Ovih su dana nezaobilazna tema u Hrvatskoj lokalni izbori. Gotovo svaki od kandidata političkih stranaka u dijelu svoje predizborne kampanje fokus postavlja na rješavanje problema umirovljenika. Povećanje smještajnih kapaciteta u domovima, izgradnja domova za starije osobe, ulaganje u različite oblike zdravstvene skrbi, brojne aktivnosti i slično, samo su neke od točki kojima se umirovljenicima obećava bolja kvaliteta života, odnosno bolje sutra.

Na današnji dan 1999. godine isti su problemi morili umirovljeničke udruge, koje su se borile za odgovarajući tretman i rješavanje postojećih problema. Naime, čelnici triju umirovljeničkih udruga - Sindikat umirovljenika Hrvatske, Zajednica udruge Matice hrvatskih umirovljenika i Društvo Hrvatski umirovljenik, razgovarali su s predstavnicima stranaka o mogućnostima da u svojim stranačkim izbornim programima odrede kako će tretirati probleme umirovljenika i odnositi se prema njihovim pravima. Umirovljenici su zahtijevali osiguranje prava iz zdravstvenog osiguranja i sprječavanje daljnjeg opadanja zdravstvenog standarda, socijalnu skrb za starije osobe kroz promicanje volonterske brige putem raznih udruga (pomoć u kući, rekreacije i slično). Nadalje, predstavnici umirovljeničkih udruga iznijeli su i dva ključna zahtjeva kojim su tražili dovođenje visine mirovina na zakonom određenu razinu te povratak 7, 5 milijardi kuna koje državni proračun nije posljednjih godina uplaćivao za povlaštene mirovine (zastupnici, domobrani, partizani…), pisao je tada naš list.

Istog dana prije 22 godine područje Labinštine okupirale su bijesne lisice. Glas Istre tada piše: "Županijski veterinarski inspektor Ministarstva poljoprivrede i šumarstva izdao je rješenje kojim se gradu Labinu te općinama Krštan, Pićan i Sv. Nedjelja naređuje neškodljivo uklanjanje pasa i mačaka lutalica te osnivanje zajedničkog križnog stožera za suzbijanje i sprečavanje širenja bjesnoće." Njegove članove trebali su činiti predstavnici lokalne uprave i samouprave, sanitarni inspektor, komunalni redar, veterinar te predstavnici policije i lovačkih društava. Naime, među stanovnicima tih mjesta bila je velika bojazan zbog prenošenja bjesnoće u naselja putem pasa i mačaka lutalica. Također, lisice su počele gubiti strah od ljudi, a samim time i približavati se naseljima. Analizom dvaju beživotnih tijela lisica, koja su pronađena u selima Jakomići i Kraj Draga, utvrđena je bjesnoća, a zanimljivo je što se taj slučaj poklopio se s pojavom bijesnih pasa lutalica u Dalmaciji. Kasnije su pronađene još tri bijesne lisice, no stožer na kraju ipak nije osnovan jer, kako su tada kazali, ipak je bio premali broj slučajeva zaraze.

Pisalo se tada i o primopredaji hotela Croatia u Dugoj Uvali. Naime, nakon dugo nagađanja o mogućim kupcima, Industrogradnja je prodala hotel Croatia novim vlasnicima- poliklinici Vitanova iz Umaga. Riječ je o poliklinici tada popularnoj po distribuciji dijetetskog preparata megamina koji je izumio Tihomir Lelas, a koji su preporučali ostali "megaminci" poput dr. Slavka Ivkovića, Ninoslava Mogorovića i Mije Ljubičića. Hotel sa 258 ležaja u 120 soba i 6 apartmana, promjenom vlasnika postaje zdravstveno-rekreativni centar na čelu s dr. Slavkom Ivkovićem, voditeljem medicinskog dijela hotela. Ivković je tada rekao da će nuditi rehabilitaciju od teških i kroničnih bolesti, medicinske terapije koje će biti upotpunjene pomoćnim ljekovitim sredstvima i dijetetskim preparatima. Upravo je najveći fokus ovog centra na ponudi preparata megamina koji u svijetu još nije bio poznat, istaknuo je tada Ivković i kazao da će u centru biti zaposleno oko 120 ljudi i 50-ak medicinara. Uz to, napominjali su i da će se u Centru pripremati individualizirana i zdrava hrana bez antibiotika i hormona u mesu, te voće i povrće s biološki kontroliranih farmi.

No, kupoprodajni je ugovor ubrzo razvrgnut. Naime, Vitanova je za hotel, koji je trebala platiti 15 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, navodno uplatila svega 300 tisuća. Bivši hotel Croatia današnji je resort Duga Uvala, koji nakon dugih sudskih procesa pokušava ponovno oživjeti te privući goste na istočnu obalu Istre. U poboljšanje kvalitete usluga prošle su sezone investirali milijun eura.

Desetoro maratonaca i ultramaratonaca kroz devet dana, počevši od 13. travnja 1999. godine, prošli su kroz sve hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode, što znači kroz čak 13 županija i 170 gradova. Trasa ove tradicionalno ekološko-sportske utrke, pod nazivom "Hrvatski nacionalni parkovi 99", bila je duga čak 1.500 kilometara. Sudionici utrke prošli su kroz Opatiju, Ičiće pa u smjeru Plomina, Labina, Fažane i Brijuna. Sa startom u Kopačkom Ritu, a završnim ciljem na Mljetu, maratonci su ovom utrkom prigodno obilježili Dan planeta zemlje.

Povezane vijesti

• GLAS ISTRE SE NA DANAŠNJI DAN 1980. BAVIO I PRIJEVOZNIČKIM PROBLEMIMA: Taksist dobio godinu dana zatvora zbog preskupih vožnji!
• NA DANAŠNJI DAN 1977. GODINE: U podmorju pronađen kvalitetni plin - samo što nije stigao
• LOKALNE AFERE U GLASU ISTRE NA DANAŠNJI DAN 1970. GODINE: Pula u novogodišnjoj noći kao Divlji zapad