao 70 km na dan, a konjanik 200 km. Održavanje postaja padalo je na teret stanovništva u pogledu besplatne opskrbe, davanje kola i gradnje postaja.

Pošta je bila prvi znak jačanja prometa u Novome vijeku. Nakon Trsta (1717.) i Rijeke (1730.), prve pošte u Istri otvorene su u Poreču i Lipi (1750.). Nakon toga uslijedile su pošte u Kopru (1761.), Materiji (1765.), te u Puli, Pazinu, Rovinju i Vodnjanu (1784.).

Važne rimske ceste bile su Via Flavia, koja je vodila iz Akvileje preko Trsta i Poreča do Pule te se nastavljala prema Nezakciju i Trsatu, pa Via Sclavonica, koja je vodila iz Poreča prema Pazinu. Veliku obnovu cesta napravili su Francuzi (1809.-1813.), koji su obnovili cestu preko Učke, cestu Trst-Pula te onu iz Kopra preko Oprtlja prema Pazinu, Žminju, Rovinju i Plominu. Austrijanci su nastavili obnovu cesta, pa je Istra oko 1830. imala otprilike takvu cestovnu mrežu koja u osnovi postoji i danas.

Prijenos vijesti i pošiljaka u Srednjem vijeku obavljali su glasnici kuriri - pješice ili na konju. U 16. stoljeću zbog savjesnosti i brzine posebno su bili cijenjeni glasnici Dubrovačke Republike, pa su ih francuske, španjolske i austrijske vlasti koristile za prijenos svoje korespondencije na Bliski istok.

Dužnost prenošenja službenih pisama

Dužnost prenošenja pošte, kao rabota, vezala je gotovo sve žitelje Istre. Pazinski urbar (1498.) spominje za Brseč, da su "pismo", koje se tiče gospoštije, dužni prenijeti do Pazina; isti urbar spominje za podanike Lovrana: jednako, kad dolazi pismo u stvarima kraljevskog veličanstva iz Pazina u Lovran, dužni su da ga prenesu daleko do pet ili šest dana putovanja. Tu obvezu imali su i Pazinci.

U 16. stoljeću već postoje u čitavoj Istri poštanski tekliči. Svaka poštanska stanica imala je uz imenovanog postmajstora i postiljona, koji je prevozio poštu. Svaka je pošta imala i staju gdje se držalo od dva do osam ili deset konja. Služba postiljona nije bila laka, jer su pošte često napadali razbojnici. Da ne budu opljačkane, osobito ona u Istri kod Materije, gdje su napadi bili češći, učestale su molbe da se pošta prevozi danju i da se noćni prevozi što više izbjegavaju. Radi sigurnosti putnika i pošte, poštu je pratio oružani vojnik.

Rog - simbol poštanske službe

Osoblje koje je u diližansama pratilo putnike i poštu nosilo je odore, a kao poštanski znak pojavio se rog, koji je postao simbolom poštanske službe. Rogom bi upozoravali ostale na cesti da ne priječe njihov prolaz, a one u pošti da se pripreme za njihov prijem da bi što brže obavili posao.

Kralj Ferdinand I. naložio je 1525. uspostavu prvog poštohoda u Hrvatskoj na relaciji Graz - Maribor - Celje - Jastrebarsko, a 1529. uveden je i poštohod Beč - Zagreb, koji je označio početak odumiranja srednjovjekovne glasničke službe i uspostavu organizirane poštanske službe. Dana 25. ožujka 1848. donesen je važni akt Narodne skupštine Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije: "Svekoliko pako pošte u trojednoj kraljevini neka se u svemu podlože našemu domaćemu ministeriju“. Odlukom bana Jelačića i Banskog vijeća 11. kolovoza 1848. osnovana je prva nacionalna poštanska uprava u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu pod nazivom Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta. radnika.

Dana 16. svibnja 1945. otvorene su pošte diljem Istre. Dok se nije uredilo pitanje poštanskih maraka dozvoljen je bio privatni listovni promet bez maraka. Na području Zone B poštama je bila nadležna Direkcija pošta u Rijeci. Nadzorne pošte tada su Opatija, Poreč, Pazin i Vodnjan. U rujnu 1947. Direkcija je prestala djelovati kao organ Vojne uprave JA, a svi poslovi iz njezina djelokruga prešli su u nadležnost Ministarstva pošta FNRJ. 

Zgrada pulske pošte - impresivan izbor materijala

Zgrada središnje pošte u Puli arhitekta Angiola Mazzonija (1894.-1979.) iz 1933. jedna je od najznačajnijih ostvarenja razdoblja između dva svjetska rata u Istri, ujedno najznačajnije ostvarenje talijanskoga racionalizma u Istri. Urbanistički je dobro smještena na sjecištu dviju prometnica, pristupačna korisnicima sa svih strana. Jako je funkcionalna prostorna dispozicija, gdje se iz ulaznog "halla" stiže u pregledne prostore pošte, čime je na najbolji način zadovoljen jedan od osnovnih kriterija za ispravno projektiranje poštanskih ureda: jasno su definirani putovi korisnika, odvojeni od putova osoblja.

Najviše oduševljavaju izbor i kvaliteta materijala. Zgrada je konstruirana od istarskog kamena i obložena izvana mramorom, porfirom i granitom. Kameni okviri prozora su od crno-zelenog mramora, a sokl od sivog mramora. Prečke na rešetkama i prozorski okviri izrađeni su od aluminija. Ulazna vrata posebno su dizajnirana.

Najintrigantniji dio je kružni ulazni "hall" sa spiralnim stubištem. Zidovi i stube obloženi su komadićima crvenog stakla, reflektirajućim mozaikom. Sjaju i toplini crvene boje suprotstavlja se crna linija rubnika stubišta, lusteri su od stakla Murano. Stolice su bile izrađene od polirane orahovine, satovi od bronce. Mazzoni je osobno izabrao sav materijal, te projektirao sav namještaj. 

Suvremena zgrada pošte u Pazinu

Zgrada pošte u Pazinu, današnjem sjedištu Istarske županije, počela se graditi u kolovozu 1955. godine. Nova zgrada podignuta je za potrebe kotarske pošte u Pazinu, na praznom prostoru između zgrada NOK i restorana. Najavljena je kao jedna od najsuvremenije opremljenih u Istri i Hrvatskom primorju. U zgradi su predviđeni poslovni prostori, dvorana sa šalterima, paketno odjeljenje, kancelarije, garderoba, ali i stanovi za službenike pošte. Dotadašnji prostor u kojem je djelovala kotarska pošta nije više odgovarala svrsi. To je ipak stambena zgrada s neprikladnim prostorijama za PTT promet. Radove je izvodilo pazinsko poduzeće "Vladimir Gortan".

Povezane vijesti

• Pula: U glavnoj pošti opet se normalno radi
• Marčanci ostali bez banke
• Pismo iz Pule u Rovinj preko Rijeke putuje i do 14 dana