U posljednja dva desetljeća na Poluotok doselilo 78.160 ljudi U ISTRU SE RADIJE DOLAZI NEGO IZ NJE ODLAZI

foto Duško Marušić Ćići

Istarska županija je i u 2019. godini zabilježila pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva. Na Poluotok se lani doselilo 5.484 osoba što je najveći broj u zadnjih dvadeset godina, dok se istovremeno s ovih prostora iselilo njih 3.727, što znači da je na koncu godine saldo migracija za prostor Istre bio u plusu za 1.757 osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupno se od 1999. godine do danas u županiju doselilo 78.160 ljudi, te je Istra, uz Grad Zagreb, jedini prostor u Hrvatskoj na kojem se broj stanovnika, s izuzetkom jedne godine, kontinuirano povećavao.

Brojke

Istovremeno se s prostora Istre u dva desetljeća iselilo nešto manje od 35 tisuća ljudi što govori da se sve to vrijeme na ovaj prostor radije dolazilo, nego što se s njega odlazilo.

Kad su lanjske brojke u pitanju podaci pokazuju da je od 5.584 novodoseljenih osoba njih 1.507 stiglo iz neke druge hrvatske županije, dok je čak 3.977 osoba doselilo iz inozemstva. Istovremeno, u neku od drugih hrvatskih županija lani je odselilo 1.145 osoba, a u inozemstvo je otišlo 2.582 Istrana. No, brojka žitelja Istre ipak nije rasla u tom broju zbog negativnog prirodnog prirasta koji se bilježi čitavo to vrijeme i koji je lani isto tako bio najveći zabilježen u zadnja dva desetljeća. U našoj županiji u 2019. godini na 2.411 umrlih osoba rođeno je 1.589 beba, pa je prirodni prirast bio u minusu za 822 osobe. Ukupno je na razini Hrvatske prirodni prirast bio u minusu za 15.659 osoba što znači da je zbog "bijele kuge" lani iz Hrvatske "iščezlo" cjelokupno stanovništvo grada veličine Rovinja. Za razliku od mnogih županija, u Istri se smanjenje broja stanovnika zbog negativnog prirasta redovito kompenzira pozitivnim saldom migracija, pa umjesto depopulacije ipak kontinuirano raste broj stanovnika. Tako se lani stanovništvo Istre u konačnici uvećalo za 935 osoba, pa prema procjenama ukupan broj sad iznosi oko 210 tisuća, no pravo stanje ipak će pokazati novi popis stanovništva koji se priprema.

U minusu

Inače najveći pozitivan saldo migracija lani je zabilježen u Gradu Zagrebu i on iznosi 3.697 osoba, a odmah nakon glavnog hrvatskog grada po atraktivnosti za doseljavanje nalazi se Istra. Za razliku od zadnjih nekoliko godina, kad se iz ostalih dijelova Hrvatske uglavnom više iseljavalo, pozitivan saldo migracija lani je uz dva spomenuta područja zabilježilo još osam hrvatskih županija. Tako je po tom pitanju lani "u plusu" bila čitava hrvatska obala, odnosno sve jadranske županije, međutim iseljavanje iz ostalih krajeva zemlje ipak je još uvijek bilo veće pa je tako saldo migracija s inozemstvom na koncu prošle godine za Hrvatsku bio u minusu za 2.422 osobe. Značajan pad u odnosu na prethodna razdoblja s obzirom na to da je još donedavno taj godišnji minus bio višestruko veći pa je primjerice na kraju 2016. godine pad stanovništva Hrvatske zbog migracija iznosio 22.451, a godinu dana kasnije i rekordnih 31.799 osoba.

Lani je u Hrvatsku iz inozemstva uselilo 37.726 stanovnika, a iz nje, u potrazi za poslom novim životom ili iz drugih razloga, odselilo 40.148 osoba. Gotovo polovica ukupnog broja lanjskih hrvatskih emigranata, odnosno njih 19.094 ili 48 posto, odselila se u Njemačku, a od ostalih zemalja Europske unije posebno privlačne su bile Austrija u koju je iselilo gotovo 3 tisuće osoba, te Irska u kojoj od lani živi novih 1.340 hrvatskih državljana. U top 5 zemalja u koje su se prošle godine najviše iseljavali hrvatski državljani nalaze se i susjedne zemlje Srbija i BiH, u koje je iselilo 1.672, odnosno 1.229 hrvatskih državljana.