Na zadovoljstvo brojnih Umažana i gostiju, nakon dvije godine pandemijske pauze, na velika se zvona podno umaškog zvonika na Trg slobode vratila jedna od najomiljenijih i najposjećenijih zabavno-gastronomskih manifestacija u Umagu, kulinarski show, tradicionalna 23. Fešta od rajčica. Njezina je nesaglediva osobitost i u humanitarnom karakteru gdje se od prodanih porcija skuhane tjestenine sa šalšom od rajčica prikupljena sredstva planiraju usmjeriti za pomoć potrebitima.

Dan rajčice ili po domaće, Feštu od rajčica, tradicionalno organiziraju Podravka, Grad Umag i Turistička zajednica grada, a priredba je nastala kao rezultat dugogodišnje suradnje s umaškim kooperantima, uzgajivačima rajčica iz udruge Pomidor, koji uzgajaju na oko 100 hektara umaških polja, Jecima, Finidi, Špinelu i Savudriji, ali i jugu Istre. Cilj je povezivanje umaške stoljetne proizvodnje rajčice, kao i prerađevina - passate nastale od rajčice u umaškoj tvornici Podravke - pogonu Povrće, zatim lokalnog stanovništva i gostiju koje se želi upoznati s autohtonim "crvenim zlatom" Umaga kao jednim od vodećih brendova destinacije.

Pritom valja naglasiti da se umaška, odnosno istarska rajčica ubraja među najbolje i najzdravije jestive proizvode na svijetu! Na taj način Umag - za razliku od španjolske fešte od rajčica, La Tomatine koja se tradicionalno održava u Buñolu, gdje se gađaju rajčicama i bacaju rajčice - promovira blagotvorna svojstva rajčice nudeći gastro užitke u paštama pripremanima sa šalšom na jedinstvenoj hrvatskoj fešti.

Na zadnjoj su kuhali s užitkom međunarodno priznati kuhari: Alan Payen s Mauricijusa, Iztok Legat i Mark Pavel iz Slovenije, Andrea Basilico i Luca Gioiello iz Italije, a od hrvatskih Dragica i Igor Lukin iz Umaga te Dražen Đurišević, Mišel Tokić, Dario Horvat, Ivica Sitar, Krešimir Čavljak i Marko Peras iz Koprivnice. U svojstvu kuhara spretno su miješali šalšu u velikom kazanu i gradonačelnik Vili Bassanese, njegov zamjenik Mauro Jurman, pročelnik gradskog Odjela za opću upravu i društvene djelatnosti Slaviša Šmalc i direktor Turističke zajednice Milovan Popović. Podijeljeno je čak 3.000 ukusnih porcija!

I dok je umaška Fešta od rajčica prerastala u feštu nad feštama, na kojoj se posjetitelji dobro zabavljaju, druže, guštaju u obilatim porcijama uz vesele taktove glazbe, ljudi se manje bave blagodatima i nutritivnim svojstvima kojima je rajčica obdarena. Stoga je glavna zvijezda umaške gastro priče - crvena kraljica istarske zemlje, čudotvorna Rajčica, zavrijedila danas svojih pet minuta slave.

Rajčica je poznata kao hrana i kao lijek i njezina se ljekovita svojstva nadaleko slave. Odakle je stigla? No, prije no što odgovorimo na to pitanje, da razjasnimo, je li rajčica voće ili povrće? Pokušat ćemo navesti razlike prije konkretnog odgovora jer je zaista botaničari svrstavaju u čudotvorno voće, dok se u kulinarstvu tretira kao povrće, mnogima najomiljenije povrće u salati.

Voće se od povrća razlikuje po okusu - slađe je, dakle, po količini sadržane fruktoze, mekanoj konzistenciji, zbog čega se jede sirovo (ali priprema ukusnih džemova i marmelada svakako nije zabranjena!) te po prisutnosti sjemenki i načinu razmnožavanja. A kako se rajčice uglavnom jedu sirove, sočne su, slatke i koristimo ih u pripremi raznih jela, dajemo im svojstva voća, no najčešće ih kuhari svrstavaju u povrće. Bilo kako bilo, najbitnije je da je zbog svoje energetske, hranjive i ljekovite vrijednosti rajčica postala dio svake salate, lagani prilog ili pripremljeni preljev, kao šalša što paše uz brojna jela. Ona je jedna od najraširenijih povrtnih kultura u svijetu! Ima malo kalorija, a dosta hranjivih sastojaka.

Pomaže u sprječavanju i liječenju mnogih bolesti. Učestalim konzumiranjem pospješuje se izlučivanje suvišne tekućine iz organizma čime se snižava krvni tlak i olakšava rad srca i krvožilnog sustava. Sadrži likopen, crveni biljni pigment poznat kao najjači prirodni antioksidans. Fascinantno je da ga sadrži u pulpi više od ijedne druge biljke, stoga se cijeni kao prirodno, ljekovito blago koje štiti naše tijelo od slobodnih radikala, jer brojna istraživanja su potvrdila važnost likopena u usporavanju razvoja stanica raka. Likopen u sinergiji s drugim antioksidansima iz rajčice snižava LDL kolesterol (loše masti) čime pridonosi očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.

Konzumiranje rajčice potiče rad gušterače pa se preporuča i dijabetičarima, a povisuje i izlučivanje želučanih i crijevnih probavnih sokova pa za regulaciju želučanog soka i kod smetnji u izlučivanju hormona gušterače nema boljeg biološkog lijeka od rajčice! Kod liječenja reumatskih oboljenja i gihta, kao i kod oboljenja srca i bubrega, rajčica se koristi dijetalno, i moderna dijetalna kuhinja je nezamisliva bez tog ploda. Preporuča se anemičnima te nakon operativnih zahvata, a važan je faktor u razvoju djece i mladih.

Mnogo je vrsta rajčica, među kojima su najpoznatije, uglavnom po obliku: goveđe srce (Bull' s heart), kruškasta rajčica, rajčica bez sjemenki, sitna rajčica (u grozdu, koktel tomato, grapollo), žuta rajčica, zelena rajčica… Sezonsko je voće što uspijeva od svibnja do listopada, no danas ju se može kupiti tijekom cijele godine, zbog uzgoja u plastenicima i staklenicima. Radi li se o domaćoj rajčici iz vrta, nenadmašna je u poredbi s drugim povrćem!

Ona prva, divlja rajčica ima svoje korijene u Južnoj Americi, ali prvi koji su plod razvili kao usjev bilo je pleme Maja koji su ga pak prenijeli Astecima pa su ga ovi na veliko uzgajali u regijama Meksika. Asteci ga nazivaju "tomatl" što znači "zaobljena i natečena stvar". U Europu stiže poslije kolonizacije Amerike, negdje u 16. stoljeću. U početku se koristila kao dekorativno bilje i na nju se gledalo sa sumnjom jer se mislilo da je otrovna. Tek u 19. stoljeću potvrđena je toksičnost stabljike i listova, ali je u isto vrijeme otkrivena hranjivost i ljekovitost njezina ploda. Nakon toga rajčica munjevito osvaja svijet. Iako će za prehrambenu upotrebu trebati pričekati nekoliko stoljeća, a od 1500-ih godina rajčica se pojavljuje u umjetnosti, najčešće simbolizira afrodizijak.

Navodno, prema legendi sa sjevera Europe, Sir Walter Raleigh je poklonio biljku punu plodova kraljici Elizabeti I. i on ju je prvi nazvao "jabukom ljubavi". Kardinal Richelieu dobio je četiri besplatne sadnice pa je kasnije tijekom domjenaka crveni plod korišten za ukrašavanje jela kao simbol kardinalske veličine.

Godine 1803. u Salemu, Massachusets (SAD), slikarica talijanskog podrijetla Michele Felice Corne pojela je rajčicu u javnosti ne bi li dokazala da nije štetna. Trebalo je proći još nekoliko godina, točnije 1829. se počinje plasirati kao jestiva biljka. Najviše u prehrani koriste svoj pomodoro naši susjedi Talijani i drugi mediteranski narodi.

A priča o istarskim pomidorima i jedinoj tvornici za preradu u Hrvatskoj počela je u Umagu 1911. u pogonu Arrigoni za preradu rajčice, prvom većem manufakturnom pogonu u ovom dijelu Istre. Uzgajala se u okolici Umaga, a u novije hrvatsko doba proširio se uzgoj i na jug Istre: Poreč, Rovinj i Pulu. Istra se pokazala idealnom za njezin uzgoj. Upravo su se na ovom području poklopili svi potrebni elementi. Prije svega, zemlja crvenica koja sadrži željezni oksid, a željezo je fiziološki izuzetno važan element za ljudski metabolizam, kao i za prehranjivanje biljaka. Drugi važan faktor je idealna klima, puno sunca, topline te blizina mora koja stalno stvara strujanje vjetra.

- Svi ti elementi su preduvjeti da se Istra opravdano može nazvati rasadnikom ovog crvenog bogatstva, najkvalitetnije rajčice na svijetu koja sadrži znatno veći udio likopena, β-karotena, C vitamina te minerala u odnosu na ostale rajčice prisutne na tržištu. Ako se k tomu pravilno odabere sortiment, odgovarajući za podneblje, koji ima dobre prerađivačke karakteristike i daje dobre prinose, onda su se poklopili svi nužni faktori za uspješnu proizvodnju i preradu, veli Dario Makovac, predsjednik udruge Pomidor.

Nabrojao nam je sorte za uzgoj od kojih se dobivaju najbolje prerađevine od rajčica, prvenstveno šalša od pomidora. Saznajemo od Makovca da Podravkini kooperanti sade na svojim crvenim poljima: Heinz 5108, Perfectpell i Vally Red, ali i sorta Cirio koja je najbolja za kuhanje šalše, tvrdi Makovac. Podravkina rajčica dolazi iz srca Istre, podneblja s više od 110 godina tradicije prerade rajčice, uzgajana je s ogromnom ljubavi i marom istarskih pomidoraja i osim punog okusa i kremaste teksture, njezino nutritivno bogatstvo krije se u brzoj preradi passate, u roku 24 sata od berbe, čime se zadržava maksimalna hranjivost.

Stoga, i nakon umaške Fešte od rajčica, uživanja u Podravkinoj šalši s paštom, nastavite uživati u bogatim rajčicama, svježim ili prerađenima, jer nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani, citiramo G.B. Shawa. Hedonizam i užitci se poistovjećuju s rajem, a kaže se da je blagotvorni plod rajčice izašao iz raja! Pa ne zove se tek tako raj-čica ili paradajz (paradise, engl. raj).

Povezane vijesti

• FEŠTA OD POMIDORI: Prikupljene 32 tisuće kuna
• Neizvjesna budućnost uzgoja i prerade rajčice u Istri: PODRAVKA ZATVARA TVORNICU U SRCU UMAGA. Saznajemo što će se graditi na njenom mjestu
• Nakon demontaže proizvodne linije i bojazni lokalnih pomidoraja o nastavku proizvodnje, O SUDBINI TVORNICE U UMAGU OGLASILA SE I PODRAVKA