Sjećanje na stradale antifašiste (Snimio Luka Jelavić)
Udruga antifašista Grožnjan - Oprtalj u suradnji s Općinom Oprtalj postavila je kod mjesta Medici, u blizini Zrenja, spomen ploču na mjestu gdje su početkom travnja 1945. godine ubijena dvojica antifašista s tog područja, Giusto Belle' i Luigi Visintin.
Spomen ploču su planirali postaviti i ranije, ali je okupljanje odgođeno, pa su predstavnici Udruge i Općine to postavili sada, uz blagdan Svih svetih, kako bi se prisjetili stradalih i obilježili mjesto njihovog ubojstva.
Na tu dvojicu antifašista podsjetio je predsjednik Udruge antifašista Grožnjan - Oprtalj Rino Černac, a odluku Udruge pozdravio je i načelnik Općine Oprtalj Aleksander Krt koji je pomogao u realizaciji ideje i prisustvovao postavljanju ploče u blizini velike jame, na prilično nepristupačnom terenu.
Giusto Belle', zvan Jušto, rođen je 19. lipnja 1922. godine u selu Laganisi kod Oprtlja i bio je najmlađi od osmero djece u obitelji. Nakon završene osnovne škole u Oprtlju ostao je kod kuće baveći se zemljoradnjom. Ulaskom Italije u rat na strani nacističke Njemačke, 1941. godine Giusto je unovačen i kao 19-godišnjak poslan na služenje vojnog roka u južnu Italiju, u Potenzu. Te 1941. godine u talijansku su vojsku mobilizirana još dva njegova starija brata, koji su odmah, kao politički nepoćudni Mussolinijevom režimu, bili raspoređeni u radne bataljune bez oružja, a treći brat kojega je rat zatekao na odsluženju vojnog roka, "greškom" je, prema riječima njegovog nadređenog, poslan na ruski front.
Nakon kapitulacije fašističke Italije i nastalog rasula u vojsci, Giusto je stigao u Trst gdje su ga zarobili Nijemci, ali je uspio pobjeći iz zatvora i stići kući u Laganise. Tu se susreo s Milanom Šorgom iz Maribora, a rodom iz sela Šorgi, koji je nakon kapitulacije Italije došao kod svoje tetke u Laganise i na terenu tumačio zadatke i ciljeve NOP-a, pri čemu je Giusto stekao dragocjena saznanja sudjelujući u organiziranju općenarodnog ustanka. Nakon formiranja kotarskog NOO Buje, postao je pripadnik kotarske straže, obnašajući dužnost komandira straže.
Luigi Visintin je rođen je 21. studenog 1917. godine u selu Šegalini kod Oprtlja u siromašnoj seljačkoj obitelji i bio je najstariji od petero djece u obitelji. Nakon završene osnovne škole u Oprtlju, kako bi pomogao obitelji, povremeno je radio kod imućnijih obitelji u Oprtlju, te na području Kopra i Trsta. Od 1937. do 1939. godine bio je na odsluženju vojnog roka u talijanskoj vojsci, a 1941. je ponovo mobiliziran, a nakon kapitulacije Italije vratio se kući, surađujući također s Milanom Šorgom.
Početkom listopada 1943. uslijedila je Romelova ofenziva i nacistička okupacija Istre, potpomognuta fašističkim lokalnim milicijama. U kotarskom NOO-u Buje Luigi je radio na prikupljanju odjeće i obuće, a poglavito artikala hrane za prehranu kotarskih službi, komandnog mjesta i partizanskih jedinica na terenu.
- U jednoj od ranojutarnjih racija fašista iz Oprtlja, krajem ožujka 1945. godine, na puteljku između sela Laganisi i Vižintini, u predjelu zvanom Grabarje, Giusto i Luigi iznenada su upali u fašističku zasjedu, zarobljeni su i odvedeni u Oprtalj gdje su u zatvoru nekoliko dana maltretirani i mučeni. Nakon toga odvedeni su u nadređeni fašistički garnizon Motovun gdje su još nekoliko dana podvrgnuti najstrašnijim mukama. Tražili su od njih odavanje suboraca, imena odbornika i lokacija tajnih skloništa, ali nikoga nisu izdali, ostajući privrženi idejama antifašizma za koje su živjeli i borili se.
Na kraju su ih fašisti zločinci potpuno iscrpljene, izmučene i izranjavane, 7. travnja 1945., preko Gradinja doveli do ove jame, gdje su na najokrutniji način izbodeni, izranjavani i bačeni u jamu gdje su iskrvarili. Nakon nekoliko dana mještani sela Medici izvadili su ih iz jame i uz jedva dobivenu dozvolu zloglasnog fašističkog zapovjednika Bottarija zaprežnim kolima prevezli ih u Oprtalj gdje su pokopani na mjesnom groblju, rekao je na kraju Rino Černac o stradanju dvojice antifašista s područja Gornje Bujštine.