UOČI IZBORA

VELIKI INTERVJU ZA GLAS ISTRE, ANDREJ PLENKOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE I HDZ-a: "Volim i poštujem Istru. Vjerujem da je HDZ kojeg vodim prihvatljiv i za Istru. Ova Vlada snažno je stala iza Istre i to smo dokazali brojnim projektima"

| Autor: Robert FRANK

Na Središnjem odboru HDZ-a prije dva dana usvojen je program stranke u 5 cjelina. Nazivi možda zvuče malo pretenciozno, ali odaju dojam ozbiljnosti: socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost. Program je odmah izazvao puno reakcija. Generalno, dobro zvuči, no koliko je provedivo u narednom razdoblju zaposliti novih 100 tisuća ljudi, prosječnu plaću podignuti na 7.600 kuna, pa osigurati milijarde za obrazovanje, smanjiti poreze i broj ministarstava….

Kad to čita, čovjek stvarno pomisli da bi se pod vlašću HDZ-a u narednom mandatu, naravno ako osvoje vlast nakon srpanjskih parlamentarnih izbora, moglo puno bolje živjeti. No, dobro, to je politika: puno obećanja, a malo izvršenja. O tome, kao i o drugim aktualnim temama jučer ujutro razgovarali smo s premijerom Andrejem Plenkovićem u zgradi Vlade na Markovu trgu. Svjež, odmoran, spreman za političku borbu koja mu slijedi narednih mjesec dana, u pauzi telefonskih razgovora s europskim čelnicima, obilato je hvalio svoju dosadašnju, četverogodišnju politiku te pokušao objasniti zašto smatra da je HDZ s njim na čelu bolja opcija za Hrvatsku nasuprot sve agresivnije Restart koalicije na čelu sa SDP-om i Davorom Bernardićem. Plenković nudi, kako kaže, još bolju, sigurnu Hrvatsku. Što to znači, pitali smo ga.

- Naš slogan je "Sigurna Hrvatska". To znači da ako građani daju povjerenje HDZ-u za drugo poluvrijeme, a tako doživljavam drugi mandat, onda znaju da mogu računati na zdravstvenu sigurnost, što smo osigurali u prvom dijelu borbe protiv pandemije COVID-19, na sigurne granice, kao i sigurna radna mjesta. Konkretno, sa snažnim gospodarskim mjerama i potporama za očuvanje radnih mjesta napravili smo iskorak bez presedana za privatni sektor.

- Kako to mislite?

- Ako smo dali novac za preko pola milijuna zaposlenih u privatnom sektoru, kao oblik pomoći poslodavcima i radnicima koji zbog mjera poduzetih u borbi protiv koronavirusa nisu mogli raditi, to znači da je država stala uz vas i da možete biti sigurni. Rezultat je vidljiv, spriječili smo masovan gubitak radnih mjesta.

- No nisu time svi problemi riješeni. Ostaju teške posljedice pandemije.

- Najugroženijim sektorima poput prometa, turizma i ugostiteljstva ćemo i dalje pomagati, s ciljem da zadržimo radna mjesta te istovremeno osiguramo normalno funkcioniranje proračuna. To je jedan od ciljeva i smisao programa „Sigurna Hrvatska“ koji nudi jasan plan nastavka rasta mirovina, socijalnih naknada te minimalne i prosječne plaće, uz odgovorno vođenje financija. Upravo zahvaljujući našoj reputaciji na međunarodnim financijskim tržištima, očuvali smo investicijski kreditni rejting Hrvatske. Uspjeli smo osigurati 10 milijardi eura iz Plana oporavka EU-a, a u narednih 7 godina stiže i više od 10 milijardi eura iz europskog proračuna za gospodarski oporavak i razvoj Hrvatske. Polazeći od ostvarenih rezultata, HDZ je spreman ponovno preuzeti odgovornost i nastaviti voditi Hrvatsku u izazovnim vremenima koja su pred nama. Naša poruka je sljedeća - ako nas birate, imat ćete sigurnu Hrvatsku.

- U programu predstavljenom na Središnjem odboru HDZ-a grupirali ste pet cjelina za reformu.

- Program je, među ostalim, i transformacijskog karaktera. Mi prepoznajemo ovu krizu ujedno i kao priliku za veću ekonomsku samodostatnost i suverenost Hrvatske.

- To je dio vašeg programa koji se odnosi na ekonomsku suverenost?

- Tako je. To posebno vidimo na području poljoprivrede i energetike, ali i ekonomije budućnosti – a to je četvrta industrijska revolucija: inovacije, digitalizacija, ulaganja u razvoj i obrazovanje, pronalaženje novih razvojnih niša na europskom i globalnom tržištu, za što je izvrstan primjer INFOBIP iz Istre. Taj tip industrija u budućnosti želimo više vidjeti.

- Obećali ste 100 tisuća novozaposlenih, kako to mislite postići?

- Kao i do sada, ako dobijemo ponovno povjerenje birača nastavljamo i u idućem mandatu s poreznim i administrativnim rasterećenjima te mjerama aktivne politike zapošljavanja. U znatno promijenjenim okolnostima radi pandemije COVID-19, osigurali smo za sve mjere koje smo poduzeli financiranjem na domaćem tržištu, idemo na međunarodna financijska tržišta, a surađujemo i s HNB-om, domaćim bankama te mirovinskim fondovima.

- Kako komentirate preporuke austrijskih, njemačkih i mađarskih vlasti svojim građanima koje pozivaju da ljetuju kod kuće? Tako štite svoju ekonomiju, ali nama rade štetu. Je li takvo ponašanje u duhu Europe?

- Proteklih dana sam razgovarao s njemačkom kancelarkom Merkel, austrijskim kancelarom Kurzem, mađarskim premijerom Orbanom, češkim premijerom Babišem te slovačkim premijerom Matovičem. Postigli smo dogovor kako da njihovi državljani, a naši turisti, nakon povratka s ljetovanja u Hrvatskoj u svoje države nemaju probleme s restriktivnim mjerama poput samoizolacije. Takve ih stvari, naime, mogu odvratiti od dolaska u Hrvatsku.

- Jesmo li sve napravili da dovedemo goste i da se tu osjećaju sigurno?

- Sve smo napravili. Radi pravovremene reakcije na pandemiju, Hrvatska je za turizam danas idealna destinacija. Svako jutro ministar Beroš mi pošalje stanje oko koronavirusa i broja zaraženih. Već nekoliko dana zaredom nemamo niti jednog zaraženog. Činjenica je da smo adekvatnim mjerama u prvom poluvremenu pobijedili COVID-19 i sada smo spremni primiti strane turiste. Vjerujem da će do toga doći, a da će države iz kojih nam turisti dolaze ukidati restrikcije pri njihovom povratku. Ova kriza pogodila je sve, cijelu Europu i svijet. Važno je reći da je ovo prvi puta da su naši građani mogli u cijelosti i u realnom vremenu komparirati situaciju kod nas, u našem okruženju te u cijeloj Europi. Zamislite da smo mi griješili u procjenama i kasnili s mjerama pa da nam je u Hrvatskoj umrlo nekoliko tisuća ljudi ili da smo imali stotine tisuća nezaposlenih? Umjesto toga, pravovremeno smo reagirali i učinili sve kako bismo spasili živote i zdravlje ljudi.

- Dođe li do novog vala koronavirusa, kakav plan ima Vlada? Kako ćemo dovesti u ravnotežu stavove epidemiologa s jedne i potrebe gospodarstva s druge strane? Na koju će stranu pretegnuti klatno odluke? Bojite li se velike financijske krize? Koliko nam EU može pomoći?

- Ova Vlada je znala u teškom trenutku donositi prave odluke. To je koncept "Sigurne Hrvatske" koji zagovaramo. Hrvatska je spremno dočekala prvi val koronavirusa. Dokaz tome je što već danima nema novih slučajeva oboljelih i to u trenutku kada se na svjetskoj razini bilježe rekordne razine novooboljelih. Stoga smo mogli na vrijeme donijeti i snažne mjere pomoći gospodarstvu. Vrlo brzo po izbijanju krize donijeli smo paket mjera za pomoć gospodarstvu i očuvanje radnih mjesta vrijedan 30 milijardi kuna. Takvim jakim mjerama održavamo likvidnost gospodarstva i uspješno čuvamo radna mjesta. Dokaz tome je pad broja nezaposlenih u svibnju za gotovo 1.400 ljudi te povećanje broja osiguranika za gotovo 11.000 krajem svibnja u odnosu na početak svibnja. Bilo bi znatno više nezaposlenih da nismo koristili mjere za očuvanje radnih mjesta, jer je u travnju bilo preko 519 tisuća korisnika te mjere, i to kod više od 94 tisuće poslodavaca, za što smo isplatili 2 milijarde kuna.

- Što su iduće mjere?

- Sada nastavljamo s prilagodbom mjera kako bi omogućili poslodavcima da što lakše prebrode krizu. Najugroženijim sektorima i dalje ćemo pomagati. Uvodimo mjere potpore za skraćivanje radnog vremena koje su prvenstveno namijenjene prerađivačkoj industriji, a mogu se koristiti i u drugim sektorima ako se to pokaže potrebnim.

- Kolika ćemo sredstva Europske unije koristiti za prevladavanje gospodarske krize?

- Našem gospodarstvu pomoći ćemo i putem paketa EU pod nazivom “EU nove generacije” koji je nedavno predstavljen i koji će se u idućim mjesecima razraditi. Predložena alokacija za Hrvatsku iz toga instrumenta je čak 10 milijardi eura. To je golema potpora i poluga za brži oporavak nakon pandemije, jer je riječ o iznosu koji doseže skoro 20 posto hrvatskog BDP-a. Sredstva ćemo usmjeriti za potrebe podrške malim i srednjim poduzećima, zaposlenicima, digitalnoj transformaciji te sektorima u rasponu od turizma do kulture. To je potvrda prave vrijednosti hrvatskog članstva u EU.

- Što je s radom nedjeljom? Kakav je vaš stav o tome?

- Politički stav HDZ-a je da nedjelja bude neradni dan. Želimo radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine. Već su spremne izmjene zakona prema kojima bi nedjelja postala neradni dan - pripremili smo izmjene zakona o trgovini, s modelom koji uzima u obzir činjenicu da je Hrvatska i turistička zemlja. Odredili bismo 14 radnih nedjelja u tijeku godine po izboru trgovaca.

- Kako to da HDZ nikako u Istri ne može postići neki značajniji rezultat? S vremenom, stranka se prilično promijenila, politike su vam tolerantnije, s puno manje isključivosti, pomaže se Istri, ovdje se doista puno ulaže: OB Pula, ipsilon, druga cijev tunela Učka, infrastruktura…

- Volim i poštujem Istru. Vjerujem da je HDZ kojeg vodim, čvrsto usidren na europskom desnom centru, prihvatljiv i za Istru. Ova Vlada snažno je stala iza Istre i to smo dokazali brojnim projektima.

- Na što pritom mislite?

- Učinili smo puno za Istru. Prije dvije godine u Puli smo održali sjednicu Vlade na čijem je dnevnom redu bilo 25 točaka koje su se odnosile na projekte vezane uz Grad Pulu i Istarsku županiju, a čija je vrijednost iznosila preko 1,5 milijardi kuna. Zahvaljujući fiskalnoj decentralizaciji, Istarska županija u 2019. ukupno je ostvarila 85,6 milijuna kuna, odnosno oko 16 posto prihoda više u odnosu na 2017. godinu. Na području Istarske županije iz fondova EU-a ugovoreno je 2,2 milijardi kuna, od toga čak 2,1 milijarda u mandatu ove Vlade. Teme, kojima se sustavno u Vladi bavimo, a odnose se i na Istru, prometna su povezanost, pitanja državne imovine, poljoprivrede, energetske učinkovitosti, vodno gospodarstvo, školstvo i zdravstvo.

- Istina je da je Zagreb za Istru dosta toga napravio.

- Poslodavcima je u Istri za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom isplaćeno 239 milijuna kuna. U našem mandatu uložili smo više od 175 milijuna kuna za izgradnju cesta, a krajem 2018. nastavljena je izgradnja punog profila Istarskog ipsilona na dionici Pazin-tunel Učka. Procijenjena vrijednost ove dionice, koju nazivamo fazom 2B1 iznosi oko 1,2 milijardu kuna i danas idemo u njezin obilazak. Tu je i niz drugih ulaganja. Naprimjer, 15 milijuna kuna uloženo je za razvoj i obnovu Zračne luke Pula, oko 10 milijuna kuna uloženo je u obnovu željezničke infrastrukture, a čak 29 milijuna kuna uložili smo u razvoj lučke infrastrukture. Naša Vlada nedavno je dala i 150 milijuna kuna jamstava za Opću bolnicu Pulu, a poduzeli smo i niz aktivnosti za revitalizaciju Uljanika.

- Postoje li šanse za reanimaciju Uljanika? I ova je Vlada po tom pitanju povukla neke poteze. Je li to predizborna igra ili stvarno za Uljanik, u naravno smanjenom opsegu, još ima šanse?

- Ova Vlada rješavanju pitanja brodogradnje i njenog kontinuiteta pristupa odgovorno i uvijek je ponavljala da nije odustala od brodogradnje te da će podržati svako rješenje koje će, s jedne strane, omogućiti stvaranje preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih brodova, a s druge strane smanjiti postojeće gubitke za državu. Stečajni postupak nad Uljanikom započeo je prije otprilike godinu dana, a najveći vjerovnik u tom postupku je Republika Hrvatska s 66% utvrđenih tražbina. Nakon analize, u okviru stečajnog postupka izrađeno je Posebno izvješće kojim se predviđa mogućnost nastavka brodograđevne djelatnost u Puli i to kroz društvo Uljanik Brodogradnja 1865 d.o.o. Slijedom navedenog Vlada je prošli tjedan, prihvaćajući Izvješće stečajne upraviteljice, donijela Zaključak s kojim smo iskazali spremnost uključivanja Vlade u stvaranju preduvjeta za pokretanje brodograđevne djelatnosti na području Pule putem ovog novog društva.

- Dobro, jeste li za brodogradnju iskreno ili s figom u džepu?

- Važno je da građani Pule, cijele Istre, a posebno radnici pulskog škvera, kao i radnici 3. maja u Rijeci znaju da je ova Vlada svim poduzetim aktivnostima pokazala privrženost opstanku brodogradnje u Rijeci i Puli. Neodgovorne odluke SDP-ove Vlade i postupanje prijašnje Uprave doveli su u pitanje nastavak brodograđevne industrije u Puli i Rijeci, a ne odluke ove Vlade koja uvijek stoji na istim pozicijama – nastavak brodogradnje na zdravim tržišnim osnovama, kroz restrukturiranje i dugoročnu održivost.

- Iako je to van vaše nadležnosti, što mislite o pravnom apsurdu da je "Za dom spremni" neustavan, ali postoji presuda da se u Thompsonovoj pjesmi može pjevati i dalje?

- Odluka Visokog Prekršajnog suda odnosi se na jedan konkretni slučaj. Meni se čini da su po tom pitanju najglasniji SDP-ovci. A pozdrav Za dom spremni je registriran suglasnošću Ministarstva pravosuđa i uprave na zahtjev jedne od udruga HOS-a u Zagrebu 2002. godine u vrijeme SDP-ove Vlade Ivice Račana! I HDZ i Vlada koju vodim nebrojeno su puta osudili zločinački karakter ustaškog režima i zločine u Jasenovcu, osobno sam četiri puta sudjelovao na službenim komemoracijama u Jasenovcu, a Holokaust sam osudio i u Yad Vashemu te na 75. obljetnici oslobođenja Auschwitza, kao i u govoru u Francuskom paviljonu zagrebačkoga Studentskog centra prigodom otvaranja izložbe Ako tebe zaboravim... – Holokaust u Hrvatskoj 1941–1945. / zadnje odredište Auschwitz. Upravo s intencijom da pomirimo generacijske traume hrvatskog naroda, osnovali smo Vijeće za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima. Preporuke Vijeća vrlo precizno i jasno formuliraju za koje prigode je prihvatljiv taj pozdrav. Za svaku drugu prigodu zlorabljenje tog pozdrava nije dopustivo. Sve što ima veze s NDH, Drugim svjetskim ratom i ustaškim režimom osuđujemo bezrezervno.

- Kako tumačite da vam je Restart koalicija po nekim rejting agencijama doslovno za petama, unatoč solidnim rezultatima Vlade, prevladanoj krizi s koronavirusom, suočavanjem s potresom u glavnom gradu…

- HDZ je četiri godine na vlasti i meta smo svih mogućih napada, i s lijeva i s krajnje desnice. Prepreka i pokušaja destabilizacije kroz ove četiri godine bilo je nebrojeno. Nepredviđene krize i naslijeđeni izazovi hrvatske tranzicije kojima se ranije Vlade nisu bavile padale su na stol ove Vlade, a mi smo sve to rješavali. Unatoč tome, u izbore ulazimo s rejtingom od skoro 30 posto. Prije četiri godine, kad sam postao predsjednik HDZ-a, bili smo na 20-ak posto. Uspjeli smo tada preokrenuti trend i pobijediti. Nakon ovog mandata mislim da je jasno da HDZ nudi sigurnu budućnost Hrvatske, dok SDP nudi nekakvo ponavljanje već viđenog i neostvarenog Plana 21 iz 2011. godine. Golema je razlika između postignuća naše Vlade i ostavštine SDP-ove Vlade koja je zemlju zadužila za 70 milijardi kuna te povećala nezaposlenost.

- Izbori će izgleda biti personalizirani: Plenković i(li) Bernardić.

- Tako je. Birači će izabrati budućeg premijera. To je izbor.

- Vama to odgovara?

- Nemam se čega sramiti, ni u životu ni u mandatu. Ići ćemo i na sučeljavanja, građani će moći jasno razabrati tko nudi nastavak odgovorne politike, a tko prazna obećanja i demagogiju.

- Čini se da će kampanja biti prepuna udaraca ispod pojasa.

- Što se tiče Bernardića, sam je sebe diskvalificirao uvredama i primitivnim izjavama na račun drugih ljudi. Kad bi on bio izabran, to bi bio opasan eksperiment za Hrvatsku u izazovnim vremenima koja slijede. On nema iskustva, a kada tome pridodamo nezrelo ponašanje njegovih najbližih suradnika te njegove koalicijske partnere, jasno je da takvo vodstvo nije nikakva alternativa naspram odgovornog vodstva koje nudimo.

- S kojim ljudima ćete popunjavati listu HDZ-a u 8. izbornoj jedinici?

- S našim najistaknutijim članovima koji su se u toj izbornoj jedinici dokazali: prije svega naši ministri Butković i Cappelli, imamo i šefa Hrvatske turističke zajednice Staničića, bivšeg ministra turizma Klimana, vodstvo istarskog HDZ-a na čelu s Juricom Šiljegom, pomoćnicu ministra turizma Moniku Udovičić, gospođu Ilirjanu Croata Medur. To su sve ozbiljni ljudi, prepoznatljivi u svojim sredinama, ljudi koji svakodnevno puno rade i čine za razvoj Istre.

- Ostanete li na vlasti, hoćete li potencirati ukidanje županija i osnivanje četiri ili pet velikih regija?

- Nećemo. Županijama smo osigurali više ovlasti i sredstava za razvojne projekte i nema njihovog ukidanja. Smanjit ćemo broj ministarstava te prepoloviti broj lokalnih dužnosnika i članova predstavničkih tijela te provesti funkcionalno povezivanje općina.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter