Na put se kreće s kovčegom ili, kako bi na dijalektu rekli, valižom, a nekada davno drveni kovčeg za putovanja nazivao se i bavul. Upravo je po toj riječi koja se gotovo izgubila u govoru, ime dobio zavičajni projekt "Bavul - škrinjica s društvenim igrama", škrinjica puna uzbuđenja, mašte i iznenađenja kojom se putuje Buzeštinom, a koja je upravo predstavljena u organizaciji Male glagoljske akademije "Juri žakan" Roč, Katedre Čakavskog sabora Roč i Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" na Vidikovcu Želimira Janeša u Roču.

Tko je Stipan Konzul Istranin

U tjednu održavanja ročke glagoljske akademije, o ovom su zavičajnom projektu malim žaknićima, osnovcima iz jedanaest hrvatskih škola, govorile članice projektnog tima Elena Grah Ciliga i Ana Pernić.

Kovčeg za putovanje Buzeštinom sadrži šest zabavnih društvenih igara putem kojih se upoznaje Buzet i okolicu. Likovne radove izradila su djeca Dječjeg vrtića "Grdelin", buzetske predškolske ustanove koja je i izdavač "Bavula", a projekt su financijski pomogli Grad Buzet, Istarska županija i Erste banka.

Povod da se krene u realizaciju projekta bio je lik Stipana Konzula Istranina i prošlogodišnje obilježavanje 500. obljetnice njegova rođenja. Iako je prošlo pola godine od kada je projekt realiziran i otkako Bavul ima svoje mjesto u mnogim buzetskim obiteljima, ovo je bilo njegovo prvo službeno predstavljanje.

Članice projektnog tima Elena Grah Ciliga i Ana Pernić (Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Kada se početkom prošle godine u Gradu Buzetu sastala radna skupina koja je imala zadatak pripremiti program obilježavanja 500. obljetnice Konzulova rođenja, razgovarali smo i s vanjskim stručnjacima među njima i dr. sc. Mateom Žagarom s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je u jednom razgovoru usput spomenuo kako nijedan maturant u Hrvatskoj ne zna tko je prvi preveo Bibliju na hrvatski jezik, dok je u drugim zemljama to podatak koji je poznat svima kao dio opće kulture. Ta nas je informacija zaintrigirala. U Buzetu možda neki znaju da imamo Konzulovu ulicu i da se u starogradskoj jezgri nalazi spomen-ploča posvećena Stipanu Konzulu Istraninu, no tko je Konzul bio i zbog čega je značajan, vrlo malo njih zna. S obzirom na njegov značaj, visoku obljetnicu koju smo željeli obilježiti, krenuli smo od ideje da želimo s likom i djelom Konzula upoznati lokalnu zajednicu i to počevši od onih najmlađih od vrtića nadalje, naglasila je glavna urednica Bavula Elena Grah Ciliga.

Naklada od 700 primjeraka

U svibnju prošle godine u Dječjem vrtiću "Grdelin" sastao se tim u koji su bili uključeni predstavnici vrtića, Društva Naša djeca Buzet, Katedre Čakavskog sabora Buzet, Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" Buzet i osmišljen je cjelogodišnji projekt. Ideja je bila, naglasila je Grah Ciliga, da se nova predškolska skupina u vrtiću od jeseni posebno bavi Starim gradom Buzetom i Konzulom te da se zajedno s djecom osmisle društvene igre koje bi se u povodu prosinačkih svečanosti darivala buzetska djeca. Projekt se nije u potpunosti realizirao kako je prvotno zamišljeno, no na raspolaganju su bili dječji radovi koje su u vrtiću izradila djeca predškolskog uzrasta iz skupine "Kockice" s odgojiteljicama Alidom Lukić i Marijom Kodelja u sklopu redovnog zavičajnog projekta.

Dječji vrtić preuzeo je ulogu nositelja projekta, dječji radovi skupine Kockice nalaze se na kartama i igrama u škrinjici. Pored ostalog, istaknula je Grah Ciliga, zahvala ide i tadašnjoj ravnateljici Silvani Pavletić, pedagoginji Dariji Zornada te Orijani Krušvar, a zatim i svima onima koji su volonterski dovršavali i slagali Bavule - u koje je nakon tiska trebalo dodati i neke originalne nove dijelove.

Na Vidikovcu Želimira Janeša (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Da bi škrinjica društvenih igara bila u potpunosti originalna pobrinuli su se srednjoškolci Srednje škole Buzet i profesori Mirjan Ritoša i Pino Zidarić koji su 3D printerom isprintali po četiri pijuna u obliku glagoljskog slova S. Što se ispravnosti i utemljenosti povijesnih i jezičnih sadržaja tiče, zasluge idu Katedri Čakavskog sabora Buzet i buzetskom Učilištu, posebno Matiji Nežiću i Aleksandru Nikoliću. Dječje radove i samu ideju oblikovala je i pretočila u dizajn, od osmišljavanja i pripreme same kutije, do završnog izgleda igara te odabira tonova i fontova, dizajnerica Martina Sirotić Pavletić. Da igra bude personalizirana, na njen je prijedlog škrinjica dobila privjesnicu na kojoj buzetskim dijalektom piše s jedne strane: kličen se / bivan u… Društvena igra tiskana je u tiskari Grafomark u Zagrebu u nakladi od 700 primjeraka. U prosincu prošle godine dobila su je sva buzetska djeca od godinu dana do četvrtog razreda osnovne škole.

Stari zatvor u podrumima suda

Škrinjicu sa zavičajnim blagom u Roču je predstavila Ana Pernić, autorica svih tekstova u Bavulu te autorica sadržaja i koncepcije igara koje se nalaze na igraćoj ploči.

- U Bavulu je šest igara. Črni Konzul koji je buzetska inačica Crnog Petra. Najdi par što bi bio Memory. Ki son jas? odnosno igra Pogodi tko sam?, zatim Kaj je tu?, igra odgonetanja te dvije igre na ploči: Ubajdi Buzešćina i Špaš pu Storin grodi ili u prijevodu Obiđi Buzeštinu i Šetnja Starim gradom, istaknula je Pernić.

Cilj igre Špaš pu Storin grodi je doći prvi do cilja, do zvonika u buzetskom starom gradu. Igra je edukativna i obuhvaća čitav niz zanimljivosti pa tako i jednu od najmanje poznatih, najskrivenijih tajni koju čuva Buzet, stari zatvor u podrumima zgrade nekadašnjeg Općinskog suda. U igri na to polje igrač sigurno ne želi doći. "Upute kažu: Ups, u zatvoru si? Ulovili su te vojnici Rašporskog kapetana? Ma kaj si sturiu?!?! Rašporski kapetan izbacio te iz grada! Vrati se na Mala vrata i kreni igru ispočetka!"

S druge strane ploče, pojasnila je Pernić, nalazi se igra Ubajdi Buzešćina. Igra je to koja upoznaje s pet srednjovjekovnih gradića na Buzeštini - Buzet, Roč, Hum, Vrh i Sovinjak. Ali ukoliko igrač stane na polje Putrefi jušta harta, odnosno Ulovi točnu kartu, saznat će puno zanimljivosti o cijeloj Buzeštini… Od lista imele stvara se čarobni napitak - Biska! Ali oprez to je samo za odrasle! Zato se preskače jedno bacanje! Najstariji glagoljski abecedarij na svijetu nalazi se u ročkoj crkvici Sv. Antuna. U Saležu kraj Buzeta nalazi se Stup srama - jedini sačuvani stup sramote u obliku čovjeka. Ta karta u igri poručuje: Sron te bilo! Zavezali su te za Stup srama! Vrati se na početak igre! Vita, vita, štampa naša gori gre!, uzvik je Jurja žakna iz Roča u čast tiskanja prve hrvatske tiskane knjige. Juri igraču poklanja još jedno bacanje kocke.

Svi oni koje zanima gdje se može pojesti najveća fritaja s tartufima na cijelom svijetu, koji su tradicijski instrumenti koji se i danas sviraju na ovim područjima, gdje se nalaze Črni i Beli grad, što je to Subotina po starinski, gdje je Petrapilosa, koliko ima godina Buzetska naušnica i još puno toga… neka ubajdu Buzeština, igraju se, zabave, a zatim krenu na izlet i upoznaju sve njene kutke.

Povezane vijesti

• GRAD BUZET I ŽUPA ROČ KUPIŠE "Mrtve oplakujem, žive zovem, gromove lomim"
• SINDIKATI POTVRDILI: U Cimosu u Roču, Labinu i Buzetu 39 ljudi moralo je otići. Domaći radnici dobivaju otkaze, a Ukrajinci posao. STVARA SE KAOS U PROIZVODNJI
• Nijemci preuzimaju Cimos, koji u Istri zapošljava čak 700 radnika