Da u Poreču nije sve samo turizam pokazuje i činjenica da i sada, u vrijeme cjelokupne izvanredne gospodarske situacije, porečke poslovne zone nastavljaju s radom i širenjem. Proizvode se i izvoze strojevi, materijali i oprema, a interes za širenje pogona i dolazak novih investitora nastavlja se.

Jedan od takvih primjera je i gospodarska zona Buići-Žbandaj u kojoj se smjestilo nekoliko iznimno uspješnih porečkih tvrtki koje su jedan od razloga zbog kojih je Poreč često u najužem izboru gradova s najboljom poduzetničkom klimom. Iako postoje problemi, poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, vlasnici većine tvrtki koje posluju iz gospodarske zone Buići-Žbandaj tvrde da je ovakav pristup poduzetnicima iznimno dobar te smatraju da bi i drugi gradovi trebali krenuti putem Poreča.

Malo i srednje poduzetništvo

Grad Poreč je u izgradnju ove gospodarske zone krenuo prije dvadesetak godina, ali pravi uzlet dogodio se u posljednjih nekoliko godina. Zbog turističke atraktivnosti zemljišta u Poreču i njegove skupoće javio se problem poslovnih prostora malih i srednjih poduzetnika koji takav financijski teret nisu mogli nikako nositi. Problem je prepoznat kao faktor ograničenja profitabilnog poslovanja malog i srednjeg poduzetništva, a znajući da su baš mali i srednji poduzetnici jedan do ključnih faktora gospodarstva ovoga područja, prepoznajući njihovu mogućnost brzog rasta, te želeći im osigurati dobru startnu poziciju u tržišnoj utrci, Poreč se odlučio na formiranje poduzetničke zone Buići-Žbandaj čija je namjena gospodarska, poslovna, zanatska, uslužna te komunalno-servisna.

Sve je to rezultiralo činjenicom da je nešto više od 1.400 porečkih poduzetnika, u razdoblju do krize uzrokovane koronavirusom, zapošljavalo gotovo 11 tisuća ljudi, odnosno, svaku šestu osobu u Istri, a u razdoblju od nekoliko godina otvorili su 2.000 cjelogodišnjih novih radnih mjesta. Neto dobit poduzetnika iz Poreča 2019. godine je bila druga u zemlji, odmah iza Zagreba. Veliku ulogu u tome imaju i gospodarske zone u Poreču, koje se iz godine u godinu razvijaju.

Poreč ima ukupno sedam gospodarskih zona od kojih je najveća baš Buići-Žbandaj koja ima površinu od skoro 62 hektara. Većina poslovnih zona dobro je komunalno opremljena, a poduzetnici ostvaruju i olakšice pri otvaranju poslovnih objekata, što je rezultiralo njihovom velikom popunjenošću. Ipak, unutar postojećih i planiranih zona gospodarske namjene, ima još dovoljno prostora za kvalitetan razvoj gospodarskih djelatnosti. Investitorima koji kupe parcelu od Grada, nude se razne pogodnosti, kao na primjer u Gospodarskoj zoni Buići - Žbandaj besplatan priključak struje, besplatan priključak na kanalizaciju, besplatan priključak na vodu, te oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa.

Turističke i proizvodne djelatnosti

U zoni Buići-Žbandaj je, među ostalim, sagrađena nova upravna zgrada Valamara, najveće turističke kompanije u zemlji, a ovdje posluju i ugledne tvrtke Fusio, Mirtex, Terakop, TRI M i mnoge druge, koje zapošljavaju više stotina djelatnika. Baš je tvrtka Terakop posljednja koja je u ovoj zoni sagradila veliku proizvodnu halu u kojoj je smješten proizvodni pogon za savijanje i rezanje metala i izradu betonskog željeza. Proizvodnja se odvija u jednoj tehnološki povezanoj cjelini, od ulaza sirovine, ravnanja, savijanja, rezanja i varenja do same otpreme proizvoda na mjesto isporuke.

Osim Terakopa, u zoni Buići-Žbandaj smjestila se i tvrtka Fusio koja je s radom krenula 1995. godine kada je današnji vlasnik uz nekolicinu kvalificiranih kolega u Poreču pokrenuo malu proizvodnju sa svega dva stroja. Ideju, know how kao i sve potrebne vještine stekao je višegodišnjim radom u jednoj od najboljih talijanskih tvornica u sektoru obrade inoxa. Današnji proizvodni pogon proteže se na više od 6.000 četvornih metara s tendencijom širenja, a proizvodi tvrtke Fusio se izvoze u Sloveniju, Italiju, Austriju, Češku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju. Zanimljivo je i da je tvrtka Fusio prije nekoliko godina preuzela od države tvrtku Končar-Ugostiteljska oprema, čime je Fusio postao jedina hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom profesionalnih kuhinja, a da je ujedno priznata i na međunarodnom tržištu. Predsjednik Uprave Fusija Nenad Štefanić kaže da je za tvrtku vrlo važno da ima proizvodnju na mjestu poput zone Buići - Žbandaj.

- Prije svega nam je važno jer smo blizu Istarskog ipsilona i prometno smo dobro povezani sa svim našim važnim tržištima. Isto tako i naši kupci nas zbog dobre pozicije lakše pronađu. Kupili smo jedan poveći prostor tako da imamo dovoljno zemlje ako ćemo u budućnosti trebati širiti proizvodne kapacitete, rekao je predsjednik uprave Fusija Nenad Štefanić.

Uz tvrtke Terakop i Fusio u zoni Buići-Žbandaj nalazi se još jedna vrlo uspješna domaća tvrtka - Mirtex. Ova tvrtka postoji još od kraja 90-ih godina, kada su se bavili uglavnom veleprodajom također u Buićima, a 2016. počinju s proizvodnjom na mjestu gdje se danas nalazi njihova hala i skladište na ukupnoj površini od 5.000 metara kvadratnih. Bave se proizvodnjom i trgovinom cijevi te okna za niskogradnju od plastičnih masa. Vrše isporuke za domaće investitore na području cijele Hrvatske i susjednih zemalja, a svakodnevno svoje proizvode izvoze u Italiju, te im broj narudžbi raste. Prokurist tvrtke Mladen Diklić kaže da su izrazito zadovoljni poslovanjem u posljednjih nekoliko godina te da Mirtex bilježi pozitivne rezultate usprkos krizi izazvanoj koronavirusom. Tako je Mirtex nakon najuspješnije 2019. godine, u 2020. zabilježio dodatni rast, a svi podaci iz 2021. govore da će ova godina biti još uspješnija od prošle.

Manjak radne snage

- U svakom slučaju mi ne bi mogli uspjeti da nije bilo ove gospodarske zone. Bilo je tu nekih problema, ima ih još, ali generalno je ovo jako dobra stvar. U početku smo se morali boriti da se uvede plin i da se dovede jači napon struje, ali to smo sve uspjeli dogovoriti i sada imamo normalnu proizvodnju. Bilo bi još bolje kada bi se riješili neki imovinsko-pravni odnosi koji bi nam omogućili nesmetano širenje naših proizvodnih pogone, a ne da moramo strepiti hoće li nas u tome spriječiti birokracija, rekao je Mladen Diklić koji je napomenuo da je najveći problem Mirtexa nedostatak radne snage bez koje je nemoguće širiti proizvodnju.

- Mi danas radimo u dvije smjene, a imamo posla za tri smjene. Međutim, nemamo dovoljno radne snage pa to trenutno nije moguće. U svakom slučaju i u ovakvim uvjetima mi izvozimo u gotovo sve države u okruženju, a radimo i za Bina Istru na Istarskom ipsilonu i za još neke gradove u Istri, istaknuo je prokurist tvrtke Mirtex Mladen Diklić.

Da je uspjeh tvrtki koje rade u zoni Buići - Žbandaj dokaz da je Poreč grad jakog poduzetničkog duha smatra gradonačelnik Loris Peršurić. On kaže da su baš poduzetništvo i obrtništvo glavni kotač razvoja Poreča.

Dugoročni investicijski projekti

- Poduzetništvo i obrtništvo su usko povezani s našom dugom i ponosnom poljoprivrednom tradicijom, ali i identitetom turističkog grada. Veseli vidjeti da naši lokalni proizvođači u porečkim gospodarskim zonama proizvode i izvoze materijale i opremu, te otvaraju nova radna mjesta iz godine u godinu. To je nešto što želimo nastavljati poticati – prostornim planiranjem dodatno ojačati naše gospodarske zone, ulaganjem u potrebnu infrastrukturu od prometnica pa do mreže širokopojasnog interneta, biti partner poduzetnicima u novim projektima, a gradskim mjerama dodatno olakšati poslovanje, kaže Peršurić i napominje da je Poreč uključen i u Program Poduzetnik – Istarska županija, te da ga posebno veseli da su porečki poduzetnici sredstva iz tog programa koristili za investicije.

- To znači da unatoč ovoj teškoj situaciji naši poduzetnici pokreću dugoročne investicijske projekte, nastavljaju ulagati u naš grad, a mi smo im podrška u tome u vidu sufinanciranja kamate na kredit. Konačno, u Poreču radi svaka šesta osoba u Istri i broj obrta i poduzetnika je u porastu. Prema posljednjim dostupnim podacima imamo oko 1.500 obrtnika, što je za stotinjak obrta više u odnosu na 2017., dok je poduzetnika 150 više, odnosno, ukupno više od 1.400, rekao je gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

Povezane vijesti

• Dobit poduzetnika lani najviše rasla u Istri
• Puljani su poduzetni i visokoobrazovani
• Uštede za poduzetnike ove godine 1,5 milijardi kuna