Među kandidacijskim listama koje imaju šanse za europske mandate samo dvije nude kandidate iz Istarske županije. Na listi Amsterdamske koalicije, uz nositelja Valtera Flega, na četvrtom mjestu nalazi se predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, dok SDP-ova lista na desetom mjestu nudi Sanju Radolović, predsjednicu pulskog ogranka te stranke. Na listama koje nemaju izgledne šanse za ulazak u EU parlament nalaze se, od istarskih političara i aktivista, Kristina Bulešić (osma na listi HNS-a) i Miriam Kervatin (prva na listi Blokiranih)

Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu koji se u svim zemljama Unije održavaju od 23. do 26. svibnja u Hrvatskoj će se održati ove nedjelje. Na povećem izbornom listiću birači će pronaći čak 33 stranačke, koalicijske i nezavisne liste na kojima se nalaze imena čak 396 kandidata za mandat euro parlamentarca. Na ovim izborima, trećima za Europski parlament u našoj zemlji, izabrat će se dvanaest zastupnika, iako će jedan od njih, onaj s najmanjim brojem glasova, mandat u Bruxellesu i Strasbourgu aktivirati tek nakon Brexita, odnosno izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

Prvi izbori za Europski parlament održani su uoči ulaska Hrvatske u Uniju, u svibnju 2013. godine i zastupnicima su omogućili samo jednu godinu parlamentarnog rada. U svibnju 2014. održani su redovni izbori na kojima je Hrvatska dobila jedanaest zastupnika, dok će se ove nedjelje izabrati njih dvanaest na novi petogodišnji mandat. Biračima se nudi čak osam kandidacijskih lista više nego na prethodnim izborima.

Različita pravila

Izborna pravila nisu jednaka u svim državama Europske unije. Osim datuma izlaska na birališta - Britanci i Nizozemci glasali su u četvrtak, Irci su na biralištima u petak, Latvijci, Maltežani i Slovaci u subotu, dok Česi glasaju i u petak i u subotu. Svi ostali birači EU-a glasat će u nedjelju 26. svibnja. Pravo na preferencijalno glasovanje imaju birači u 19 država, dok zatvorene liste ima sedam država, uključujući Njemačku i Francusku. U pet zemalja Europske unije glasanje je obavezno, a u Belgiji i Luksemburgu birač koji ne dođe na biralište platit će kaznu. Elektronsko glasanje moguće je jedino u Estoniji. Najmlađi birači, s navršenih 16 godina starosti, na izbore će izaći na Malti i u Austriji, dok će 17-godišnjaci zaokruživati izborne listiće u Grčkoj.

U nas birači mogu, uz listu kandidata, zaokružiti i broj ispred imena kandidata kojeg preferiraju kako bi ostvarili pravo na preferencijalno glasovanje. Na izbore mogu izaći s 18 godina, kada imaju puno biračko pravo da biraju i budu birani. Koga će pak izabrati, pokazat će izlazne ankete na televizijskim mrežama u nedjelju u 19 sati, dok će se prvi službeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva saznati tek kasno u noći, nakon 23 sata. Prema svim dosadašnjim istraživanjima rejtinga političkih stranaka, koalicija i nezavisnih lista, šanse za mandate u Europskom parlamentu ima pet stranaka i koalicija.

Predviđa se da bi najviše mandata – pet ili šest – mogao osvojiti HDZ koji na europske izbore ide bez koalicijskih partnera i s listom koju predvodi mladi stranački tajnik Karlo Ressler. Na listi su i aktualne europarlamentarke Dubravka Šujića i Željana Zovko koja je predstavnica HDZ-a Bosne i Hercegovine. HDZ na euro izbore ide s porukom "Hrvatska za generacije" koju je nositelj liste Ressler objasnio činjenicom da ih je na tom izbornom spisku iz više generacija. Odnosno, da HDZ brine i o starima i o mladima.

Nejasnu poruku "Ravnopravna Hrvatska" šalje i SDP kojem se smješe tri europska mandata. Oni su za ravnopravnost Hrvatske u EU – koja i nije upitna – a za što će se zalagati Biljana Borzan i Tonino Picula, iskusni europarlamentarci koji se nalazi na prva dva mjesta liste. Treći mandat SDP-ov mandat mogao bi se izabrati između Predraga Freda Matića koji je na treći na listi te Ranka Ostojića i Mirele Holy koji se uzdaju u velik broj preferencijalnih glasova. Listu Živog zida, stranke koja se izjašnjava antieuropski ali želi u Europski parlament, vodi stranački tajnik Tihomir Lukanić koji ima šanse za odlazak u Bruxelles ako ga preferencijskim glasovima ne prestigne Ivan Vilibor Sinčić.

Flego (ne) prolazi

Velike šanse ima i IDS-ov Valter Flego koji je prvi na listi Amsterdamske koalicije koju čine HSS, IDS, GLAS, Demokrati, HSU, PGS i Hrvatski laburisti. Lista Amsterdamske koalicije nalazi se iznad izbornog praga od pet posto i predviđa joj se jedan mandat. Prema istraživanjima rejtinga kandidata, više preferencijalnih glasova od Flega dobivaju Anka Mrak Taritaš, šefica GLAS-a i Krešo Beljak, predsjednik HSS-a koji se nalaze na dva posljednja mjesta liste te su izjavili da ih mandat u Europskom parlamentu ne zanima. Amsterdamska koalicija u svom izbornom programu isticala je liberalne, demokratske i antifašističke vrijednosti pod sloganom "Za normalnu Hrvatsku". Pozivaju na poštivanje različitosti i davanje šanse svima, te toleranciju i obuzdavanje nacionalizma.

Za mnogo tradicionalnije vrijednosti zalaže se stranka Most, čiji je predsjednik Božo Petrov prvi na listi i izgledni je kandidat za posao u Bruxellesu. Most se u kampanji profilirao kao desna konzervativna stranka, a poslao je i zanimljivu poruku – Ne morate glasati na nas, ali nemojte ni za HDZ.

Među kandidacijskim listama koje imaju šanse za europske mandate samo dvije nude kandidate iz Istarske županije. Na listi Amsterdamske koalicije, uz nositelja Valtera Flega, na četvrtom mjestu nalazi se predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, dok SDP-ova lista na desetom mjestu nudi Sanju Radolović, predsjednicu pulskog ogranka te stranke. Na listama koje nemaju izgledne šanse za ulazak u Europski parlament nalaze se, od istarskih političara i aktivista, Kristina Bulešić (osma na listi HNS-a) i Miriam Kervatin (prva na listi Blokiranih).

Nekoliko stranačkih i nezavisnih lista ima potencijal za izborno iznenađenje ove nedjelje. Lista nezavisne kandidatkinje Marijane Petir koja je u završenom mandatu u Europskom parlamentu predstavljala HSS (u Bruxelles je dospjela na koalicijskoj listi HDZ-a 2014. godine) po posljednjim se istraživanjima približava izbornom pragu te bi mogla osvojiti granični 12. mandat eurozastupnika. Podjednake šanse ima i nekadašnji sudac Mislav Kolakušić koji također ima nezavisnu izbornu listu, te stranka ekstremne desnice Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića.

Dublje ispod izbornog praga nalaze se liste Milana Bandića i njegove Stranke rada i solidarnosti, desne koalicije "suverenista", SDSS-a i stranke Start Dalije Orešković. Uspjeh tih stranaka bio bi veliko iznenađenje koje je moguće bude li velika izlaznost u sredinama gdje imaju svoje birače.

Mala izlaznost

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj nemaju veliku izlaznost, iako su odluke koje se tamo donose od velikog značaja za svakodnevni život u svim zemljama Unije. U upravo završenoj izbornoj kampanji moglo se čuti kako je čak sedamdeset posto zakona što ih donese Hrvatski sabor potaknutu u Bruxellesu i Strasbourgu, sjedištima Europskog parlamenta. Hrvatskim biračima trebalo bi biti važno i tko će voditi „vladi” Europske unije – Europsku komisiju – a čiji će se predsjednik izabrati u parlamentu ovisno o snazi stranačke grupe kojoj pripada. Za tu funkciju najviše šansi imaju kandidati Europske pučke stranke i Socijaldemokrata, Manfred Weber i Frans Timmermans, i obojica su pred izbore posjetili Zagreb gdje su ugostili stranački drugovi iz HDZ-a i SDP-a.

Nedjeljni europski izbori pokazat će, napokon, u kome smjeru ide hrvatska politika. Vidjet će se je li HDZ Andreja Plenkovića snažan kao što pokazuju ankete, te ima li SDP dovoljno snage da mu puše za vrat u dnevnopolitičkoj borbi. Izvagat će se i politička težina svih ostalih; od Živog zida i Mosta do stranaka Amsterdamske koalicije. Snagu će pokazati i nove inicijative, posebice Dalija Orešković i Mislav Kolakušić kojima je u nedjelju izborno krštenje.

Povezane vijesti

• Budući izgled Europskog parlamenta: HDZ 5 mjesta, SDP 3, Živi zid, Amsterdamska i Most po jedno zastupničko mjesto
• Grabar-Kitarović glasovala na izborima za EP, pozvala građane, posebno mlade da izađu na birališta
• NEMA PROMJENA U VRHU: Četiri mandata HDZ-u i SDP-u, jedan Suverenistima, Kolakušiću, Živom zidu i Amsterdamskoj