Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna vrijednost izvoza kojeg su ostvarile istarske tvrtke u 2017. godini iznosila je nešto manje od pet milijardi kuna što je za oko 100 milijuna kuna manji izvoz od onog ostvarenog u 2016. godini. Premda je rezultat gotovo na razini lanjskog Istarska županija je u odnosu na prethodnu godinu pala za jedno mjesto i završila godinu na 4. mjestu na ljestvici hrvatskih županija prema ostvarenom izvozu. I prošle godine najveći izvoz ostvaren je s područja Grada Zagreba i on je iznosio gotovo 33,3 milijarde kuna. Poduzetni Varaždinci i lani su ostvarili porast izvoza, a iznos izvoza varaždinske županije se do konca godine popeo do 7,6 milijardi kuna, dok je Istru na trećem mjestu zamijenila Zagrebačka županija čije tvrtke su u 2017. godini od izvoza uprihodovale 5,8 milijardi kuna.
Određenu stagnaciju u izvozu Istre analitičari pripisuju krizi u kojoj se našla pulska brodogradnja, budući je Uljanik godinama bio jedan od najvećih istarskih izvoznika, a svaka isporuka broda značajno je doprinosila rastu i visini istarskog izvoza. Inače, konačni podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom u 2017. koje je ovih dana objavio DSZ pokazuju daljnji porast izvoza i uvoza Hrvatske. Ukupan izvoz u 2017. iznosio je oko 105 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2016. povećanje od oko 12 milijardi kuna, odnosno oko 13 posto. Istodobno je ukupan uvoz iznosio oko 163 milijarde kuna i povećao se za oko 15 milijardi kuna, odnosno 10 posto u usporedbi s godinom prije. Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2017. iznosio je oko 59 milijardi kuna te je porastao za oko 5 posto, odnosno veći je za 3 milijarde kuna nego prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64 posto u 2017., dok je godinu prije iznosila nešto manje od 63 posto.
Prerađivačka industrija, čiji udio u ukupnom izvozu u 2017. iznosi 89 posto, ostvarila je porast izvoza od oko 13 posto i time najviše utjecala na porast ukupnog izvoza. Na povećanje izvoza znatan utjecaj imala je i proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, s udjelom od oko 8 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza od 27 posto. Porastu uvoza u 2017. također je najviše pridonijela prerađivačka industrija, s udjelom oko 87 posto u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza od oko 9 posto. Povećanju uvoza isto tako znatno je pridonijela i proizvodnja metala, s udjelom od oko 6 posto u ukupnom uvozu i porastom od gotovo 17 posto.
Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2017. Italija, Njemačka i Slovenija. Italija, s udjelom od gotovo 14 posto ukupnog izvoza, zemlja je partner u koju je izvezeno najviše robe u 2017., i to oko 13 posto više u odnosu na 2016. Udio uvoza robe iz Njemačke u ukupnome hrvatskom uvozu u 2017. iznosi više od 15 posto i uvezeno je gotovo 5 posto robe više nego godinu prije. Slovenija je i dalje jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske s udjelom od gotovo 11 posto ukupnog izvoza i ukupnog uvoza. (M. PAVLOVIĆ)