Rast nezaposlenosti i tek 60 posto turističkog prometa u odnosu na lanjsku godinu u Istarskoj županiji sa sobom neminovno nose i pad potrošnje stanovništva i poduzeća.

Naime, na Poluotoku se broj fiskaliziranih računa za sve djelatnosti iz sustava fiskalizacije, od 1. lipnja do 10. srpnja, u odnosu na isto razdoblje lani, smanjio za 36 posto, dok je za identičan postotak manji i iznos tih računa, vidljivo je po službenim podacima Porezne uprave analiziranih iz sustava fiskalizacije.

Točnije, u Istri broj fiskaliziranih računa u navedenih gotovo mjesec i pol ljetnih dana ove godine iznosi 15,8 milijuna kuna, a njihova svota 1,6 milijardi kuna. Prošle su pak godine te brojke bile puno veće: 24,7 milijuna kuna izdanih računa ukupnog iznosa od 2,6 milijardi kuna, što razvidno ukazuje na smanjenu gospodarsko aktivnost unatoč početku turističke sezone i svim naporima da se najesen pokaže barem upola uspješnom kao prethodna, 2019. godina.

Također, usporedbe radi, Istra ima puno veći pad potrošnje nego što je to slučaj s hrvatskim prosjekom, najviše zbog pada broja dolazaka i noćenja gostiju, odnosno velike ovisnosti o turističkom sektoru kojeg je kriza uzrokovana koronavirusom najviše ranila. Podsjetimo da je do sada u srpnju ostvareno 60 posto lanjskih dolazaka turista i 56 posto njihovih noćenja. Ako u obzir uzmemo i podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za prošli mjesec, gdje je u Istarskoj županiji očigledan i rast nezaposlenosti građana i građanki, i to za 78 posto u usporedbi s lipnjem 2019. godine, onda je jasno da je kupovna moć lokalnog stanovništva trenutno na veoma niskim granama.

Naime, na razini čitave zemlje, za sve djelatnosti, broj fiskaliziranih računa u mjesec i pol dana analiziranog razdoblja iznosi 236,5 milijuna kuna, a teški su 21,2 milijarde kuna. Lani u istom razdoblju, izdano je 295,7 milijuna računa, a ukupno je naplaćena suma od čak 25,1 milijardi kuna. Dakle, broj računa je u Hrvatskoj manji za 20, a njihov iznos za 16 posto.

Od početka koronakrize, od 24. veljače do 19. srpnja, u usporedbi s istim periodom lani, za sve djelatnosti, u Hrvatskoj je vidljivo smanjenje broja računa od 30 posto i smanjenje njihovog iznosa za 19 posto.

Zbog restriktivnih mjera zabrane i ograničenja rada najviše je stradala uslužna djelatnost -pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane - gdje je broj računa od konca veljače opao za nevjerojatnih 48 posto, dok je njihova suma manja za čak 57 posto. Iako taj segment posljednjih mjeseci ipak bilježi oporavak, brojke još uvijek nisu ni približne onima iz 2019., što je, očigledno, posebno vidljivo upravo u Istarskoj županiji, koja, za razliku od ostatka zemlje, ima odličan turistički promet.

Povezane vijesti

• Ceh ugostitelja podržava Lalovca u rješavanju problema oko fiskalizacije
• Potrošnja u prosincu skočila 4,8 posto, najviše u 8 godina
• HGK: Potrošnja za uskrsne blagdane 1,4 milijarde kuna