Prije godinu dana, upravo u ovo vrijeme, svim su medijima dominirale slike pustih gradskih ulica i trgova, ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi. Države bivše Jugoslavije bilježile su prve smrtne slučajeve od novog koronavirusa, a nacionalni i regionalni stožeri svakodnevno su objavljivali najnovije epidemiološke podatke s naglaskom na broju osoba koje su se oporavile. Iako su tada podaci o zaraženima u našoj zemlji u odnosu na ove jučerašnje bili daleko niži, na ključnim su se oglasnim mjestima postavljali plakati kojima je Nacionalni stožer poručivao građanima "Ostani doma".

Jučer je u Hrvatskoj zabilježeno 1.487 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, čime se broj aktivnih slučajeva popeo na 9.622, a među njima je 1.289 pacijenata na bolničkom liječenju i 127 na respiratoru, dok je preminulo 17 osoba. Na isti datum prošle godine Nacionalni je stožer izvijestio o 77 novih pozitivnih slučajeva te ukupno 790 osoba pozitivnih na virus.

"Nema novih preminulih, a oporavilo se još 12 osoba čime se ukupan broj osoba koje su dosad ozdravile popeo na 64 osobe. Na respiratoru je trenutačno 27 pacijenata i do sada je preminulo šest osoba. Rano smo uveli mjere za samozaštitu građana i veseli nas što građani poštuju mjere. Zato je naša krivulja porasta broja oboljelih i dalje linearna," objavio je ministar zdravstva Vili Beroš 30. ožujka 2020. na konferenciji za medije te poručio da je ''naša sudbina u našim rukama''.

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije u to je vrijeme, isto kao i sve druge regionalne podružnice, uzorke briseva pacijenata pod sumnjom na zarazu novim virusom, slao u Zagreb na analizu. Tako je istarski Stožer na jučerašnji datum izvijestio javnost o rezultatima briseva poslanih unutar prethodna tri dana, a od 44 uzoraka tek su tri bila pozitivna. Ukupno je tada bilo 70 zaraženih osoba na području Istre, no ujedno je i prva osoba otpuštena iz pulske Opće bolnice po tadašnjim pravilima. Istarski je Stožer od samog početka epidemije uveo rigorozne mjere i hospitalizaciju svakog zaraženog pacijenta, a oni su tada dosta vremena proveli u bolnici, čak i bez ikakvih simptoma, čekajući dva negativna nalaza brisa uzeta u razmaku od 48 sati.

Jučer je pak Stožer izvijestio o 15 novozaraženih osoba od 580 uzoraka briseva analiziranih u Puli u zadnja 24 sata. Na Odjelu za infektologiju na liječenju je trenutno 71 osoba, a šest ih je na respiratoru. Trenutno je 107 aktivnih Covid-19 pozitivnih osoba u Istri, a 1.782 osobe su pod mjerama samoizolacije. Usprkos tome, današnji nam se život uvelike razlikuje od prošlog proljeća.

- Velika je razlika u odnosu na isti period lani. Tada smo također u bolnici imali 70 pacijenata, od kojih je njih 50 sigurno moglo biti na kućnom liječenju s obzirom da nisu imali gotovo nikakve simptome. Preostalih 20 imalo je uglavnom srednje teške simptome, ali to je još uvijek bilo daleko od zdravstvenog stanja pacijenata kakve imamo danas u bolnici zbog Covida. Današnjih 70 pacijenata zaista iziskuje liječenje u bolnici. Svejedno, i dalje sam uvjerena da smo tada zauzeli jako dobar stav, jer smo takvim rigoroznim mjerama uspijevali spriječiti brže i veće širenje virusa među stanovništvom i držati epidemiju pod kontrolom od samog početka. Ako se prisjetite, tada smo i bolnicu odmah zatvorili za sve što nije bilo hitno kako bismo sačuvali zdravstveni sustav od potencijalne zaraze i ostali smo u tom režimu rada sve tamo negdje do svibnja, prisjetila se ravnateljica OB Pula Irena Hrstić.

Ususret Uskrsu 2020., koji smo obilježili 12. travnja, Hrvatska je živjela disciplinirano zatvorena u svojim domovima, krećući se vani samo ako je nužno te uz sve propisane mjere zaštite. Na snazi je bila nacionalna Odluka o ograničenju rada i mjerama ponašanja od 15. ožujka do 14. travnja 2020. godine Stožera civilne zaštite Istarske županije. Djeca su se prvi put susrela s online nastavom i s prekidom rada vrtića, građani s obavezom nošenja zaštitnih maskica na ulici i u dućanima koji su smjeli raditi samo do 18 sati, uz obavezne dezinficijense na ulazu i kontrolu broja kupaca koji istovremeno mogu biti u trgovini. Do danas smo već i zaboravili na one obavezne pauze u 14 sati kad su se svi poslovni prostori koji su imali dozvolu za rad zatvarali na sat vremena radi dezinfekcije. Umjesto da se pripremaju za sve produktivniju predsezonu, ugostiteljski objekti svih kategorija imali su potpunu zabranu rada, izuzev dostave hrane te pučkih kuhinja, uz maksimalne mjere predostrožnosti. Na prisilni odmor poslane su i sve uslužne djelatnosti u kojima se ostvaruje neposredni bliski kontakt s klijentima, odnosno frizeri, pedikeri, brijači, kozmetičari i slično.

Gledajući što se događa u drugim zemljama, poglavito u Italiji u to vrijeme, jedna od najvećih briga u Hrvatskoj bila je hoćemo li imati dovoljno zaštitne opreme i za zdravstvene djelatnike i za građane, te dovoljan broj respiratora. Hrvatska je krajem ožujka prošle godine imala 803 respiratora, a ministar je najavljivao i donacije, i postupni uvoz 250 novih respiratora. Samo sedam dana ranije, 23. ožujka, u državi je uvedena zabrana napuštanja mjesta prebivališta bez opravdanog razloga, za što je trebalo zatražiti e-propusnicu od lokalnog stožera. Već 17. ožujka bila je uvedena zabrana prelaska svih graničnih prijelaza, što je do sada ujedno bio i jedini put da država zatvara svoje granice. U tom se periodu još uvijek dosta Hrvata vraćalo iz inozemstva, ovisno o tome kako su im privremeno zatvarali radna mjesta u drugim državama. Atmosfera koja je tada vladala mogla bi se danas nazvati paranojom, no zapravo se samo radilo o objektivnom strahu od nove, nepoznate bolesti koja je prijetila da bi nas mogla devastirati. Mjere zabrane strogo su se kontrolirale, ulicama su se odjednom češće kretala policijska i vozila civilne zaštite, a i sami građani nazivali su lokalne stožere i prijavljivali vlastite susjede za kršenje mjera. Svaki automobil sa stranim tablicama automatski se prijavljivao, jer je bio sumnjiv, no danas je situacija potpuno drugačija.

- Tada smo svi bili u strahu pred nepoznatom bolesti, jer nismo još znali kako će se ponašati, i bilo je daleko lakše uvesti lockdown. Danas bi to bilo puno, puno teže, i danas bi trebalo sjesti, dobro promisliti i odvagnuti svaku strožu mjeru. Promjena ponašanja među građanima je osjetna, danas su građani daleko opušteniji, ali većina se već navikla živjeti s mjerama i poštuje ih. Zato se i nadamo da će sadašnje mjere biti dovoljne da se situacija uskoro popravi, kaže načelnik istarskog Stožera Dino Kozlevac.

Pa iako ih Kozlevac voli hvaliti, nisu ni Istrani bili previše disciplinirani lani u ovo vrijeme. Istarska policija od 24. ožujka nadzirala je provođenje Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta, što znači da su policijske ophodnje kontrolirale većinu ulaznih i izlaznih cestovnih pravaca svih istarskih gradova. Do 30. ožujka ukupno 623 građana zatečeno je u prometu bez propusnice, a najviše njih na ulazima i izlazima iz Grada Pule, budući da je tu i najgušći promet.

Hrvatska lanjski Uskrs dočekuje s ukupno 1.534 potvrđenih slučajeva korona virusa i 21 preminulim, no još uvijek nismo prešli niti sto slučajeva zaraze u jednom danu. Iako dućani ostaju otvoreni, a obitelji se ne mogu okupljati, uoči blagdana u dućanima nestaje kvasca. Svatko je htio barem blagdanskom trpezom nakratko zaboraviti u kakvom smo se košmaru našli, mada je to bilo teško. Mnogi su svoje najmilije mogli vidjeti jedino putem online poziva. No, s druge strane, brojni su se Hrvati tada uhvatili vrtlarenja, učenja novih vještina, a porastao je i broj vlasnika pasa. Svaka aktivnost koja nas je mogla barem nakratko opravdano izvući iz kućne karantene bila je, i ostala, dobrodošla.

Glavna tema tih dana bila je ista kao i danas: hoće li građani biti disciplinirani za Uskrs ili ćemo nakon toga imati još veći porast zaraženih i oboljelih. Pokazalo se da nije bilo razloga za zabrinutost. Tjedan dana nakon Uskrsa 2020. bilježi se lagani porast oboljelih kroz nekoliko dana, a zatim slijedi pad i ravna krivulja pri dnu grafikona koja će tamo ostati sve do rujna. Tada važeće mjere koje su trebale ostati na snazi četiri tjedna umalo su bile produžene do početka lipnja, no to se ipak nije dogodilo. Hrvatska je nakon Uskrsa spustila čvrsti obrambeni gard i 18. travnja ukinula e-propusnice, ali je tek početkom svibnja dozvolila rad ugostiteljskim objektima pod posebnim epidemiološkim mjerama i samo do 23 sata. I dok su se lani vjernici i svećenici u nekim župama bunili protiv nametnutih epidemioloških mjera s kojima nitko nije navikao živjeti, pa su s druge strane stizale pritužbe na veća okupljanja u crkvama, već ova Uličnica pokazala je da su se navike ipak promijenile. A promijenio se i sam virus koji je prije više od godinu dana gurnuo cijeli svijet u izvanredno stanje. Ususret ovogodišnjem Uskrsu, umjesto da korona danas već bude samo jedno ružno sjećanje, kako se vjerovalo lani, pogotovo nakon najave otkrića cjepiva protiv Covida-19, Hrvatska i susjedstvo ponovo bilježe epidemiološki rast kakav je zabilježen u najgorem periodu epidemije, u prosincu. Nadamo se, ne još zadugo.

Povezane vijesti

• FOTO / Usprkos svim zabranama i mjerama opreza zbog koronavirusa, tri muškarca jutros zaobišla prepreke na ulazu u Lungomare i na Valkanama zaigrali tenis! SNIMILI SMO IH NA ODLASKU I U RASPRAVI S POLICIJOM
• Iako je zabranjeno okupljanje preko 5 ljudi, to se ne odnosi na mise. ISTARSKI STOŽER OBJAŠNJAVA KOJA ĆE PRAVILA VRIJEDITI U CRKVAMA, A I ŠTO JE S VJENČANJIMA
• Istra traži izuzeće od strožih mjera protiv koronavirusa