VRTLARENJE
ZAČINSKO BILJE DOBRO JE SADITI UZ POVRĆE: Dobri susjedi za pomidore
Pored rajčice dobro je uzgajati bosiljak, mentu, neven, kadifice, dragoljub, kadulju, a od povrća pomidorima odgovara mrkva, celer, peršin, rotkvice, repe, rotkva, zelena salata, špinat, kelj, kupus, keleraba, luk, češnjak, niske mahune
Izbor biljaka koje će rasti i razvijati se u neposrednoj blizini rajčice može imati veliki utjecaj na zdravlje biljaka, povećanje prinosa, kvalitetu i okus plodova. Sve biljke izlučuju tvari koje mogu djelovati na biljke koje rastu u njenom okruženju. Taj utjecaj može biti pozitivan, ali i štetan, savjeti su Agrokluba.
Od povrćarskih kultura rajčici odgovaraju: mrkva, celer, peršin, rotkvice, repe, rotkva, zelena salata, špinat, kelj, kupus, keleraba, luk i češnjak, niske mahune.
Češnjak i rotkvice štite rajčicu od crvene grinje, dok crveni luk štiti rajčicu od pojave bolesti. Češnjak štiti i od pojave plamenjače. Ne treba zaboraviti ni luk vlasac koji odgovara rajčici. Zelena salata i špinat su dobri, jer ih rano beremo i ostaje slobodan prostor za nesmetan razvoj presadnica rajčice. Kupus, kelj, celer i rajčica su odlični kada su posađeni na istoj gredici, jer se međusobno štite od napada štetnika. Međutim, neke sorte rajčice ne podnose kupus i na to treba obratiti pažnju.
Začinsko, ljekovito bilje i cvijeće također je dobro uzgajati pored rajčice. Bosiljak, menta, neven, kadifica, dragoljub, kadulja su najbolji izbor posadimo li ih pored rajčice. Ove biljne vrste tjeraju štetnike, poboljšavaju okus plodova, poboljšavaju imunitet biljke. Borač je vrsta koja kada se posadi pored rajčice izuzetno poboljšava okus plodova rajčice. Kopriva poboljšava zdravstveno stanje biljaka rajčice. Rajčica je dobar susjed šparogi i ruži, jer svojim mirisom odbija štetnike.
Loši susjedi
Kao što postoje dobre biljne vrste kada je u pitanju uzgoj rajčice, tako postoje i biljne vrste koje treba izbjegavati. Krumpir i patlidžan pripadaju istoj porodici kao i rajčica. Imaju iste bolesti i napadaju ih isti štetnici zbog toga ih treba izbjegavati kao predusjev i biljke koje se uzgajaju u neposrednoj blizini rajčice.
Paprika i rajčica su kombinacija koju treba izbjegavati. Rajčicu ne treba uzgajati ni u blizini oraha. Komorač usporava rast presadnica rajčica.
Jedna od aktivnosti koja će nam pomoći u uspješnom uzgoju rajčica je uklanjanje listova ispod prve cvjetne grane. Kroz razvoj biljke stvara se velika lisna masa koja troši vodu i hranjive materije iz zemljišta. Zbog toga imamo ogromne biljke na kojima je malo plodova ili su oni sitni. Tokom rasta, donji listovi padaju na tlo, ostaju dugo vlažni i žute i propadaju. Osim toga, sprečavaju cirkulaciju zraka u donjima etažama biljke. To usporava sušenje lisne površine i površine tla poslije kiše ili zalijevanja i stvara povoljne uvijete za razvoj mnogobrojnih oboljenja. Simptomi plamenjače, pjegavosti ili pepelnice se najčešće javljaju na ovim najnižim listovima.
Uklanjanje se ne obavlja na biljkama koje su tek presađene jer one mogu prestati rasti ili će njihov razvoj biti usporen. Listovi se uklanjaju tek kada se biljke dobro ukorijene.
Potrebno je reagirati i kada se pojavi žutilo. Ovakvi simptomi nam ukazuju da je previše vlage, loša cirkulacija zraka, slaba snabdjevenost hranjivom, nepravilna briga o biljkama, da je došlo do promjene vremenskih prilika. Na njima se pokazuju prvi znaci pojave raznih bolesti koja se širi na cijelu biljku. Zbog toga ih je potrebno ukloniti. Listovi koji se suše, žute i na njima uočimo simptome oboljenja ili legla jaja insekata i gusjenice, potrebno je ukloniti bez obzire gdje se nalaze na biljci. Prirodna je pojava da se odbacuje staro i oštećeno lišće.
Ispod prve cvjetne grane
Neke sorte stvaraju veće listove koji su gušće grupirani. Ventilacija kod njih je usporena i treba biljci pomoći, odnosno ukloniti suvišno lišće. Najčešće se uklanja ono sa sjeverne strane. To će poboljšati cirkulaciju i pospješiti isparavanje kapi kiše sa lisne površine. Smanjuje se također rizik od pojave gljivičnih oboljenja i od gubitka vode i hranjivih materija za održavanje ovih listova. Biljka hranjiva preusmjerava na plodove. Ne treba ukloniti ni svo donje lišće odjednom već se to radi u intervalima i prati se pojava bilo kakvih promjena na njima. Uklanjaju se dva do tri donja lista u toku jednog tjedna. Ovakav tempo neće stvoriti stres kod biljke. Donji listovi se uklanjaju nježno sa biljke kako ne bi na stablu stvorili veliku ranu koja bi postala ulaz za mnoge biljne bolesti i štetočine. Radi se kada je jutro suho i sunčano. U toku dana rana na stablu od otkinutog lista će se osušiti i brže zarasti.
Sadnja preblizu
Kad sadite sadnice blizu jedne druge, usporava se rast biljaka uzrokujući pad prinosa. Također, budući da su biljke zbijene, neke od njih neće dospjeti do izravne sunčeve svjetlosti, koja im je potrebna za optimalan rast. Nedostatak dovoljno sunčeve svjetlosti čini da sadnice postanu savršeno uzgajalište za gljivične bolesti i kao i mnoge štetočine koje se hrane lišćem i plodovima paradajza.
Izbor sortimenta vječita je dilema proizvođača. Jedni se oslanjaju na nutritivna svojstva određenih domaćih sorti, dok je sa druge strane visoka rodnost osnovna vodilja drugim proizvođačima. Međutim, svi znaju da je izbor najpovoljnije sorte prvi korak ka finalnom uspjehu.
Slično drugim povrtlarskim biljkama, biljke rajčica najbolje rastu s oko sedam sati sunca dnevno. Kada sadite sadnice u prostor sa sjenom, to će uskratiti sunčevu svjetlost koja im je potrebna, što će utjecati na rast biljke.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
