"U ovoj smo školskoj godini u prve razrede upisali 82 učenika i učenice, što nismo imali u nekoliko prošlih godina. Iako smo upisali 11 učenika manje od dozvoljenog broja, ovo nam je najbolja školska godina u zadnjih pet godina što se tiče upisa novih učenika, tako da možemo reći da nam se broj učenika povećava čime smo svakako zadovoljni. Ukupno imamo 230 učenika, što je 15 učenika više nego na početku prošle školske godine", reći će zadovoljno na početku razgovora ravnatelj Gospodarske škole Buje Milivoj Gospić.

Ravnatelj je odmah potvrdio i činjenicu koja je, na žalost, prisutna i u mnogim drugim sredinama - u prve razrede nije upisan ni jedan budući konobar, a vrlo se malo učenika opredijelilo za trgovce. Inače, učenici se u toj školi obrazuju za sedam zanimanja – osobne usluge (frizeri i kozmetičari), tehničari za računalstvo (samostalni razredni odjeli), sektor strojarstva (instalateri kućnih instalacija i automehatroničari), ugostiteljstvo i turizam (kuhari i konobari), sektor ekonomije, poslovne administracije i trgovine (prodavači).

- Prije četiri godine izgubili smo jedan razred stolara, nema više izučavanja tog zanimanja. Do sada smo jedne godine upisivali više prodavača, jedne konobara, to se stalno mijenja, ali ove godine ni jedan učenik nije poželio biti konobar. Ne znam što se događa, zašto je to tako, iako je najveći broj zaposlenih u našem širem području, pa i Hrvatskoj, u sektoru ugostiteljstva i turizma, tu je i najveći broj slobodnih radnih mjesta, velika je potreba za kuharima, konobarima, slastičarima i drugim zanimanjima, kao i za prodavačima. U trgovini danas rade mladi svih drugih zanimanja, u kafićima također rade nestručni radnici jer vlasnici moraju nekoga zaposliti da posao ide, a rijetko je da se oni prekvalificiraju u tražene struke. Izgleda da roditelji ne žele usmjeravati svoj djecu k ugostiteljstvu i trgovini, komentira ravnatelj Gospić.

Najviše je učenika u sektoru elektrotehnike i računalstva, zatim su po brojnosti frizeri i kozmetičari, slijede učenici u sektoru strojarstva, a najmanje je kuhara, konobara i prodavača. Sada su u prvom razredu četiri prodavača (iako je bilo mjesta za njih sedam) i šest u trećem razredu. Konobara je još manje, četiri u trećem i tri u drugom razredu. Inače, u ovoj školi ima i učenika iz drugih zemalja, iz Sjeverne Makedonije, Moldavije, iz Bosne i Hercegovine, jedna je učenica iz Vijetnama, neki su ranije doselili, a svima kojima je to potrebno pruža se pomoć u učenju našeg jezika.

- Nekada je to bilo nezamislivo. Sada se kod nas događa ono što smo nekada viđali po njemačkim školama, kada smo ih posjećivali. To nam je drago, jer smo prepoznati kao uspješna obrtnička škola, dodaje ravnatelj Gospić.

Gospodarska škola u Bujama jedna je od bolje opremljenih u Istarskoj županiji. Budući ugostitelji (kuhari i konobari), frizeri i kozmetičari dio nastave obavljaju u moderno uređenim praktikumima. Sve su učionice i kabineti potpuno opremljeni informatičkom opremom.

- Po nastavnom planu i programu svojom opremom možemo zadovoljiti 80 posto potreba za vježbama u raznim programima. Dobro smo opremljeni, učenici imaju dobre uvjere u kabinetima, ali nam je akutan problem manjka prostora, posebno za strojarstvo. U posljednje vrijeme dosta kvalitetne i dobre opreme koju nemaju mnoge škole dobijemo iz Njemačke, ali je jednostavno nemamo gdje rasporediti tako da je učenici u potpunosti mogu iskoristiti. Rješenje vidim u prostorima koje sada koristi Srednja talijanska škola za urede i zbornicu, a koji su fizički vezani za našu zgradu. Kada se završi rekonstrukcija zgrade Srednje talijanske škole, očekujem da će taj dio pripasti nama gdje bismo mogli opremiti radionice za naše strojare, odnosno učenike koji se školuju za instalatere kućnih instalacija i automehatroničare. Tada bismo za sva zanimanja i sve sektore imali odlične uvjete. Inače, ovu zgradu u kojoj se nalazimo, dijelimo sa srednjom školom 'Vladimir Gortan', a podjelu smo 2015. godine napravili tako da smo uz određene preinake uredili prostor da jedni drugima ne smetamo. Obje škole od tada rade u jednoj smjeni i tu za sada nema nikakvih poteškoća, kaže ravnatelj Gospić.

Učenici dio stručne prakse obavljaju kod licenciranih majstora obrtnika ili u manjim poduzećima. Međutim, važeći propisi donekle otežavaju obavljanje praktične nastave za sve učenike.

- Dobro je što smo kod nekim zanimanja prešli na dualni model obrazovanja, za razliku od dosadašnjeg jedinstvenog modela. Prvo smo počeli s tim modelom kod prakse frizera i kozmetičara. Lani smo imali po tom modelu obrazovanja još kuhare i konobare, a ove godine po tom modelu školujemo kuhare, prodavače, frizere i kozmetičare. Po dualnom modelu je puno jednostavnije obavljati praksu, lakše je i nama i učenicima. Po jedinstvenom modelu obrazovanja ima problema oko prakse učenika kod obrtnika, jer Hrvatska obrtnička komora ima stroge kriterije za davanje licence obrtnicima kojih je ionako sve manje, posebno onih koji obavljaju uslužne djelatnosti. Žalosti me što Obrtnička komora nije učinila nešto više i prilagodila se stvarnosti, dosta su kruti u tome. Na primjer, obrtnik instalater kućnih instalacija je završio za vodoinstalatera, a u međuvremenu radi vodu, klimatizaciju i grijanje. On ne može dobiti licencu za obuku učenika zato što je položio majstorski ispit samo za vodoinstalatera. Kod njega učenici instalateri kućnih instalacija ne mogu na praksu iako to taj obrtnik radi godinama, ali nije dobio licencu. Imamo velik broj jako dobrih obrtnika majstora koji rade sve kućne instalacije, od vode, grijanja, klimatizacije, plina, ali oni su izvorno vodoinstalateri i ne mogu dobiti licencu da bi se kod njih mogli obučavati naši učenici instalateri kućnih instalacija, iako u stvarnosti rade 80 posto poslova koje izučavaju naši učenici. Slično je i kod automehatroničara. To su nova zanimanja, spoj automehaničara i autoelektričara, a mogu raditi još neke poslove na mehanici automobilu. Na našem području imamo samo jednog majstora s potrebnom licencom, jer je on završio za autoelektričara, a kasnije se prekvalificirao za automehaničara. Učenik kod takvih majstora može ići na praksu, ali kako nije obavio praksu u licenciranoj radionici, sutra, ako hoće otvoriti svoj obrt, mora imati prethodno godinu staža duže od onih koji su bili na praksi kod licenciranih majstora. To je nedostatak kojega treba ispraviti kroz promjene koje su krenule u strukovnom obrazovanju, nada se ravnatelj Gospić.

Povezane vijesti

• BUJE: Grad plaća knjige za prva dva razreda
• DANI KRUHA U BUJAMA Prodajna izložba kruha, peciva i kolača
• Na Dan grada nisu zaboravljeni uspješni školarci: NAGRADE ZA USPJEHE U ŠKOLI I NA NATJECANJIMA