Europski sud za ljudska prava, kolokvijalno poznat i kao sud u Strasbourgu, nedavno je zaustavio izručenje Slovenaca Gorazda Filimonovića i Gašpera Urbanca iz Hrvatske u SAD, iako je hrvatski Vrhovni sud to odobrio. Naime, Filimonovića Amerikanci optužuju za krijumčarenje nevjerojatnih 400 kilograma heroina iz Afganistana, a prema njihovim zakonima bi za takvo djelo mogao biti osuđen na doživotni zatvor. Budući da takve kazne nema u niti jednoj zemlji Europske unije, njihovi pulski odvjetnici Matija Miloš i Rajko Branković zasad uspješno osporavaju odluke hrvatskih sudova. U međuvremenu, dok se pravna trakavica ne okonča, okrivljeni Urbanc se nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Puli, dok je Filimonović nakon šest mjeseci prebačen u Zagreb.

Konkretno, sud u Strasbourgu odlučio je da se Filimonovića i Urbanca ne izručuje sve dok se ne utvrdi bi li to dovelo u pitanje njihovo pravo na zabranu nečovječnog postupanja po Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava. Pravnu osnovu za takav stav njihovi branitelji vide u jednom ranijem slučaju - Trabelsi protiv Belgije - u kojem je Sud u Strasbourgu već utvrdio da izručenje SAD-u, gdje je moguće dobiti doživotni zatvor bez mogućnosti pomilovanja, predstavlja kršenje spomenute Konvencije. Stoga očekuju da će isto opredjeljenje biti zauzeto i u slučaju dvojice Slovenaca.

O ovom se slučaju u hrvatskim medijima nije pisalo budući da je akcija odrađena u tajnosti, a glavni likovi u čitavoj priči su, kako neslužbeno saznajemo, agenti američke policijsko-obavještajne agencije za suzbijanje droge DEA.

Matija Miloš (foto: Arhiva)

Ukratko, Filimonović i Urbanc uhićeni su 20. svibnja 2021. godine u mjestu Belavići, u općini Marčana, i to dok su obavljali poljoprivredne radove u vezi s njihovim privatnim biznisom, uzgojem industrijske konoplje, koji vode uz još nekoliko partnera iz Hrvatske. Uhitili su ih policajci PU istarske, ali u suradnji s Interpolom i DEA-om, i to na temelju takozvane crvene tjeralice Interpola zbog vođenja kaznenog postupka u SAD-u.

Tamo je, naime, podignuta optužnica pred Okružnim sudom u Južnom okrugu New Yorka radi optužbe da su na područje New Yorka namjeravali dopremiti više stotina kilograma droge heroin, i to temeljem navodnih sastanaka s DEA-inim prikrivenim agentima koji su se odvijali u Austriji. Koliko nam je poznato, u igru su, prema optužnici, bila uključena još dvojica muškaraca, od kojih je jedan također slovenski državljanin, dok je drugi iz Srbije. No, njihov identitet je zasad još uvijek nepoznat, a za ovu priču i relativno nebitan.

Iz zahtjeva SAD-a za izručenje proizlazi da je "preko bare" za takvo kazneno djelo moguće izreći kaznu doživotnog zatvora, a kojoj kazni će ovi izručenici i faktički biti izloženi ukoliko se izruče u SAD. U Hrvatskoj i Sloveniji za takvo kazneno djelo mogu biti osuđeni na tri do 15 godina zatvora.

U ekstradicijskom postupku koji se vodio pred Županijskim sudom u Puli taj je sud u dva navrata odlučivao jesu li ispunjene pretpostavke za njihovo izručenje u SAD, te je prva odluka po žalbi branitelja bila ukinuta od strane Vrhovnog suda, dok je u ponovljenom postupku žalba odbijena, pa su odvjetnici okrivljenih protiv odluke Vrhovnog suda podnijeli ustavnu tužbu.

Ono što je u ovoj priči posebno zanimljivo jest pitanje eventualne povrede članka 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a za koju povredu je, prema riječima odvjetnika Miloša i Brankovića, naš Vrhovni sud potpuno zatvorio oči. Čak štoviše, oni ustraju u tezi da je sud iznio potpuno oprečno stajalište onomu koje Sud u Strasbourgu zauzima u jednoj prošloj presudi - Trebelsi protiv Belgije.

Naime, protiv rješenja redovnih sudova u Hrvatskoj Gorazd Filimonović i Gašper Urbanc su putem svojih branitelja podnijeli ustavnu tužbu Ustavnom sudu zbog povrede temeljnih ljudskih prava i sloboda te istovremeno zatražili da Ustavni sud donese rješenje o privremenoj odgodi izvršenja osporavanih odluka.

Ono što je bitno dodati, a što u ovom postupku izručenja uvodi jedan novi moment jest činjenica da je, istovremeno s ekstradicijskim postupkom pred Županijskim suda u Puli, slovenska odvjetnica Monika Poje također, kao punomoćnica Gorazda Filimonovića u Sloveniji, pokrenula postupak izdavanja Europskog uhidbenog naloga slijedom kojeg bi Slovenija imala prednost izručenja pred SAD-om. Okrivljeni Gorazd Filimonović bi tada morao biti izručen svojoj matičnoj državi.

Rajko Branković (foto: Arhiva)

Međutim, rješenjem slovenskog Vrhovnog suda odbijeno je izdavanje EUN-a, te je i nakon odbijene ustavne tužbe u Sloveniji Gorazd Filimonović protiv takvih odluka također podnio tužbu Sudu u Strasbourgu uz koju je priložena i ustavna tužba iz Hrvatske te dopis kojim se, isto tako, traži žurno odgađanje izručenja radi povrede temeljnih prava iz Konvencije. Za izjavu smo se obratili njegovom odvjetniku Matiji Milošu.

"Koncem lipnja sam od odvjetnice Poje zaprimio dopis koji joj je dostavljen od suda u Strasbourgu u kojem se utvrđuje da je 23. lipnja sud donio odluku da se Filimonović ne smije izručiti u SAD prije konačne odluke u vezi podnesne tužbe. Bitno je naglasiti da je u toj odluci o privremenoj odgodi izručenja Sud uputio hrvatskoj Vladi tri pitanja koja su posljedica poštivanja obvezatnih stajališta iz predmeta Trabelsi protiv Belgije. Naš Vrhovni sud je u odnosu na ta stajališta iznio potpuno oprečni stav i ista pitanja nisu uopće utvrđivana", kaže Miloš.

On također poručuje da je ista odluka dostavljena Ustavnom sudu i da je sada realno očekivati da i on također donese odluku o privremenoj odgodi izručenja jer bi, po njemu, sve suprotno bilo nepoštivanje obvezatnih stajališta dud u Strasborgu. Uz to, Miloš potvrđuje da mu je u razgovoru s Ministarstvom pravosuđa i uprave potvrđeno da su od Suda dobili predmetnu odluku i da ju moraju poštivati te da ministar pravosuđa neće, do konačne odluke Suda, donositi odluke o izručenju.

"Sukus priče je da naš Vrhovni sud opetovano odlučuje kontra obvezatnim stajalištima suda u Strasborgu i vrlo je zanimljivo što će reći Ustavni sud na ovo pitanje. Vezano za postupak izručenja mog branjenika mogu potvrditi da je Vrhovni sud nakon prvotnog prihvaćanja žalbe i vraćanja predmeta na ponovni postupak posljednjom odlukom odbio našu žalbu i potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za izručenje slovenskih državljana u SAD. Protiv takvih odluka redovnih sudova odmah smo podnijeli ustavnu tužbu i tražili da Ustavni sud prije svega donese odluku o privremenoj odgodi izvršenja odluke o izručenju, a nakon toga i da meritorno usvoji ustavnu tužbu i ukine takve odluke redovnih sudova", kaže Miloš.

Naime, obrana okrivljenih Slovenaca smatra da je sve što tvrde u skladu s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i sa obvezujućom praksom Suda u Strasborgu u predmetu "Trabelsi protiv Belgije", a koju praksu Vrhovni sud ovdje nije poštivao.

"To je i u konačnici i potvrđeno odlukom Suda u Strasborgu u povodu tužbe tome sudu koju su podnijeli odvjetnici iz Slovenije za Filimonovića, budući da su tamo iscrpljena sva pravna sredstva. Njihova se tužba zapravo bazira na istoj argumentaciji kao i ustavna tužba u Hrvatskoj. Zato i vjerujemo da će naš Ustavni sud također privremeno odgoditi izručenje i u konačnici ukinuti osporavane odluke zbog povrede Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a radi se o apsolutno zaštićenom nederogabilnom pravu", zaključuje Miloš.

Povezane vijesti

• Dvojica Slovenaca pokušala prokrijumčariti 2,9 kilograma heorina
• UHIĆENI DILERI HEROINA, jedan na području Istarske županije. Policija i Uskok pratili su ih više mjeseci
• Prodavali drogu pa novac prali kupnjom nekretnina u Istri. Riječ je o milijunima