Bežični prijenos, odnosno mobilne mreže trebalo bi koristiti samo kao alternativu, za usluge koje su nam neophodne, a ne mogu ostvariti se ostvariti putem optičkih mreža. Time bi se potrebn broj baznih stanica bitno reducirao i elektromagnetsko zagađenje držalo na niskim razinama, smatra Anđel
Damjan TADIĆ (foto: CROPIX) / Ilustracija (foto:Pixabay)
Predsjednik Hrvatske udruge za zaštititu od elektromagnetskog značenja (HUZEZ) Zdravko Anđel komentira, u razgovoru za naš list, europsku građansku inicijativu kojom se pokušava ograničiti upotreba 5G mobilnih mreža prikupljanjem milijun potpisa građana EU-a, te iznosi nove podatke o štetnosti elektromagnetskog zračenja za ljudsko zdravlje.
- U tijeku je potpisivanje peticije unutar zemalja Europske unije protiv uvođenja 5G mreže, koja je prisutna u svim članicama. Sakupi li se milijun potpisa, što će se dogoditi?
- Europske građanske udruge pokrenule su, u skladu s važećom EU legislativom, inicijativu "Europljani za sigurno povezivanje". Europska komisija je 7. listopada 2021. registrirala ECI (European Citizen Initiatives) peticiju pod nazivom "STOP (((5G))) Ostanimo povezani, ali zaštićeni" i time omogućila prikupljanje potpisa na zahtjev za raspravom u Europskom parlamentu. Ukoliko peticiju potpiše najmanje milijun građana EU-a, uz uvjet da se u najmanje sedam članica dostigne broj koji je EU legislativom propisan za inicijativu, Europski parlament mora raspravljati o zahtjevima iznesenim u peticiji. U Hrvatskoj se za ECI peticije traži najmanje 8.460 potpisa. Kvota za svaku od članica određena je prema broju stanovnika, odnosno zastupnika u EP.
Damjan TADIĆ (foto / CROPIX)
- Što se traži peticijom?
- Peticijom se traži donošenje zakona o zaštiti svih oblika života od radiofrekvencijskog i mikrovalnog zračenja, te snažnija regulativa za zaštitu za zaštitu okoliša od utjecaja 5G i digitalizacije. Zahtjeva se i zakon o učinkovitoj zaštiti podataka da bi se sačuvala naša privatnost, sigurnost i sloboda.
- Geslo akcije je "Ostanimo povezani, ali zaštićeni". Kako?
- Europski građani postaju sve više svjesni štetnih učinaka drastično rastućeg zračenja bežičnih mreža i razumljivo je da traže učinkoviti standard zaštite. Važno je naglasiti da se mnoge od usluga kojima se reklamira 5G mogu osigurati primjenom ultra brzih širokopojasnih optičkih mreža. Te mreže nemaju nikakve štetne učinke na ljude i okoliš, ne zrače, a omogućavaju isti ili veće brzine prijenosa podataka te kvalitetnije i stabilnije veze. Istraživanja pokazuju da se više od 80 posto prijenosa podatkovnog prometa odvija u zatvorenim prostorima u kojima se ista ili veća kvaliteta prijenosa može postići za investitore skupljom FTTH (Fiber to the home) tehnologijom. Preko optičkih mreža može se organizirati on-line nastava, korištenje svih e- usluga javne uprave, e-kupnja, složeni medicinski zahvati pomoću robota kojima bi se moglo koordinirati iz razvijenih medicinskih centara i niz drugih aktivnosti koje se obavljaju u zatvorenim prostorima.
- Znači, optika ne uzrokuje probleme?
- Bežični prijenos, odnosno mobilne mreže trebalo bi koristiti samo kao alternativu, za usluge koje su nam neophodne, a ne mogu ostvariti se ostvariti putem optičkih mreža.. Time bi se potrebni broj baznih stanica bitno reducirao i elektromagnetsko zagađenje držalo na niskim razinama. Vlada Regije Bruxelles je, zaustavivši uvođenje 5G, to naglasila kroz izjavu ministrice okoliša Céline Fremault koja je naglasila: "Građani Bruxellesa nisu pokusni kunići čije se zdravlje može prodati za profit".
- Europska komisija zastupa agendu digitalne Europe, iako se čuju i glasovi protivljenja unutar Europskog parlamenta pa i šire. Da li je briselska administracija doista posve posvećena digitalizaciji života koja obuhvaća i 5G mrežu?
Ilustracija (foto: Pixabay)
- Točno je da je EK usvojila Akcijski Plan za 5G, ali je točno i da EP nije donio nikakvu obvezujuću direktivu o uvođenju 5G u zemlje članice. Na stranicama Europske komisije objavljeno je da 5G ima političku podršku, ali za zemlje članice ne predstavlja zakonsku obavezu. Osim toga, važno je istaknuti da je STOA, savjetodavno tijelo Europskog parlamenta za buduću znanost i tehnologije, u srpnju 2021. objavilo studiju "Utjecaj 5G na zdravlje" u kojoj je, na osnovu dosad objavljenih znanstvenih istraživanja, upozoreno da "implementacija MMW 5G tehnologije bez daljnjih preventivnih studija znači provođenje 'eksperimenta' na ljudskoj populaciji s potpunom neizvjesnosti u pogledu posljedica".
- Što kažu eurozastupnici? Naši uglavnom ništa.
- Sve više zastupnika u EP postavlja pitanje štetnih učinaka radiofrekvencijskih elektromagnetskih polja. Ukoliko se peticijom građana EU-a nametne u Europskom parlamentu rasprava o 5G, pretpostavlja se da unatoč snažnom lobiranju industrije EK više neće moći ignorirati upozorenja brojnih znanstvenika. Industrija i njezini lobisti tvrde da su jedino dokazani kratkotrajni termički učinci, odnosno zagrijavanje tkiva. Pritom se pozivaju se na stajalište Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja koji navodi kako još uvijek nema dovoljno dokaza za štetne biološke učinke zračenja, kao što je rizik za rak i brojni neurovegetativni simptomi.
- Zašto im ne vjerujete?
- Važno je znati da se iza tog pretencioznog naziva krije se samoproglašeno "savjetodavno tijelo sa znanstvenom misijom", odnosno nevladina udruga sa sjedištem u bavarskom gradiću u okolicu Münchena. Komisiju koja predlaže standarde zaštite za cijeli frekvencijski spektar neionizirajućeg zračenja čini dvanaest znanstvenika biranih na zatvorenoj skupštini te udruge. Rad udruge te izvore direktnog, a posebno indirektnog financiranja ne nadzire ni jedna relevantna institucija.
Ilustracija (foto: Pixabay)
Na to su upozorili europarlamentarci Rivasi i Buchner u svom izvješću "Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja: Sukob interesa korporativno zarobljavanje i guranje 5G" gdje su navedeni su podaci iz EU Transparency registra iz kojih je vidljivo kako industrija troši ogromna sredstva na lobiranje unutar EU institucija. Primjerice, u 2019. godini europski teleoperateri preko svoje udruge imali su za lobiranje zajednički budžet od nekoliko milijuna eura te veći broj akreditiranih lobista koji su održali 70 registriranih sastanaka s dužnosnicima EU. Osim toga operateri su održavali i pojedinačne sastanke.
Primjerice, Deutsche Telekom je u toj godini prema Transparency registru imao 110 lobističkih sastanaka i budžet od 1,5 milijuna eura, Telefonica 83 sastanka i budžet 1,8 milijuna eura, a podaci o lobističkim aktivnostima i troškovima postoje i za isporučitelje telekom opreme. Vjerojatno je riječ o nekoliko stotina milijuna eura, u posljednjih pet godina potrošeno je zacijelo milijardu eura za 5G lobiranje.
- U nekim zemljama, poput Francuske, protiv uvođenja 5G mreže, bio je dio lokalnih vlasti. Ima li u Hrvatskoj takvih slučajeva?
- U mnogim zemljama, ne samo u Francuskoj, jača otpor građana uvođenju 5G, ne zato što se protive tehnološkom napretku ili nasjedaju na raznorazne opskurne teorije zavjera, nego zato što ne žele uvođenje znanstveno neistražene tehnologije. U Francuskoj je šezdesetak gradonačelnika i izabranih dužnosnika uputilo premijeru i vladi zahtjev za moratorij na 5G.
Među potpisnicima su gradonačelnici Lyona, Bordeauxa, Strasbourga, Marseillesa, Parisa XII i brojnih drugih gradova. Potpisnici traže da se tijekom moratorija provede decentralizirana demokratska rasprava o 5G I digitalnoj uporabi te intenzivira razvoj optičkih mreža. Naglašavaju da će primjena 5G eksponencijalno ubrzati eksploataciju neobnovljivih prirodnih resursa, onečišćenje uslijed vađenja rijetkih metala i stvaranje količine elektroničkog otpada koji se teško može reciklirati. Inzistiraju na preliminarnoj studiji utjecaja na okoliš 5G, prije razmatranja njezine primjene. Slične zahtjeve izrazilo je više od 600 talijanskih gradova i općina, švicarski kantoni te brojni gradovi diljem svijeta. Tijekom 2019. u mnogim su gradovima održani masovni prosvjedi.
- A u Hrvatskoj?
- U Hrvatskoj su gradovi Hvar i Biograd donijeli odluke o zabrani uvođenja 5G dok se nezavisnim znanstvenim istraživanjima ne utvrde učinci na zdravlje i okoliš. Ti gradovi žive od turizma I svjesni su kako je turisti ne biraju destinacije prema brzini mobilnih mreža nego na odmoru žele uživati u zdravom, čistom, bioraznolikom, prirodnom okolišu.
Ilustracija (foto: Pixabay)
- Da li se te odluke poštuju?
- Nažalost, teleoperateri u Hrvatskoj bahato krše i ignoriraju sve propise i odluke koji ograničavaju njihovu samovolju i tu imaju pomoć institucija. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tražilo je ocjenu zakonitosti odluke Gradskog vijeća Biograda kojom su zatraženi dokazi da 5G nema negativnog utjecaja na zdravlje i okoliš. Visoki upravni sud je tu odluku Gradskog vijeća promptno proglasio nezakonitom. Nigdje u Europi ovakva legitimna odluka jedinice lokalne samouprave niti jest, niti bi mogla biti proglašena nezakonitom. Presuda Visokog upravnog suda protivna je europskoj Povelji o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, kao i Aarhuškoj konvenciji o pristupu informacijama i sudjelovanju javnosti u odlučivanju u pitanjima okoliša. Ministarstvo zaštite okoliša izigralo je Arhušku konvenciju jer među čimbenike štetne za okoliš nije uvrstilo radiofrekvencijska elektromagnetska polja nego samo svjetlosno zagađenje.
- Imate li konkretne primjere štete za zdravlje koju navodno donosi 5G mreža?
- Eminentni znanstvenik, dr. Martin Pall, profesor emeritus medicinskih i biokemijskih znanosti s Washington State Universityja koji je više desetljeća vodio znanstveno istraživačke timove i objavio brojne radove, sažeo je istraživanja svojih kolega u knjizi "5G rizik iz znanstvene perspektive: kompilacija dokaza osam vrsta oštećenja od elektromagnetskih polja i mehanizam koji ih uzrokuje". Identificirano je osam glavnih vrsta obolijevanja koja uzrokuje prekomjerno izlaganje zračenjima radio frekvencijskih elektromagnetskih polja. Za svako od navedenih područja - nervni sustav, endokrini sustav, oksidativni stres, oštećenje DNK, apoptoza, smanjeni fertilitet, stvaranje prekomjernog Inter celularnog kalcija Ca2+ i napad na stanice čija je posljedica rak - objašnjeni su mehanizmi djelovanja unutar stanica tkiva te navedeni i rezultati odgovarajućih znanstvenih istraživanja.
- Ipak, 5G "pobjeđuje" takve znanstvenike i širi se svijetom?
- 5G je nova tehnologija koja se tek počinje masovno uvoditi i činjenica je da još nije znanstveno istražena. Još nema epidemioloških studija i egzaktnih dokaza njezine štetnosti, ali isto tako niti dokaza da je sigurna za zdravlje i okoliš. Vodeći predstavnici 5G industrije na saslušanju u Američkom kongresu 2019. godine priznali su da ne mogu predstaviti niti jedno istraživanje o zdravstvenim učincima 5G, jer industrija takva istraživanja ne provodi niti financira.
- Postoje istraživanja 3G ili 4G mreža?
- Na osnovu rezultata istraživanja učinaka prethodnih tehnologija 2G, 3G i 4G, znanstvenici argumentirano upozoravaju na provođenje globalnog eksperimenta na ljudskoj populaciji i eko-sustavima, s mogućim nesagledivim posljedicama. To se može usporediti s uvođenjem u prodaju novog uređaja bez ikakvog certifikata o sigurnosti za korištenje. Da li biste kupili takav uređaj?
- Spominje se i primjeri uginuća insekata na grčkom otoku Samosu? Kod nas se spominjao pomor ptica u tom kontekstu?
- Istraživanja pokazuju da se posljednjih desetljeća alarmantno smanjila populacija krilatih oprašivača, a epidemiološka studija koju spominjete navodi da je nakon puštanja u rad tornja s 5G baznom stanicom na tom području primijećeno 80-90 postotno smanjenje broja insekata. Postoje slična epidemiološka istraživanja o smanjenju populacije pčela u blizini baznih stanica, utvrđeno je kako pčele, u blizini izvora radiofrekvencijskih polja, postaju dezorijentirane i gube mogućnost povratka u košnice.
- A ptice?
- Na Vaše pitanje o povezanosti iznenadnog pomora ptica na određenom području i puštanja u rad 5G baznih stanica teško je odgovoriti bez provedenih istraživanje i egzaktno utvrđenog uzroka. Ako budemo čekali da pomor krilatih insekata i ptica bude neosporno dokazan kao posljedica masovnog uvođenja 5G, bit će prekasno za poduzimanje bilo kakvih korektivnih akcija.
- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još je davno proglasila radio frekvencijska elektromagnetska polja opasnim te izazivačem kancerogenih bolesti. Što pokazuju novija istraživanja?
- Svjetska zdravstvena organizacija je 2011. godine na osnovu rezultata dvogodišnjih opsežnih istraživanja u 14 zemalja provedenih od strane njezine Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) proglasila radio frekvencijska elektromagnetska polja potencijalnim karcinogenom za ljude i promijenila raniju klasifikaciju da nema dokaza za rizik obolijevanja od karcinoma. To, nažalost, nimalo nije usporilo ubrzani razvoj bežičnih tehnologija, kao ni donošenje strategija i zaštitnih mjera za prevenirane ili smanjivanje rizika. U periodu nakon 2011. brojni su znanstvenici nastavili istraživanja te nalazili sve više dokaza ne samo povećanog rizika za rak nego i za brojna druga neurovegetativna oboljenja.
- Imate li neki primjer?
- Više od 250 znanstvenika iz četrdesetak zemalja koji se godinama bave istraživanjima utjecaja zračenja elektromagnetskih polja na zdravlje, okupljenih u međunarodnu znanstvenu organizaciju EMFScientist.org od 2015. upućuju Apele WHO I UN-u. Pozivajući se na više od 2000 vlastitih objavljenih, recenziranih radova o učincima elektromagnetskih polja na bio organizme i ljudsko zdravlje, iznoseći čvrste znanstvene argumente, upozoravaju i traže hitno usvajanje strožih standarda zaštite od štetnih učinaka. U dramatičnom apelu koji su 2019. Generalnom sekretaru UN-a, Generalnom direktoru WHO i čelniku UN-ovog Programa za okoliš kao znanstvenici i liječnici upozoravaju na rezultate svojih istraživanja i iznose stav kako novu 5G tehnologiju treba istražiti prije nego li se primjeni.
- Što su, konkretno, tražili?
- U tom se apelu traži zaštita djece i trudnica, čvršći regulatorni standardi, razvoj sigurnijih tehnologija, informiranje javnosti o rizicima bežičnih tehnologija i strategijama smanjivanja štetnih učinaka, edukacija medicinskih djelatnika o liječenju elektromagnetske osjetljivosti, vladino financiranje nezavisnih istraživanja uz obavezu suradnje industrije s istraživačima, raskrivanje financijskih odnosa s industrijom stručnjaka koji iznose mišljenja o zdravstvenim i sigurnosnim aspektima bežičnih tehnologija te uspostavu zona bez zračenja. Sažetak odgovora na Vaše pitanje: znanstvenici vrše istraživanja, objavljuju ih u znanstvenim časopisima i na konferencijama koje prate jedino njihovi kolege, pišu apele, upozoravaju, ali nažalost, nemaju budžet za lobiranje unutar WHO i drugih službenih institucija, ne kupuju oglasni prostor u medijima, pa njihova upozorenja I rezultati znanstvenih istraživanja ne prodiru u širu javnost.
- Koliko su još aktualne vaše preporuke za zdravije korištenje mobitela, koristiti slušalice, ne koristiti ga kao budilicu, promijeniti stranu glavu kod dugih razgovora…?
- Preporuke o odgovornom korištenju mobitela i domaćih bežičnih mreža, koje smo na HUZEZ-ovoj stranici objavili 2014., još su uvijek aktualne. Dvije godine kasnije Ministarstvo zdravstva je, da bi ispunilo mjeru iz Strategije razvoja širokopojasnog pristupa koja je bila uvjet za apliciranje za EU sredstva, trebalo provesti kampanju informiranja javnosti. Nažalost, potrudili su se da te preporuke dođu što manje u javnost, da ostanu dobro zakopane u bespućima interneta. Da bi se došlo na stranici Ministarstva došlo do tih preporuka i pripadnog edukativnog videa, potrebno je znati gdje se nalaze i do njih doći s nekih šest, sedam klikova.
- Koliko je štetan wi-fi, koji je prisutan posvuda, od domova do škola i velikih javnih prostora?
- Wi-Fi mreže bi također trebalo koristiti odgovorno, isključivati bežični pristup internetu kad se ne koristi, posebno noću. Ako se uređaj ne može isključiti, trebalo bi smanjiti nivo izlazne snage i podesiti ga tako da imamo mrežu samo u dijelu stana gdje je zaista koristimo. Kod nas je uobičajeno podešavanje na maksimalnu izlaznu snagu, tako da uz svoju bežičnu mrežu, koju imamo u smočnici, kupaonici i ulaznom hodniku, lovimo još desetak mreža iz susjednih stanova, koje su uključene preko noći i dok spavamo, zrače nas, našu djecu , biljke i kućne ljubimce. Kad bi građani bili informirani i obraćali pozornost na odgovorno korištenje bežičnih tehnologija, smanjila bi se ukupna izloženost zračenju bez gubitka komoditeta koji nam donose nove tehnologije.
- Kako se to tretira u drugim zemljama EU?
- U Francuskoj je primjerice zakonom iz 2015. godine zabranjen wi-fi u vrtićima i striktno ograničen u osnovnim školama u kojima mora biti isključen. Nastavnici ga smiju ga uključiti jedino ako ga trebaju u nastavne svrhe. Zabranjen je i u nacionalnim knjižnicama. U Njemačkoj je još 2007. Savezno ministarstvo za zaštitu od zračenja preporučilo žičanu internetsku vezu umjesto bežične, a Ministarstvo prosvjete posebno je školama preporučilo da iz predostrožnosti, koriste žičane veze kad god je to moguće. Slične preporuke postoje i u drugim zemljama, a neki gradovi u Belgiji, Italiji, Španjolsko i tako dalje posve zabranjuju Wi-Fi u školama.
- Hrvatske zdravstvene vlasti pozivaju se na podatak da je prosjek elektromagnetskog značenja manji od onog u većini EU zemalja. Koliko je to točno i koliki je prosjek u velikim gradovima?
- Točno je kako neke zemlje imaju na nacionalnoj razini granice koje je predložio ICNIRP, ali ne spominje se da imaju i niz zakona i propisa kojima njihove jedinice lokalne samouprave mogu regulirati način postavljanja baznih stanica na svom području. Prema našim podacima, Austrija i Francuska, imaju zračenje 10 W/m2, ali su posebno navedene vrijednosti za Beč i Pariz koje iznose 0,01W/m2. Izostavlja se bitno objašnjenje kako su vrijednosti navedene za nacionalnu razinu najviše dopuštene koje se mogu primijeniti za šumska odnosno nenaseljena područja. Za Hrvatsku je navedena vrijednost 1,6 W/m2, što je naoko znatno niže od 10 W/m2 navedenih za Austriju i Francusku.
Ali nije napisano ono što stoji u Pravilniku za zaštitu od elektromagnetskih polja, da se vrijednost odnosi samo na "područja povećane osjetljivosti", a to su prostori unutar stanova, škola, vrtića i zdravstvenih ustanova. Za javne površine se prema Pravilniku MZ primjenjuje vrijednost 8,9 W/m2. Usporedba dopuštenog zračenje u unutrašnjim prostorima u Hrvatskoj s dopuštenim zračenjem u ne naseljenim područjima Austrije i Francuske, eklatantni je primjer manipulacije obmane javnosti.
- U Istri je bilo dosta prosvjeda građana u povodu izgradnje baznih stanica mobilnih operatera i prije uvođenja 5G mreže. To je precizirao i Prostorni plan Istarske županije koji se ne poštuje?
- Teleoperateri u svojim matičnim zemljama, kao i drugim uređenim državama poštuju zakone, prostorne planove i odluke lokalne samouprave. U Hrvatskoj ne poštuju zato jer znaju da to mogu, da institucije neće reagirati, a građani će se eventualno malo pobuniti i ubrzo rezignirani odustati. Da li je problem u teleoperaterima ili u nama? Istarska županija donijela je kvalitetan Prostorni plan kojim štiti prostor, okoliš i zdravlje ljudi. Konzumirala je pravo koje joj daje EU Povelja o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
- U Puli smo imali malu pobunu oko jedne bazne stanice?
- Poznat mi je primjer iz Pule. Operater je, unatoč jasnom propisu da mora biti barem 400 metara udaljena od škole, postavio baznu stanicu u neposrednoj blizini. Građevinska inspekcija, koja je tada bila u sastavu Ministarstva graditeljstva, reagirala je u skladu sa zakonom i naredila uklanjanje. Operater to ignorira i Ministarstvo graditeljstva podnosi sudsku tužbu zbog evidentnog kršenja Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama radovima koji obvezuje investiture na poštovanje prostorno planskih dokumenata. Nakon toga slijedi tipična hrvatska priča - na sudskom ročištu ne pojavljuje se tužitelj, Ministarstvo graditeljstva, nego samo odvjetnik operatera, koji tvrdi da je tužba neosnovana.
Lokalna samouprava nije bila obaviještena o ročištu. Sutkinja, zbog odsustva tužitelja ne ulazi u meritum i odbija tužbu. Ministarstvo graditeljstva ne podnosi žalbu - vjerojatno u dogovoru s operaterom namjerno gubi spor i presuda postaje pravomoćna. Lokalna samouprava, kao treća strana više ne može reagirati. Operateri sada tu sudsku presudu pokazuju čelnicima drugih jedinica lokalne samouprave koji pokušavaju u prostorne planove unijeti kriterije kojim bi regulirali samovolju operatera i spriječili neadekvatno postavljanje baznih stanica na svom području.