Zbog epidemije koronavirusa promijenili su se samo naši svakodnevni uvjeti života, već i uvjeti rada u mnogim djelatnostima. Primjerice, sada se pacijenti uglavnom moraju naoružati debelim slojem strpljenja ukoliko im zatreba njihov liječnik obiteljske medicine kojeg moraju pokušati dobiti na telefon umjesto da odmah odjure u njegovu ordinaciju. Nerijetko će liječnik, kada ga pacijent konačno uspije dobiti, putem telefona odraditi svojevrsni osnovni pregled, s čime se mnogi ne mogu pomiriti. Dosta često pacijenti se žale da zovu ordinaciju svog izabranog liječnika satima, a nakon uzaludnih pokušaja, neki se i osobno zapute u ordinaciju gdje ih redovno dočeka medicinska sestra s opomenom da nisu smjeli dolaziti ukoliko nemaju dogovoreni termin. Sve ovo stvara dosta nervoze i kod samih pacijenata, kao i kod samih liječnika i medicinskih sestara.

Ravnatelj Istarskih domova zdravlja Ante Ivančić ističe da se pacijenti naprosto moraju naučiti na druge oblike komunikacije sa svojim obiteljskim liječnicima te da se pravila koja su uvedena kao protuepidemijske mjere moraju poštivati.

- Prvenstveni je cilj spriječiti grupiranja većeg broja ljudi na jednom mjestu, pogotovo u čekaonicama zdravstvenih ustanova. To je tako već nekoliko mjeseci, a liječnici na različite načine nastoje komunicirati sa svojim pacijentima. Mnogi od njih se jave telefonski ili odgovaraju pacijentima na mailove, konzultiraju se putem Vibera.   ili se konzultiraju Viberom, a tu je i vrlo učinkovit informatički sustav za pacijente koji mogu koristiti na Internet stranicama Domova zdravlja. Dakle, osobno smatram da ima načina da se stupi sa svojim liječnikom obiteljske medicine u kontakt, mada sam svjestan da možda u nekim situacijama to i nije najbolje rješenje. Zato će liječnik, ukoliko procijeni da je to zaista potrebno, naručiti pacijenta na pregled. Htio bih naglasiti da su većina liječnika obiteljske medicine koncesionari u prostorima Domova zdravlja, i kao takvi nisu u ingerenciji Doma zdravlja. Međutim, to ne znači da se odvajamo po bilo kojoj osnovi, već ista pravila koja su izdali epidemiolozi vrijede za sve. Zbog toga se nastoji što više posla obaviti na daljinu, objašnjava Ivančić.

Prvenstveno se, smatra ravnatelj IDZ-a, na taj način štiti zdravlje samih pacijenata, a potom i liječnika i ostalog medicinskog osoblja kojeg ionako kronično nedostaje. Bilo je slučajeva da su obiteljski liječnici već u razgovoru s pacijentom putem telefona posumnjali da bi se moglo raditi o zarazi koronom. Primjerice telefonom ili mailom naručili su pacijenta na uzimanje brisa, a on je isto tako telefonom obaviješten o točnom terminu kada se treba pojaviti u drive-inu Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Još jedno sredstvo komunikacije kojim se već mjesecima liječnici dosta često služe je uputnica A5, ili uputnica za specijalističke konzultacije. Njome su u velikoj mjeri smanjeni kontrolni pregledi kod specijalista u Općoj bolnici Pula za pacijente koji godinama koriste određene lijekove, a čije se trenutno stanje kronične bolesti može ustanoviti jednim općim pregledom. Pri Domovima zdravlja, pa tako i onima u Istri, otvorena je već godinu dana telefonska linija s govornim automatom na koji se također može naručiti određene lijekove koji se uzimaju za kronične bolesti. Jednostavno se nazove broj 052/44 00 21 i prate se upute govornog automata koji prvo po redni brojevima nabraja liječnike opće prakse. Broj se može pritisnuti odmah nakon što pacijent čuje ime svog obiteljskog liječnika, a zatim mora izgovoriti razgovijetno svoje ime i prezime, točan datum rođenja i točne lijekove koji su mu potrebni. U toku dana medicinska sestra odabranog liječnika preslušava ovaj govorni automat i pošalje u ljekarnu recept za lijekove koji se najčešće mogu podignuti već sutradan, ukoliko je poruka stigla u toku radnog vremena ordinacije.

- Jasno nam je da je zadnjih nekoliko mjeseci sve usporeno i da način rada kompletnog zdravstvenog sustava nije onakav na kakav smo svi bili navikli. Protočnost pacijenata nije ista kao prije, specijalističke ordinacije također rade po usporenom i prorijeđenom načinu rada, za neke preglede su čak potrebni negativni brisevi, pogotovo za ulaske u bolnicu na liječenje ili operaciju. Ono što dodatno otežava priču su naši trijažni punktovi ispred Domova zdravlja. Njihova svrha je da imamo kontrolirani ulazak u zgradu s ordinacijama i da se spriječi grupiranje većeg broja ljudi u čekaonicama. Na tom trijažnom punktu se svakih sat vremena izmjenjuju medicinske sestre iz ordinacija obiteljskih liječnika koje pacijentima uzimaju osnovne podatke, a to je ujedno još jedan od razloga zašto se ponekad mora duže zvati da bi se dobilo sestru na telefon. Vjerujte, nije ni njima lako, jer im se povećao obim posla, a ponekad imaju i do sto poziva dnevno uz sav onaj drugi, redovan rad, napominje Ivančić.

Sve će navedeno pacijenti shvatiti, no nikako se ne mogu pomiriti s činjenicom da ih nerijetko liječnik obiteljske medicine neće naručiti za pregled u ordinaciji koji je, smatraju oni, jedini relevantan za stjecanje liječnikovog potpunog dojma o aktualnom zdravstvenom stanju pacijenta. Kao da se ono tipično „nemojte dolaziti u ambulantu ako baš ne morate“ od zimske sezone gripe nastavilo kroz cijelu ovu godinu. S druge strane, Ivančić napominje da se već godinama dosta često spominjalo kako liječnici u Hrvatskoj ionako previše upućuju pacijente na specijalističke preglede ili konzultacije. Reduciranje pregleda, moramo spomenuti, ujedno je dovelo i do toga da su sada neki drugi pacijenti, koji godinama zbog velikih gužvi i dugog čekanja nisu obavili niti jedan zdravstveni pregled, sada u kratko vrijeme i bez duljih čekanja uspjeli bez problema odraditi potrebne specijalističke preglede. Oni pacijenti i liječnici koji se znaju koristiti modernim aplikacijama i mailom na ovaj način razmjenjuju čak i medicinske nalaze, slike i dijagnoze, a zatim liječnik obično obavi telefonsku konzultaciju s pacijentom o daljnjem postupanju ili liječenju. Ivančić stoga napominje da je sve to individualno i situacija se razlikuje od liječnika do liječnika. No svaki od njih trebao bi u datom trenutku biti siguran da je učinio najbolje za svog pacijenta, bez imalo sumnje da mu je možda promaklo nešto što bi uvidio da je pacijenta osobno pregledao.

- Nitko ne zna do kada će trajati ovakvo stanje. Svi pratimo situaciju svakodnevno, neprestano se održavaju sastanci i razgovara se o svemu, o svakom detalju u načinu rada liječnika, i trenutno se, primjerice, pokušava pronaći način da malo rasteretimo medicinske sestre i trijažne punktove. Dodatni pritisak donijela nam je i turistička sezona, jer smo imali dosta turista koji ne znaju gdje se moraju javiti i naručiti, nego vam se jednostavno pojave na vratima ordinacije. Svakog Sve naše ordinacije funkcioniraju, ali uz puno problema i poteškoća. Liječnički nam je kadar prenapregnut, s velikim brojem pacijenata po ordinaciji, ali kronično nam nedostaje medicinskih sestara, jako puno ih fali i teško popunjavamo njihova slobodna radna mjesta. Zato mnoge rade prekovremeno, ili rade u dvije ordinacije, i neprestano se koriste razne kombinacije da se prebrodi taj manjak, napominje Ivančić.

Povezane vijesti

• Obnavlja se vozni park sanitetskog prijevoza
• Dr. Antić: "Želimo privući nove kadrove, ali nitko ne želi ući u neuređen sustav"
• Ambulanta u Potpićnu postala gorući problem za općine Kršan i Pićan. Poslani apeli za pomoć