Hrvatska će iduće godine biti u Schengenu, smatra istarski europarlamentarac Valter Flego. Kaže da u ovom trenutku nitko ne zna hoće li to biti do kraja lipnja, odnosno završetka predsjedanja Francuske, ili do konca prosinca, ali on bi s oba datuma, kaže, bio vrlo zadovoljan. Flego je u ovom predviđanju, kako sam kaže, umjereni optimist. Naime, puno je faktora o kojima ovisi ulazak Hrvatske u šengenski prostor, a trenutno smo na predzadnjoj stepenici. Za Hrvatsku je vrlo važan sastanak Vijeća ministara unutarnjih poslova EU-a na kojem se na dnevnom redu nalazi i ulazak Hrvatske u Schengen. Nagađa se da, iako ispunjava sve tehničke uvjete, Hrvatska na tom sastanku neće biti na vratima raja. Doduše, za otvaranje tih vrata potrebna je, osim suglasnosti Vijeća ministara i konzultacije s Europskim parlamentom, konačna odluka samog Vijeća Europe.

Najzainteresiranija regija

Potpuno otvorene granice prema članicama EU-a scenarij je koji se u Istri s nestrpljenjem očekuje. Flego smatra da je upravo Istra najzainteresiranija regija u Hrvatskoj za Schengen. I ne samo zbog turizma, već cjelokupnog gospodarstva, ali i činjenice da se više neće čekati u redovima na graničnim prijelazima. Mnogo je, kaže istarski europarlamentarac, koristi od ulaska u šengenski prostor.

No, put do tamo je za Hrvatsku posut trnjem, kako to slikovito opisuju kolege u slovenskom Delu. U slovenskim i hrvatskim medijima nagađa se da bi Nizozemska mogla biti ta koja će na sutrašnjem sastanku biti suzdržana, ali ne zbog toga što se eventualno protivi ulasku Hrvatske u Schengen, već zato što je u toj državi na snazi tehnička vlada, budući da se ni mjesecima nakon parlamentarnih izbora nije uspjela oformiti vladajuća većina. Zbog toga Nizozemska, navodno, u ovom trenutku ne želi odlučivati o tako važnim pitanjima kao što je širenje Schengena.

Flego nam, međutim, iznosi i neke druge realne probleme koji ne idu na ruku Hrvatskoj. Dok je za Hrvatsku to, kaže istarski europarlamentarac, strateška odluka, za druge je prije svega riječ o njihovom unutarnjopolitičkom pitanju. Flego pojašnjava da su ubrzo na redu predsjednički izbori u Francuskoj, odnosno parlamentarni Sloveniji. Iako je teško za pojmiti da ulazak male Hrvatske u Schengen može nešto značiti običnom biraču u Francuskoj, Flego uvjerava da to za njih nije uopće bezazlena tema, što je, kaže, shvatio u neformalnim razgovorima s kolegama u Bruxellesu, ali i u razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. U Sloveniji, pak, to ne bi trebao biti problem. Hrvatska već neko vrijeme nije u žiži njihovog interesa, odnosno skupljanja političkih poena, pa bi kampanja u toj susjednoj državi trebala biti lišena dovođenja u pitanje ulaska Hrvatske u šengenski prostor. Ipak, bilo kakva odluka i francuskih i slovenskih političara po pitanju Schengena mogla bi za njih, ističe Flego, imati reperkusije u vlastitim dvorištima. Zato je vrlo teško očekivati da će se na sutrašnjem sastanku svi baciti u naručje Hrvatskoj i bezrezervno joj povjeriti čuvanje europskih granica.

Ispunjeni zahtjevi

Istarski europarlamentarac, međutim, podsjeća da odluka Vijeća ministara nije konačna, ali ni Vijeće Europe neće se voditi drugačijom logikom - i tamo se pitaju kako će građani zemalja iz kojih dolaze europski ministri percipirati njihove poteze. "Ta će se atmosfera u njihovim zemljama odraziti i na atmosferu u Bruxellesu", kaže Flego.

Uvjeren je da nitko ne može prejudicirati što će se dogoditi na sutrašnjem sastanku.

- Kod svih vidim optimizam što se tiče Hrvatske, ali i zabrinutost zbog sigurnosti. Naime, radi se o pomicanju šengenske granice. Komisija je u više navrata rekla da je Hrvatska ispunila sve zahtjeve. Uostalom, dan prije njenog zaključka uputio sam pismo u kojem sam objedinio sve hrvatske europarlamentarce da u Komisiji vide kako u Hrvatskoj oko toga nema podijeljenosti. U Bruxellesu se paralelno gleda i situacija u Rumunjskoj i Bugarskoj. Nije isključeno da u Schengen uđemo u paketu s njima, kako se čuje po briselskim hodnicima. Pomno se prati i situacija u Poljskoj i Mađarskoj zbog njihovog nepoštivanja vladavine prava. Očito europski političari ne bi voljeli da im se s nama ponovi ista greška, ističe Flego vjerojatno i ključni problem.

Grijesi policije

Hrvatskoj sigurno ne ide na ruku ni izvještaj Odbora za sprječavanje mučenja Vijeća Europe. Iako predsjednik Zoran Milanović pokušava minorizirati grijehe hrvatske policije, europski Odbor je dokumentirao brojne slučajeve zlostavljanja i ponižavanja migranata na našim granicama. "Mislim da to nije najvažnije mišljenje. U Bruxellesu su česte rasprave o postupanjima policije i pravima migranata. Ali ponavljam da će puno veći utjecaj na donošenje konačne odluke o ulasku Hrvatske u Schengen imati spomenute unutarnjopolitičke prilike", uvjeren je Flego.

Povezane vijesti

• FLEGO: Zalagat ću se za Ipsilon do Slovenije i tunel Učka, a o željeznici možemo pričati viceve
• Europski Zakon o klimi, jedna od glavnih tema plenarne sjednice Europskog parlamenta VALTER FLEGO: GLASANJEM ZA ZELENI ZAKON POKAŽIMO DA DOLAZE PROMJENE!
• HRVATSKA ISPUNJAVA UVJETE ZA SCHENGEN Evo što na to kaže istarski europarlamentarac Valter Flego